Nemačka i evrozona

19.август 2015. Nemanja Rujević

Uvek na sunčanoj strani

Izvozna velesila Nemačka ima najviše koristi od evra, pa profitira i u kriznim vremenima, jer su njene hartije od vrednosti sigurna luka za ulagače. Stoga je potpuno neprimereno da se u Nemačkoj osipa drvlje i kamenje po monetarnoj uniji i zajedničkoj valuti, kažu za "Vreme" ugledni nemački ekonomisti

TV manijak

19.август 2015. Dragan Ilić

Mit o Sizifu

Emisija "Dan sa Premijerom" emitovana je ne samo u subotu već i u nedelju, za gledaoce koji su je eventualno propustili, ili za neverne Tome, a znamo da među nama ima i takvih. U 11 i po minuta ove emisije autora Petra Gajića sublimiran je jedan Premijerov radni dan. Zbog istorijskog značaja ove emisije, tu nisam ciničan, važno je njenu analizu početi od naslova

Stečaj IMT-a

12.август 2015. Milan Milošević

Hronika sloma našeg »fergusona«

Pogled u retrovizor starog traktora pokazuje kako je traktorska industrija u jednom sistemu nastala, a u drugom nestala, kako je trasirala put naše industrijalizacije i transformacije poljoprivrede, a potom podelila sudbinu ne samo deindustrijalizacije već i deagrarizacije naše zemlje

FK Crvena zvezda

12.август 2015. Slobodan Georgijev

Tribine i braća Vučić

Ko su ljudi koji su na prvi mig "navijača" otišli iz kluba za koji tvrde da je bolji nego pre dve i po godine, zašto je to uopšte bitno i šta će se dogoditi narednih meseci

Kultura sećanja – "Oluja" dvadeset godina posle (ceo tekst)

05.август 2015. Mirko Rudić

Priča moje majke

Vesna Milakara rođena je 1966. godine u Donjem Klasniću, u opštini Glina na Baniji. Sa osamnaest godina se udala za Peru Rudića, mog oca, i 1987. rodila mene, a Maju, moju sestru, sledeće godine. Živeli smo u Rudićima, u Gornjem Klasniću, sve do 4. avgusta 1995. godine. Ja sam Mirko Rudić, novinar "Vremena"

Afera »Loto«

05.август 2015. Dr Saša Marković

Elvis je juče uplatio tiket

Prevara! Tako bar narod misli. Nekom se smeši prugasto odelce. Ostavimo za trenutak poslovanje Lutrije po strani. Da li je izvlačenje loto brojeva u 59. kolu bilo namešteno? Nije

Intervju – Branko Milanović

05.август 2015. Radmilo Marković

Kaznena ekspedicija Evropske unije

"Jugoslavija, pa potom Srbija i, manje-više, sve ostale republike, imaju permanentan problem trgovinskog i platnog deficita još od 1919. godine. Dakle, mi imamo ceo jedan vek problema platnog deficita, a verujem da ćemo kroz pet godina biti u istoj situaciji kao danas – opet ćemo biti u MMF-ovom programu, biće sve isto. Ima jedna zanimljiva priča, mislim kod Borhesa, to je neko pisao i za Argentinu, a mislim da je i kod nas slična situacija: mi imamo cirkularnu istoriju"

Slučaj volontera Nenadića i sudije Vasića

29.јул 2015. Tatjana Tagirov

Prestolonasledniku, s ljubavlju

Pripravnik-volonter u Višem sudu u Beogradu Radovan Nenadić na društvenim mrežama je kritikovao sudiju tog suda Predraga Vasića, jer je svoje sudsko rešenje o rehabilitaciji tzv. prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića uramio i odneo dotičnom na njegovu trodnevnu proslavu 70. rođendana. Onda je dobio otkaz

Na licu mesta – "Dita", industrija deterdženata u stečaju, Tuzla

22.јул 2015. Zoran Majdin

Emina na barikadi

Skoro svi industrijski giganti, od Triglava pa do Đevđelije, ubijeni su ili tek daju znakove života po istoj matrici kodnog imena "tranzicija": privatizacija, otpuštanje, zaduživanje, isisavanje kapitala, stečaj i likvidacija. Međutim, ova matrica je pukla na slučaju "Dita", nekad čuvene tuzlanske fabrike deterdženata i kućne hemije: posle višegodišnjeg natezanja sa vlasnikom i kantonalnim vlastima, kad se već činilo da spasa nema, radnici su izveli puč – iz fabričkog kruga su izbacili takozvani menadžment i na mišiće pokrenuli proizvodnju

