O jednoj generacijskoj recepciji dela Borislava Pekića

26.август 2015. Muharem Bazdulj

Kontekst koji su pojeli skakavci

U Pekićevom proznom opusu postoje "ozbiljni" i "žanrovski" romani te jedna jedina zbirka priča koja funkcioniše kao karika koja spaja te dve struje Pekićevog romanesknog opusa. A unutar "Novog Jerusalima" je i jedna od najlepših beogradskih priča svih vremena i jedna od najboljih kratkih priča srpske književnosti uopšte, paradni primer Pekićeve umetničke proze: "Svirač iz zlatnih vremena"

Intervju – Jasminka Petrović, književnica

22.јул 2015. Sonja Ćirić

Džaba ste ratovali

"Svedoci smo da kultura i umetnost podižu srušene mostove na Balkanu i dobrim delom obavljaju posao političara. Mladi se povezuju kroz različite projekte i ucrtavaju neke svoje putanje. Sklapaju se novi poslovi, prijateljstva, brakovi... Autobusi opet putuju od Vardara pa do Triglava"

Bečki pozorišni festival

Čari verbalnog pozorišta

Među vrhuncima nedavno završenog Bečkog festivala bio je komad o nestajanju pisane kulture Oproštaj od papira, ruskog autora Evgenija Griškoveca, i obrada Ibzenovog Jona Gabrijela Borkmana u režiji Australijanca Sajmona Stouna

Portret savremenika – Marina Maljković

01.јул 2015. Aleksandar Ostojić

Košarka kao život

Selektorka našeg šampionskog državnog tima odavno je izašla iz senke slavnog oca Božidara Maljkovića i postala brend za sebe, ali se svesno odmiče u stranu i posle svakog uspeha, pa i ovog najvećeg, istura u prvi plan igračice

Knjige – Enciklopedija straha

17.јун 2015. Muharem Bazdulj

Od abnormalnog do žute groznice

Izdavačka kuća Službeni glasnik objavila je ovih dana "Enciklopediju straha" koju potpisuje Ljubomir Erić sa saradnicima. Reč je o izuzetno obimnom i bogatom delu koje u rečničkoj formi na blizu šest stotina stranica leksikografski obrađuje ceo niz pojmova i imena na različite načine povezanih s pojmom straha

Intervju – Srđan Dragojević, reditelj

10.јун 2015. Zora Drčelić

Ja sam komunista

"Niko nas još nije pitao jesmo li za socijalizam ili kapitalizam. Kapitalizam smo dobili na isti način na koji bi decu u vrtiću pitali hoće li svaki dan da dobiju sto grama čokolade. I svi bi rekli: daaaaa! Niko ih, međutim, nije upozorio da će tu čokoladu moći da raspodeljuju samo najjača deca i to uz pomoć nekolicine agresivnih roditelja koji rade za tajnu službu vrtića"

Intervju – Slobodan Antonić

13.мај 2015. Filip Švarm

Posle Vučića Srbija će biti olupina

Imamo samo jednog vođu i jednu partiju, sve ostalo samo su kulise. Ali, kad nestane te jedne ličnosti, tog vođe, pa stranka doživi raspad, u Srbiji neće ostati ništa sem zgarišta – i institucija i političkih ličnosti. To je ono što je najstrašnije kada gledamo perspektivu Srbije. Moramo, dakle, da se pripremimo za jednu uništenu zemlju, kao i na to da ćemo u velikom delu našeg političkog, društvenog i ekonomskog sistema morati da startujemo od nule. Jer, kada razorite institucije i jedan normativni sistem – pravila funkcionisanja javnosti, medija, međuljudskih odnosa u državnoj upravi, kulturi i tako dalje – sve što ostaje jesu moć, arbitrarnost i nasilje

Portret savremenika – Bratislav Gašić, ministar odbrane

15.април 2015. Momir Turudić i DC "Vreme"

Verni vojnik partije

Kada je Bratislav Gašić seo u fotelju ministra odbrane 27. aprila prošle godine, verovatno nije slutio kakva ga iskušenja čekaju već u prvoj godini službe, mada je morao da zna da će ta stolica biti vrela. Da je sve ostalo bilo u redu (a nije moglo biti u armiji koja iza sebe nosi teret skorašnjih ratova, poraza, besparice), dovoljno bi bilo razloga za preznojavanje što je na toj funkciji u vreme kada se vojska približava NATO-u više nego što se to sviđa domaćem stanovništvu i Rusima, a on mora da objašnjava da nije sve tako kao što na prvi pogled deluje. Ovako, vojsku su od kada je on preuzeo dužnost počele da sustižu afere koje se ređaju jedna za drugom, od učešća vojnih policajaca u incidentu oko prebijanja Andreja Vučića na Paradi ponosa prošle godine, do pada vojnog helikoptera u Surčinu u kome je poginulo sedam ljudi. Uz sve to, očigledno je da se unutar vojske rasplamsao sukob "Tominih" i "Vučićevih" ljudi

