Filipini – Život posle tajfuna

27.новембар 2013. Nemanja Rujević, Peter Hille

Glad beskućnika

Centralna filipinska ostrva tajfun Haijan zahvatio je kada je bio najsmrtonosniji. Tela se i dalje broje i pohranjuju u masovne grobnice. Lokalni zvaničnici polaze od preko 10.000 mrtvih. Raseljeno je milion ljudi, četiri miliona je ostalo bez krova nad glavom, šteta se procenjuje na četrnaest milijardi dolara, a struje će u čitavoj zemlji verovatno biti tek krajem godine

Građanski rat u Egiptu

21.август 2013. Momir Turudić

Smrt na Nilu

"Demonstracije su u poslednjih par dana utihnule, ali je atmosfera u gradu teška", kaže u telefonskom razgovoru za "Vreme" Hoda Baraka iz Kaira. "Ulice na kojima se živelo 24 sata prazne se zbog policijskog časa već oko pet ili šest sati po podne, grad je neprirodno tih, ljudi se kreću brzo i trude se da se što pre sklone. Kairo je ogroman i demonstracije i sukobi su se odigravali samo u nekim centralnim delovima, u ostalima je bilo mirno, ali ljudi su uplašeni zbog nasilja"

Kultura sećanja – Sudbina Podunavskih Švaba i informbiroovaca (ceo tekst)

12.септембар 2012. Ivan Ivanji

Pa, znate kako je, ubijalo se

U Vajmaru je u organizaciji Memorijalnog centra "Buhenvald", a u saradnji sa moskovskom institucijom Memorijal, otvorena izložba "Gulag – tragovi i svedočanstva 1929–1956" o logorima u Sovjetskom Savezu za vreme Staljinove vladavine, kroz koje je prošlo oko 20 miliona zatvorenika. Memorijalni centar "Buhenvald" je sebi stavio u zadatak da, osim istraživanja užasa nacizma, proučava i pojave makar i samo donekle slične onome što se događalo u nacističkoj Nemačkoj. U okviru pratećih priredbi o logorima u bivšoj Jugoslaviji, o "logorisanju" Podunavskih Švaba i o "administrativnom upućivanju na društveno korisni rad" na Golom otoku, o tome kako je Mirko Tepavac zgrožen stanjem i "robovlasničkim" odnosima koje je zatekao celo rukovodstvo jednog logora u kome su bili zatvoreni Nemci poslao na Sremski front, govorio je Ivan Ivanji. Taj govor prenosimo u celosti

Rusija – Suđenje bendu Pussy Riot

08.август 2012. Jovan Hiršl

Đavo u pankerskom ruhu

Trima ruskim pankerkama formalno se ne sudi zbog uvrede veličanstva (crimen laesae maiestatis) Vladimira Putina, već zbog napada na crkvu. Vernici traže spaljivanje veštica, borci za ljudska prava da se puste na slobodu, zapadni mediji zgražaju se nad gušenjem slobode govora u Rusiji i tome slično, a Vladimir Vladimirovič širokogrudo izjavljuje da očekuje blagu presudu za devojke

Jemen

20.јун 2012. Matteo Fagotto

Magnet za ekstremne islamiste

U ponedeljak na jugu Jemena bombaš samoubica bacio se na automobil u kome su bili general-major jemenske vojske Salem Ali Katan i još dva vojnika. Svi su poginuli. Gotovo svakodnevno mediji izveštavaju o desetinama i stotinama mrtvih u sukobima vojske i pripadnika Al Kaide i drugih grupa militantnih islamista. Posle "arapskog proleća" zemlja grca u bedi, politički je podeljena, polovina stanovništva je nepismena. Nabil al Hil, svojevremeno islamistički dobrovoljac u ratu u Bosni koji je zbog toga robijao sedam godina u Zenici i Tuzli, priča svoju priču. I priču jemenskih zatvorenika u zloglasnom zatvoru Gvantanamo

Šumarice, 21. oktobar 1941. – 21. oktobar 2011.

