
SAD – Predsednički izbori
Opstanak otpisanog
Bajden trenutno ima prednost u odnosu na Trampa. Ali bi to moglo lako da se promeni
Bajden trenutno ima prednost u odnosu na Trampa. Ali bi to moglo lako da se promeni
"Koliko je sada ljudi sposobno da odbije da fotografiše svoj glasački listić na kome su zaokružili Aleksandra Vučića? Koliko će ljudi, pored ovih koji neće izaći na izbore, odbiti da glasa za njega? Da li postoje ljudi koji još uvek drže do sebe? Da li još uvek postoji samopoštovanje? Da li još uvek postoji dignitet? Ovaj režim je jako mnogo uradio na ponižavanju ljudi"
Za sada se čini da premijerka Ana Brnabić ostaje pri stavu da je zabrana izgradnje mini-hidroelektrana "potpuno besmislena", uprkos mišljenju svog ministra za zaštitu životne sredine Gorana Trivana, koji smatra da, iako prema mnogim konvencijama Srbija mora da ima i alternativne izvore energije, MHE nisu poželjne u zaštićenim dobrima
Do kada pamćenje seže, u Americi je rasizam prisutan na sportskim borilištima. Novi zamah je dobio zahvaljujući digitalnim tehnologijama
Nikada se nije dogodilo da privatna kompanija u Americi cenzuriše predsednika, ali SAD nikada nisu imale ni predsednika kakav je Donald Tramp, sklonog da se obraća javnosti bez ikakve samokontrole i spremnog da menja pravila ako ga upozore da ih je prekršio
Smrt Džordža Flojda raspalila je do sada nezabeležen gnev od zapadne do istočne obale. Nije ovo bio prvi put da su beli policajci bez ikakvog razloga ubili Afroamerikanca, ali je snimak sadističkog davljenja Džordža Flojda preko društvenih mreža pao na tlo natopljeno socijalnim nezadovoljstvom na kome je poslednjih meseci zbog pandemije virusa korona četrdeset miliona ljudi ostalo bez posla, dok u Beloj kući sedi predsednik koji jedva da skriva simpatije sa belim rasistima i priziva vojsku da napravi red
Desetodnevni protesti u Tirani i drugim gradovima zbog rušenja zgrade Narodnog pozorišta po odluci Edija Rame, peticija 16.000 ljudi protiv tog čina, samo su delovi nezadovoljstva koje je započelo opozicionim bojkotom junskih izbora prošle godine
"Vreme" nastavlja s rečnikom koji je započeo dr Saša Marković u prethodnom broju, samo što je ovog puta pred čitaocima bedeker kroz izbore 2020. koji donosimo u 26 slika. Svaka sličnost sa Okupacijom u 26 slika Lordana Zafranovića je namerna
"Cilj ne sme biti samo pad nedemokratske vlasti, već i postavljanje osnove za dugoročnu obnovu demokratskih ustanova. U suprotnom, čak i kada bi se ovaj režim urušio zbog međunarodnog pritiska ili sopstvenih problema, završili bismo kao Ukrajina, na partijskoj pijaci i ostavljeni na milost i nemilost ‘oligarsima’ i njihovim političkim i medijskim najamnicima"
Brazil je sledeći epicentar pandemije. Rio de Žaneiro mogao bi da postane brazilski Njujork. U gradu najpoznatijeg karnevala na svetu, bogati prenose virus korona koji smrtonosno pogađa sirotinju u favelama
Ljudi blokiraju kapiju, čuje se "ne damo vladiku" i drugi povici, već ide prenos događaja uživo. Atmosfera deluje vrlo zapaljivo. "Pregovaram sa policijom, molim narod da ostane miran. Ispred ima svešteničke dece, dece koja pomažu u hramu, policajci stavljaju gas-maske. Dok mi pregovaramo, vladike i ostali sveštenici odlaze u policiju, peške ili svojim autima, je ne znam šta se događa. Dobijam poziv da je vladika već u policiji. Molim narod da se raziđe. Mene privode, ulazim u maricu", opisuje za "Vreme" događaje koji su se zbili 12. maja u Nikšiću sveštenik Slobodan Jokić
Docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Dušan Spasojević kaže za "Vreme" da su Dveri dobile i na vidljivosti jer usled pogoršanja stanja u demokratiji i usled radikalizacije protesta dolazi do situacija u kojima se Boško Obradović i Dveri odlično snalaze: "To se najbolje vidi ako ih poredimo sa Narodnom partijom Vuka Jeremića ili sa demokratama, koji su skoro potpuno nevidljivi u akcijama Saveza. Boško Obradović ih je uvlačio u neke konflikte za koje oni nisu bili spremni. Recimo, to je najbolje pokazao upad u RTS. On se u takvim situacijama snalazi kao riba u vodi, a ostali lideri su stegnuti i zbunjeni"
U ponedeljak uveče se na stepenište i na plato ispred Narodne skupštine izlio sav apsurd Srbije. Jedna scena izvučena iz konteksta događanja proteklih nekoliko dana živopisno simbolizuje šta se u Srbiji odigravalo proteklih godina i dočarava šta će se događati u narednom periodu: podele i sukobi
Najčešće pitanje koje voditelji postavljaju svim gostima jeste kada će se stvari vratiti "u normalu". Šta to zapravo znači, ne znamo