Intervju – Vesna Pešić

15.април 2015. Tamara Skrozza

Oda radu jednog lezilebovića

"Vučić je naš veliki vođa koji nas uči radu na svom primeru. A taj primer nije baš nimalo ubedljiv. Naprotiv. On je petnaest godina držao banku u Skupštini, prodavao maglu, zagovarao rat i slavio ratne zločince, a sad se predstavlja kao veliki radnik, mučenik koji radi od jutra do sutra. Je l’ to govore drugi premijeri? Žale li se oni građanima da mnogo rade, da im je mnogo teško, da im svi prete, da ne spavaju, da ne kradu i da nemaju kad da jedu? Vučiću ne pada na pamet da se nas nimalo ne tiče sve to što se odnosi na njega lično. To je ta intimizacija koja je strašno autoritarna i iritantna. Pritom, on govori o radu da bi nam rekao kako smo svi mi neradnici i kako smo zato siromašni"

Intervju – Žikica Simić, rok kritičar, autor radijskih emisija »Tajanstveni voz« i »Dole na uglu«

01.април 2015. Dragan Ambrozić

Tajanstveni mašinovođa

"Danas sam slušao jedan bluz album i tamo čovek lepo kaže – bluz ti omogućava da se osetiš kao da imaš milion dolara, a nemaš ništa. E, to ti je otprilike i suština popularne kulture. Kao što neko reče: ona ti omogućava da se vratiš kući. Svi smo u nekom trenutku morali da odemo od kuće, a kroz rok pesme i film, mi joj se vraćamo. To je svakodnevna priča o izgubljenom raju, o mestu gde možemo opet da se osećamo toplo i fino kao u svom domu"

 

01.април 2015. Petar Vojinović

Zdravstveni protokoli avio-kompanija

Lufthansa, vlasnik Germanwingsa, važi za avio-kompaniju sa najkvalitetnijim i najstrožim programom skrininga prilikom školovanja svojih pilota "od nule". Pre nego što zainteresovani tinejdžer dobije šansu da započne svoju dvogodišnju obuku za pilota i kasnije se direktno zaposli u Lufthansi (ili Germanwingsu), proći će detaljne intervjue i psihološka testiranja. Škola u Bremenu poznata je po tome što gotovo 90 odsto prvobitno prijavljenih ne prođe dalje

Dualno obrazovanje

11.март 2015. Jelena Jorgačević

Proka Pronalazač i školstvo u Srbiji

Ne sporeći dobre mogućnosti koje koncept dualnog obrazovnog sistema u teoriji može da pruži, u našim uslovima on podseća na onaj vic o engleskoj travi. Hoće pridošlica da ima lep engleski travnjak, kupi seme, uradi šta treba, jednu godinu, drugu godinu, i nikako mu ne uspeva. Na kraju pita komšiju Engleza koji je njegov recept, a ovaj mu odgovori u stilu – sve je lako, malo zaliješ, malo podsečeš i tako pet stotina godina

Intervju – Jasminka Šuljagić, predsednica Psihoanalitičkog društva Srbije

18.фебруар 2015. Jelena Jorgačević

Razumevanje sadašnjosti

Vreme u kome živimo opisuje se kao doba zbunjenosti; govori se o horizontalnosti – gubitku vertikalnog i istorijskog mišljenja, o homogenizaciji i strahu od različitosti, imperativu operacionalnosti i brzine, o proboju tržišta u sve oblike života, o iluziji beskonačne slobode i života kao šoping ekspedicije, o pitanju "ko sam kada nisam online"...

Slučaj časopisa "Bravo" i seksualno obrazovanje

18.фебруар 2015. Jovana Gligorijević

Nevolje sa ručnim radom

Tinejdžerski magazin koji u Srbiji izlazi već 12 godina skandalizovao je deo javnosti objavljivanjem infografika na kom je dato uputstvo devojkama kako da rukom zadovolje dečka. Šta je tačno skandalozno u ovom potezu

Knjige – Izabrana dela Dušana Kecmanovića

11.фебруар 2015. Muharem Bazdulj

Duša i oblici

Krajem prošle godine izdavačka kuća Clio objavila je Izabrana dela Dušana Kecmanovića u četiri toma. Nedugo pre toga, Kecmanović je preminuo. Njegove knjige sadrže u sebi mnogo profesionalne (psihijatrijske) veštine, ali i mnogo više elementarne ljudske mudrosti i čovečnosti osobe svesne da su svi ljudi braća

Književnost – Islandski krimić

07.јануар 2015. Muharem Bazdulj

Sever, severozapad

Dve knjige Arnaldura Indridasona, koje je u prethodne dve godine objavila izdavačka kuća Booka, uvod su u jedan od najostvarenijih opusa unutar žanra savremenog kriminalističkog romana, ne samo u sklopu njegove skandinavske niše. Detektiv Erlendur Svejnson s pravom se svrstava u niz u kojem su i Holms i Poaro i Megre i Veksford i Marlou i Arčer i Hule i Valender