Knjige – Josip Manolić, Politika i domovina, moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku, Zagreb, 2015

22.јул 2015. Miloš Vasić

Memoari ovejanog matorog udbaša

Joža Manolić, tada u svojoj devedeset petoj godini, završio je tek prvu knjigu svojih memoara i upravo ju je izdao. Sledi još jedna – ista tolika, 400 strana – pod naslovom Obavještajni rad i domovina. Čitajući, međutim, ovu prvu knjigu, nekako nam se čini da neke razlike u naslovu jedva da ima. Ako je sledeća knjiga posvećena špijunaži, životnom pozivu Jože Manolića – tek na šta će to ličiti, ako je ova, kao, politička

Odnosi Kube i SAD

22.јул 2015. Milan Milošević

Poslednje primirje hladnog rata

Kako Barak Obama i Raul Kastro pokušavaju da svečano okončaju kubansku krizu, koja je izbila one godine kada je Obama rođen. Za početak fanfare, na pečenje će se pričekati

Lektira

08.јул 2015. Ivo i Slavko Goldštajn

Mostovi na Neretvi

U izdanju zagrebačke izdavačke kuće "Profil" nedavno je objavljena knjiga Tito čiji su autori Ivo i Slavko Goldštajn. Reč je obimnoj biografiji Josipa Broza Tita u kojoj se na skoro hiljadu strana, na temelju dokumentarne građe i svedočenja savremenika, osvetljava Titov politički i lični profil. Knjiga će uskoro biti dostupna i u ovdašnjim knjižarama. Uz dozvolu autora i izdavača, "Vreme" ekskluzivno objavljuje jedno poglavlje iz ove knjige

Intervju – Prof. dr Đokica Jovanović, stanar

01.јул 2015. Zoran Majdin

Niški ustanak protiv Toplane

"Daljinsko grejanje mora da bude jeftinije od drugih vidova grejanja: zbog toga je i izmišljeno. Međutim, došli smo u situaciju da je skuplje od svih ostalih. Ako je već tako, onda nema razloga da postoji – samo sebe cenom dokida"

Kultura sećanja – Selman Selmanagić (1905–1986)

01.јул 2015. Muharem Bazdulj

Neimar iz Srebrenice

Sarajevsko "Oslobođenje" objavilo je 1974. godine članak pod naslovom "Od stolara iz Srebrenice do dekana Visoke škole u Berlinu". U njemu se sumira dotadašnji životni put Selmana Selmanagića, arhitekte rođenog u Srebrenici: diplomirao na Bauhausu, pod paskom Paula Klea, Valtera Gropijusa, Misa van der Roea; tridesetih radio u Istanbulu i Jerusalimu; Drugi svetski rat kao član Komunističke partije Nemačke proveo u Berlinu; posle rata, projektovao najveći stadion u Istočnom Berlinu "Valter Ulbriht". Umro je 1986. godine, a sahranjen je u Srebrenici, gradu u kojem će devet godina kasnije u samo nekoliko dana biti ubijeno 25 njegovih imenjaka

Lični stav

01.јул 2015. Vladimir Todorić

Uloga moje palanke u globalnom kapitalizmu

Objašnjenje našeg siromaštva glasi da je korupcija kriva za sve, da smo lenji, da je prethodna vlast kriva za sve, da ne razumemo kako svet funkcioniše itd. Jesmo krivi za mnogo toga, naročito za političke izbore devedesetih, ali kada je reč o tranziciji posle 2000. godine, tu nije bilo mesta da Srbija vodi bilo kakvu suverenu ekonomsku politiku

Intervju – Hanif Kurejši, pisac

24.јун 2015. Marina Lalović

Ima li budućnosti

"Danas u Evropi nemamo više pluralitet političkih ideja, odnosno ono što je multikulturalizam u prošlosti nudio – sistem alternativa. Svet je postao mnogo fašističkiji. Svedoci smo rasta fašizma i fašističkih partija u Francuskoj, Mađarskoj i Nemačkoj, kao i fundamentalističkih pokreta. Pisanje i umetnost nam služe upravo da bismo istražili na koji način čitav taj proces funkcioniše, ali i pokazuju koliko smo bespomoćni u odnosu na moć i autoritete"