Onaj ko je ispisao grafit "kovid 1984" verovatno je u pravu: ovakvog socijalnog eksperimenta, sa tolikim stepenom kontrole ponašanja tolikog broja ljudi do sada nije bilo. Promena društva golim okom je vidljiva u masovnom nošenju zaštitnih maski koje silom prilikom izrastaju u modni detalj. Model je pozajmljen od pandemije 1918. godine
Nema junačenja! Obesmišljeno je. Nema delanja, ako baš niste epidemiolog, virolog, lekarka ili medicinsko osoblje... I najzad: nema čak ni onog slatkog privida kako je svuda na svetu mnogo bolje
Vrhovni politički autoritet ne prihvata suštinski dijalog o promenama u društvu, zato se mora preći sa građanskih protesta na forme građanske neposlušnosti. Prvo, ojačati proklamovani bojkot izbora za vučićevske organe vlasti, ostavljajući toj grupi i satelitima da ostanu sami, razgolićeni do kraja i "pogase svetla" u našoj "balkanskoj krčmi". Bez suštinske promene politike, svejedno je ko vlada u Srbiji
Četvoricu pripadnika Žandarmerije još je za vreme trajanja Parade ponosa 2014. primio tadašnji premijer Aleksandar Vučić. Razlog: to što su primenili silu protiv njegovog brata Andreja, brata Siniše Malog – Predraga, te dvojice pripadnika Kobri. Prisutni su još bili Milenko Božović, komandant Žandarmerije, komandant odreda iz Niša Senad Koštić i njegov zamenik Nebojša Anđelković. "Anđelković je objašnjavao Vučiću šta se desilo, a atmosfera je izgledala opuštena", kaže za "Vreme" jedan od četvorice žandarma. "Vučić je rekao da je došlo do nesporazuma i posavetovao nas: ‘Nađite se sutra na piću – verovatno sa dvojicom pripadnika Kobri – izmirite se i završite sa tim’"
"Mi nemamo demokratsko iskustvo i demokratsku političku kulturu. To vidimo već iz toga kako smo lako ispustili slobode koje smo imali, kako trepnuli nismo kad su se ukidale prve emisije i uvodila cenzura, kako smo brzo uspeli da se uplašimo, kako smo se brzo korumpirali i opet obgrlili partijsku državu... Sve to, uz našu nesrećnu nedemokratsku istoriju, pokazuje da nam je društvo slabo, da ne pruža otpor, da je suviše siromašno i lako potkupljivo. Uz to mnogo puta smo već pokazali da ovde prevladava autoritarna politička kultura, koja traži vođu jer je tako lakše, jer onda nema rizika, nema odgovornosti koju demokratija zahteva. ‘Vođa će odlučiti’"
Kako izgledaju višemesečni protesti u Crnoj Gori, ko na njima učestvuje i zbog čega, da li je ovo najjači udarac na tridesetogodišnju vladavinu Mila Đukanovića i kakve sve to ima veze sa Srbijom
Bojkot dolazećih parlamentarnih i lokalnih izbora nedeljama je centralna politička tema. Situacija nije jednostavna, ali jedno je sigurno: podržavali bojkot ili ne, on je jedini potez opozicije od 2012. naovamo koji je izazvao jaku reakciju vlasti. A to sigurno nešto govori
Država ovde ne postoji da garantuje primenu zakona i društvenog dogovora, već da legalizuje prisvajanje i zloupotrebu javnih resursa, MSU je samo jedan od njih
Prisustvo verske nastave u školama doživljeno je kao političko, a ne kao obrazovno pitanje. Zašto? Šta zapravo hoćemo od verske nastave
Za nas nema priče kako će neko da izađe na izbore a da se tretira kao opozicija, to ne može. To je naša crvena linija. Jer svako ko izađe na izbore u Srbiji taj izlazi zbog sebe. Jedni da ostanu poslanici, jer bez toga ne znaju šta će sa sobom, drugi da postanu poslanici, jer im je to san, ili da postanu neki odbornici ili da sačuvaju neku vlast. Svima su puna usta da to rade zbog Srbije, ali ne, to rade samo zbog sebe
Pitanje je da li su ispadi koje Obradović pravi deo njegovog temperamenta ili deo taktike kojom želi da privuče što više opoziciono raspoloženih birača. Deluje da se za sada isključivo svojim javnim nastupima izborio za mesto jednog od lidera opozicije, ali i da je svojim postupcima i rečima doveo do toga da se mnogi koji opoziciju podržavaju pitaju da li je to što je Obradović protiv Vučića dovoljno da bi se s njim koračalo u istoj koloni
"Meteorološki uslovi ne mogu biti krivi ni na koji način, oni samo pomažu da se jasnije vidi kako imamo problem sa zagađenjem"
Prekomerno zagađen vazduh u Srbiji samo je još jednom pokazao kako funkcioniše ono što zovemo režimom Aleksandra Vučića. Najbolje je da se niko ne bavi svojim poslom, a kad se nešto desi u vezi sa njegovim resorom, da izađe i da priča besmislice poput ministra zdravlja ili premijerke, recimo. A i šta da kažu? Da kažu da Termoelektrana Kostolac B ispušta 130.000 tona sumpor-dioksida što je više od svih termoelektrana u Nemačkoj zajedno, da EPS-u, koji je prema izveštaju Fiskalnog saveta najveći zagađivač u Srbiji, treba milijardu evra za čistiji vazduh? Da je pola milijarde od ekoloških taksi država potrošila, ali ne na ekologiju