19.октобар 2011. Jovana Gligorijević

Lebac sutra nemojte poslati

Od 7 ujutru do 14 časova 21. oktobra 1941. Šumaricama je neprestano odjekivala rafalna paljba, a onda je sve utihnulo. Kvota od 2300 streljanih, prema proceni majora Keniga, bila je ispunjena. Sahranjivanje je trajalo danima. Ukopavanjem su rukovodile ljotićevske snage uz nadzor nemačkih vojnika. Prema nekim svedočanstvima, u nekoliko slučajeva došlo je do sukoba između talaca koji su radili na ukopavanju i ljotićevaca, koji su tražili od njih da prevrću tela i uzimaju satove, prstenje i novac. Obeležavanje grobova i pristup članovima porodica streljanih bio je zabranjen. Međutim, tokom noći, Kragujevčanke, uglavnom žene i majke streljanih, uspevale su da se provuku do Šumarica, gde su tražile svoje mrtve. Zahvaljujući njima, pronađena su četvorica muškaraca koji su uspeli da prežive rafalnu paljbu

Neredi u Engleskoj – artikulacija otuđenosti

17.август 2011. Ivan Jević

Nema budućnosti u engleskom sanjarenju

Šestoro ljudi je poginulo. To je konačan bilans u ljudskim životima. Materijalna šteta u londonskim neredima procenjena je na preko 200 miliona funti. Svima je jasno da se nešto važno i veliko odigralo. Jasno je i da obim u kome je nasilje eskaliralo ne odgovara povodu. Mediji, političari, javne ličnosti, slučajni očevici, blogeri i svi drugi pokušavaju da nađu neko objašnjenje kako je sve to uopšte bilo moguće. Problem sa mnoštvom raznoraznih, pa i kontradiktornih teorija je da su sve one istinite

Dani koji potresaju arapski svet

02.фебруар 2011. Milan Milošević

Revolucija u zemlji faraona

Severnom Afrikom i Bliskim istokom ovog januara širi se talas "jasmin revolucija", socijalno političkih pobuna protiv autokratskih režima koji se raspadaju poput kula od karata, skoro kao oni 1989. u Istočnoj Evropi. U Egiptu s velikom energijom nastupa mlada, pobunjena Fejsbuk generacija, ali u arapskom svetu je sve mnogo komplikovanije

Alternativne sankcije

Metle umesto rešetaka

U Holandiji, zemlji sa 16.000.000 stanovnika, godišnje se izrekne oko 40.000 kazni društveno korisnog rada i drugih alternativnih mera. U Srbiji, sa upola manje stanovnika, takvih kazni je od početka aktivnog sprovođenja ovih mera 2008. izrečeno za oko 200 lica. Zatvori su postali skupi i pretrpani, ali i uz dobar zakon to stanje se menja usporeno

Izmene Zakonika o krivičnom postupku

03.новембар 2010. Tatjana Tagirov

Još jedan krivični bumerang

Novim odredbama o pritvoru nadležni u Srbiji krše, osim vlastitog Ustava, i evropske i ostale konvencije, što govori u prilog onima koji predviđaju nove postupke pred Evropskim sudom za ljudska prava, ali i onima pred našim sudovima u kojima se dodeljuju odštete za neopravdani pritvor. I jedno i drugo naplaćuje se iz džepova poreskih obveznika

Politika Nobelovog komiteta

13.октобар 2010. Andrej Ivanji

Nagrada za nemir

Kineski politički zatvorenik Lju Sjaobo dobio je ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir što je izazvalo žustru diskusiju širom sveta. Umereniji protesti vrteli su se oko pitanja zašto bi uopšte nagradu za mir dobio neko ko nikakve veze ni sa kakvim mirovnim akcijama imao nije, već se zalagao za praktikovanje demokratskih nasuprot totalitarnim vrednostima. Doduše, ništa manje logično nego što je predsednik SAD Barak Obama dobio Nobelovu nagradu za mir, koju tek treba da zasluži

Šešeljev medicinski karton

29.септембар 2010. Tamara Skrozza

Haške boleštine

Vojislav Šešelj nije prvi koji se žali na loš medicinski tretman u Hagu, a ukoliko bi mu se nešto loše zaista dogodilo, takođe ne bi bio prvi. Naprotiv