Intervju – Žarko Paspalj

17.јун 2015. Aleksandar Ostojić

Trenuci koji ostaju za života

Legendarni kapiten košarkaške reprezentacije koja je pre 20 godina osvojila titulu prvaka Evrope u nezaboravnom finalu u Atini seća se svega što se dešavalo na tom šampionatu, kao i dočeka u Beogradu, ali i dramatičnih životnih situacija u kojima se kasnije našao

Knjige – Enciklopedija straha

17.јун 2015. Muharem Bazdulj

Od abnormalnog do žute groznice

Izdavačka kuća Službeni glasnik objavila je ovih dana "Enciklopediju straha" koju potpisuje Ljubomir Erić sa saradnicima. Reč je o izuzetno obimnom i bogatom delu koje u rečničkoj formi na blizu šest stotina stranica leksikografski obrađuje ceo niz pojmova i imena na različite načine povezanih s pojmom straha

Red i poredak

17.јун 2015. Zoran Majdin

Parkiraj i okupiraj

Ako popovi mogu da parkiraju automobile ispred Saborne crkve, zašto narodno-partijski poslanici, imenovanici, postavljenici i zaposlenici ne mogu ispred Skupštine

Intervju – Srđan Dragojević, reditelj

10.јун 2015. Zora Drčelić

Ja sam komunista

"Niko nas još nije pitao jesmo li za socijalizam ili kapitalizam. Kapitalizam smo dobili na isti način na koji bi decu u vrtiću pitali hoće li svaki dan da dobiju sto grama čokolade. I svi bi rekli: daaaaa! Niko ih, međutim, nije upozorio da će tu čokoladu moći da raspodeljuju samo najjača deca i to uz pomoć nekolicine agresivnih roditelja koji rade za tajnu službu vrtića"

Sarajevo – Poseta pape

10.јун 2015. Jelena Jorgačević

Molite se za mene

Atmosfera za vreme posete vatikanskog poglavara glavnom gradu Bosne i Hercegovine i sadržaj njegovih govora više su delovali kao slika onoga što bi grad na Miljacki mogao da bude, nego ono što sada jeste

Efekat beskompromisne borbe protiv šverca duvana

10.јун 2015. Zoran Majdin

Kolateralna propast

Pet meseci posle "istorijskog uspeha Poreske policije u borbi protiv nedozvoljenog prometa duvana", radnici jedine srpske fabrike za preradu duvana u većinskom državnom/društvenom vlasništvu AD "Duvan" iz Ljubovije nisu primili već šestu platu zaredom, kooperanti nisu zasnovali novu proizvodnju. Fabrika koja je do tad poslovala bez dinara kredita i "žute banke" subvencija tone u dubiozu, a sve to baš pred privatizaciju na kojoj je najozbiljniji kandidat konzorcijum tih istih radnika

Kultura sećanja – Jedan performans, jedna izložba i jedna predstava o holokaustu

03.јун 2015. Ivan Ivanji

Moj krik iz dečjih usta

Osećam obavezu da govorim o holokaustu. Sve veću, što nas je manje živih koji možemo da svedočimo o tom Vremenu Zla. Istovremeno mi se sve besmislenije činilo to što imam da kažem, činilo mi se da malo ko želi da čuje, želi budućnost koja se seća mojih strašnih vremena. Pogotovo u Srbiji, u Beogradu, koji su tako temeljno očišćeni od Jevreja. A onda su učenici Treće beogradske gimnazije kriknuli na pozornici Bitef teatra. Taj krik devojčica i momaka sedamdeset godina mlađih od mene bio je moj urlik, moj protest što je svet takav, kakav jeste, moj vapaj za roditeljima, plač za svim mojim mrtvima, za koji ja nisam nikad bio sposoban

Pravosuđe, obećanja i stvarnost

03.јун 2015. Tatjana Tagirov

Rekorderi haosa

Osnovni problemi pravosuđa u Srbiji danas i uvek, ma ko bio na vlasti, jesu: nezavisnost i poslušnost političarima, kojima god, uređena regulativa izbora i napredovanja u sudstvu i tužilaštvu, vrednovanje rada, zakoni koji su primenjivi i suvisli