Esej

24.децембар 2014. Stanko Cerović

Vladimir Putin i zavera mediokriteta

Po čemu je neko veliki državnik? Ma koliko bilo čudno, filozofi, istoričari, a još manje političari, na to pitanje nemaju odgovora. I tu se obično priziva poređenje sa velikim umjetnicima: imaju nekog demona u sebi, tj. nešto što ni oni ne znaju šta je. Podjednako su rijetki, jedni i drugi. Poznavaoci skoro jednoglasno smatraju Bizmarka najvećim državnikom modernog vremena. Uglavnom se slažu i da je De Gol najveći državnik dvadesetog vijeka. Već po ovome što je do sada uradio (i kako je uradio) izvjesno je da je Putin dominantna politička figura dvadeset prvog vijeka

TV manijak

17.децембар 2014. Redakcija Vremena

Pa posle kažu Maja laže…

Kada se politika toliko rasplamsa, nežnije i osetljivije psihičke strukture pokazuju želju da pohrle i oponašaju političare. Estradna umetnica Maja Nikolić proslavila se po svojim fantazmagoričnim projektima koje je bombastično najavljivala. Ovo su neki od njih

Intervju – Igor Mandić, pisac

29.октобар 2014. Muharem Bazdulj

Putin je moja simpatija

"Ne bih da popujem nikom u Srbiji, ali kao neko ko dolazi iz Hrvatske, zemljice koja se već pridružila Evropskoj uniji, toj navodno nadnacionalnoj zajednici zemalja, nije mi nimalo heretički da kažem da je ta moja mala zemljica ponovo u kolonijalnoj situaciji u Evropi, kao podstanar koga svi gaze i kojim svi manipuliraju..."

Intervju – Vuk Ršumović, reditelj i dramaturg

17.септембар 2014. Mirko Rudić

Ničija deca

"Čovek bolje radi kada je smešten u određena ograničenja. Previše slobode može da bude kontraproduktivno. Mi jesmo imali realna budžetska ograničenja, ali smo se na svaki mogući način trudili da se to ne vidi u kadru. Kada se baviš filmom, najbitnije je ono što je u kadru. Sve ono iza, da li se mi volimo, svađamo, imamo li para ili ne, to gledaoca ne zanima. Ili je kadar dobar ili nije dobar, ili komunicira ili ne komunicira, ili priča priču ili ne priča"

TV manijak

17.септембар 2014. Dragan Ilić

Mauzolej srpske demokratije

Ponude Željka Mitrovića preko tabloida u kojima nudi Olji Bećković idealne uslove, 5000 evra (ili više), da Utisak "preseli" na Pink shvatam kao pobedničko slavlje ružičaste programske šeme. Zadovoljstvo što je TV populizam odneo pobedu zaista vredi mnogo više od 5000 evra, to potpuno razumem

Priručnik za mišljenje

06.август 2014. Slobodan Bubnjević

Kako je Linda zaradila milione

Radite u javnom sektoru ili vaš mali posao nekako opstaje zahvaljujući državnim klijentima. No, vidite da se vremena menjaju, skupljate ideje i ušteđevinu, čitate prospekte o kreditima, spremni da se otisnete u avanturu preduzetništva, da zaigrate u višoj ligi. U tom slučaju, neophodna vam je knjiga Thinking, fast and slow, nobelovca Danijela Kanemana – da vas ubedi da budete srećni i ostanete tu gde ste. Osim ako…

Argentina – Nije bankrot nego nešto drugo

06.август 2014. Milan Milošević

No pasarán, lešinarski fondovi

Argentina niti je insolventna, niti je bankrotirala. Reprogramiranje argentinskih dugova, sa kojima se složilo preko 90 odsto poverilaca, blokiraju američki hedž fondovi koji traže isplatu pune sume dugova, koje su sami otkupili za trećinu cene. U korist "lešinarskih" fondova presudili su i Apelacioni sud u Njujorku i Vrhovni sud SAD, pa argentinski mediji pišu o "sudskom imperijalizmu" i "iznuđivanju", a argentinska vlada odbija da im isplati potraživanja

Vukovar – Podeljen grad

16.јул 2014. Ivana Bodrožić

Još jedna priča o nama

U Vukovaru je na snazi potpuna segregacija. Nevidljiva granica deli kafiće na hrvatske i srpske, "branitelji" se ne mešaju sa pripadnicima "agresorskog naroda". Najgore je, međutim, što se srpska i hrvatska deca razdvajaju još od obdaništa, što u školu idu u različitim smenama, uče samo o sebi, a ne o drugima. Čak je i dvorište jednog vrtića razdvojeno žicom, a po nepisanom pravilu hrvatska i srpska deca ne igraju se u istom pesku. Do sada su propali pokušaji da se osnuje nova, zajednička škola. O svemu tome se u ostatku Hrvatske malo zna i čini se da nikoga ne zanima kakav to zalog za budućnost ostavljamo