Hrvatska – Bura na "dalekovidnici"

02.децембар 2009. Tatjana Tagirov

Flaster na ustima

Kuloarske priče već mesecima govore da je važno da prođu predsednički izbori i da Hrvatska više nema "građanina predsednika" poput Stipe Mesića, te da na njeno čelo dođe neki ljubimac desnice. Novinarski protesti na Hrvatskoj televiziji ostaće tek paravan za političke igre

Briga o posebnim potrebama – Institucionalni užas

18.новембар 2009. Jana Bjurer Tavanje

Deponije za odlaganje ljudi

Reforma previše sporo napreduje za ljude sa intelektualnim i mentalnim nedostacima u Bugarskoj, Rumuniji i Srbiji, gde hronično zanemarivanje, loši higijenski uslovi, vezivanje i visoke doze lekova kojima se kontroliše ponašanje i dalje čine deo svakodnevice

Kultura sećanja – Nemačka i nacistička prošlost (2)
Intervju – Folkhard Knige, direktor memorijalnog centra
Buhenvald i Mitelbau-Dora

15.јул 2009. Andrej Ivanji

Na mestu zločina

Nacionalsocijalizam nije bio samo običan karambol u nemačkoj istoriji. Njegovi politički i kulturni koreni sežu mnogo dublje od 1933. godine

Jedna noć u Centralnom zatvoru

18.фебруар 2009. Ekipa novinara »Vremena«

Ko stoji iza legije

Imamo posla sa organizacijom: jedni galame u javnosti, drugi ih podržavaju političkim sredstvima i uticajem na svoje medije, treći švercuju iz zatvora i u zatvor; četvrti rukuju parama. A peti čekaju u kombiju

Evropski terorizam

29.март 2007. Jovan Milević

RAF treći put

Molba saradnika "Vremena" bavarskom ministarstvu pravde da dozvoli razgovor sa gospođom Monhaupt učtivo je odbijen. U ministarstvu nam je rečeno da se "intervjui sa zatvorenicima, u principu, ne odobravaju, a pogotovo ne kada je reč o gospođi Monhaupt", jer ne žele da "ona u javnosti širi detalje iz svoje prošlosti"

Uz tridesetogodišnjicu "crvenog" terorizma

Bader, Majnhof, Karlos, Dolanc

Jedan od retkih neospornih iskaza o terorizmu jeste da teroristi nikada ne uspevaju da postignu cilj za koji se navodno bore, sem jednog. Reč je o želji, formulisanoj na razne načine, da se "raskrinka" država kao represivni aparat, tj. da stvari postanu gore no što su bile. Ni tamo gde je delovala "leva" gradska gerila stvari se nisu izmenile u pravcu u kome su teroristi to želeli, ali je zato život postao naporniji i policija sve nametljivija

Italija u antiterorističkom ratu

31.јануар 2007. Enco Manjini

Bez krivice i pomilovanja

Al kaida je magična reč: još se ne zna koliko je ljudi stradalo zbog sumnje da su teroristi, zbog porekla, vere ili boje kože. Ili tek onako

Umetnost gladovanja

29.новембар 2006. Slobodan Bubnjević

Mrtva trka

Smatra se da čovek bez hrane može da preživi najviše 60 dana. Glavaš je trenutno na pola puta, on gladuje već 34 dana, a Šešelj je ušao u dvadeseti dan

29.новембар 2006. Dejan Anastasijević

Irski model

Uhapšeni i osuđeni pripadnici IRA decenijama su koristili štrajk glađu kao metod političke borbe protiv Engleza. Čemu nas uči njihovo iskustvo

Kampanja 2007

29.новембар 2006. Milan Milošević

Izborne magle

Suđenja, svedočenja i Šešeljev slučaj kao radikalski povod za ofanzivu protiv "dosmanlija", zatvorski "test moći", "slatka jeza" i traženje socijalnih partnera

Velika Britanija

19.јул 2006. Slobodanka Ast

Bler, lordovi i Skotland jard

Čak i ako niko iz Blerovog kabineta ne bude odgovarao pred sudom zbog afere "plemićke titule za pare", birači će biti uvereni da je nešto trulo u državi Britaniji