Vreme izazova - tribina

18.maj 2005. Redakcija Vremena

Ima li Evropljana u srpskoj administraciji

Sve države koje su prošle dug put do priključenja Evropskoj uniji morale su da sprovedu sveobuhvatne reforme, a nosilac najvećeg dela posla oko usklađivanja standarda i pregovaranja bila je državna administracija. Proces je toliko snažan da je naprosto primorao državni aparat da se reformiše kako bi efikasnije na sebe preuzimao ispunjavanje obaveza i standarda. Aktuelna vlada je nakon povoljne ocene Studije o izvodljivosti, prvog ugovornog odnosa koji naša zemlja ima sa EU-om, zadala sebi relativno kratak rok da se popne na sledeću stepenicu: da potpiše Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju. No, iz čitanja Studije o izvodljivosti vidljivo je da je do tog koraka pred našom zemljom još mnogo teških zadataka. Zbog toga smo odlučili da prvu od pet tribina o odnosu naše zemlje i Evropske unije koje nedeljnik "Vreme" organizuje sa Fondacijom "Fridrih Ebert" posvetimo kapacitetu naše državne administracije koja se u ovom trenutku bavi ovim poslom. Nedavno je jedna norveška eskpertska komisija objavlila izveštaj o reformi javne uprave u Srbiji od 2001. do 2004. pod rečitim nazivom "Nedovršena tranzicija". Sa našim sagovornicima Tanjom Miščević, sekretarom Kancelarije za pridruživanje EU-u pri Vladi Republike Srbije; profesorom Mijatom Damjanovićem, predsednikom PALGO centra i Jadrankom Jelinčić, izvršnom direktorkom Fonda za otvoreno društvo, pokušali smo da otkrijemo kakvi preduslovi moraju da se stvore kako bi se čitav državni aparat ozbiljno uključio u ovaj dug i složen proces koji iziskuje najrazličitija znanja. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Život i misao Ksenije Atanasijević (3)

18.maj 2005. Slobodanka Ast

Od progona do priznanja

Monografija Ljiljane Vuletić o "genijalnoj Kseniji Atanasijević i njenom katastrofalnom dobu" priča je o našoj prvoj univerzitetskoj nastavnici, ali i o nama i našim elitama

Život i misao Ksenije Atanasijević (2)

12.maj 2005. Slobodanka Ast

Klevete o plagijatu

"Gđica Atanasijević je možda kriva što je do sada dala 250 naučnih dela, originalnih i savesnih, i što je bila najmarkantniji naučnik na našoj Alma mater... Odbacivanje ove žene sa univerziteta je nepobitna bruka naše nauke..." (filozof Vladimir Dvorniković)

Istorija i tumačenja

12.maj 2005. Frano Cetinić

Spasavanje redova Putina

Staljin, Gulag – cena koju je najviše platio sam ruski narod – pakt Ribbentrop–Molotov, Katinska šuma, sovjetska okupacija baltičkih država... to, i mnogo čega još drugog, poglavlja su koja ovog 9. maja nisu na dnevnom redu. Na dnevnom redu je nešto sasvim drugo: odavanje počasti za blizu 27 miliona sovjetskih žrtava, vojnika Rajanoviča koji su ostavili svoje kosti na stanicama "križnoga puta", ili "crvenozvjezdanog puta" svejedno, od Volge do Berlina

Strah od nauke

05.maj 2005. Slobodan Bubnjević

Deset dana koji su uspaničili svet

Prema istraživanjima Evropske komisije, većina Evropljana plaši se nauke. Na pitanje "Da li naučnici poseduju znanje koje ih čini potencijalno opasnim?", čak 63,2 odsto odgovara pozitivno. Strah od naučnih otkrića je kompleksan fenomen, uslovljen stupnjem društvenog razvoja, ali i obiljem drugih faktora, među kojima su i realne opasnosti od zloupotrebe novih saznanja. Ponegde, ovaj strah je podjednako iracionalan kao i strah od pomračenja Sunca, stranaca, promaje ili vode, ali je u svakom slučaju nastajao u slojevima, taložeći se kroz vekove.

EU – godinu dana posle

05.maj 2005. Duška Anastasijević

Usporavanje evropskog voza

Mnogi će pohrliti da glasaju protiv evropskog ustava u želji da Francuska održi primat u EU-u, kakav je imala bezmalo pola veka. Oni koji će glasati "za" shvatili su da je Berlinski zid pao pre više od 15 godina, i da tek danas sagledavamo posledice tog čina. Kakav god bio ishod, Evropa će ostati tu gde jeste. Uostalom, preživljavala je tu i tamo, neko "non", "nein", "nej" i "no" mnogo puta do sada

Intervju - Biljana Srbljanović

05.maj 2005. Sonja Ćirić

Ožiljci na svima

Ja pišem o svojim osećanjima, košmarima, snovima, o svojim prvim borama, o ožiljcima koji zarastaju na svima nama, a da ih nikada niko ne leči, o svojim razočarenjima i promašenim iluzijama

Izložbe - Kurtizane i kupleraji u Beogradu

20.april 2005. Velimir Ćurgus Kazimir

Iza sedam brava

U okviru programa "Noć Muzeja" održanog u prošlu subotu, u Manakovoj kući u Beogradu upriličena je izložba Iza sedam brava: Kurtizane i kupleraji u Beogradu u XIX i početkom XX veka. O ovoj izložbi, i o ogromnom interesovanju koje je ona pobudila, za "Vreme" piše jedan od njenih autora

Monarhije

13.april 2005. Biljana Vasić

Saga o Grimaldijevima

Odlazak princa Renijea Trećeg od Monaka prošao je gotovo nezapaženo u nedelji kada se katolički svet opraštao od svog pape, a protestantski pozdravljao novu izabranicu svog prestolonaslednika. Međutim, od smrti dvojice lidera dveju najmanjih zemalja na svetu – Vatikana i Monaka – vrednost evra je znatno skočila

Koncert - Rundek Cargo Orkestar u beogradskom Centru "Sava"

06.april 2005. Dragan Kremer

Eksteritorijalni bard

U svakom narednom pojavljivanju Darko može biti i kao Tom Vejts, uz mnogo svojih prekaljenih kvaliteta; već je pomešao velike svetske jezike s međimurskim govorom i opet je odličan

Drugi Beogradski festival igre

Gostovanje epohe

U Beogradu će se od 10. do 26. aprila održati drugi Festival igre, najznačajniji plesni događaj kod nas. Za razliku od prethodnog koji je više bio regionalnog karaktera, ovogodišnji festival ima slogan "Svet igra u Beogradu". Sudeći po programu, ovaj moto nije ni pretenciozan ni netačan – u Beograd stižu neka od najznačajnijih imena svetske igračke scene

Sudbina Platoa Zorana Đinđića

Galerija za bas i bariton

U Skupštini grada kažu da organizacija konkursa, poput onog za gradsku galeriju, obično košta od 30.000 do 50.000 evra. Da li će se izgraditi galerija ili zgrada opere, ostaje tek da se vidi

Privatne penzije

30.mart 2005. Slobodan Georgijev

Tri stuba za starost

Vapaj "kad će penzija" mogao bi ubuduće da bude zamenjen pitanjem "kod koga si se osigurao?". Državna nategnuta milostinja mogla bi da bude podržana samostalnim investiranjem "na vreme"

Intervju - Anđelko Trpković, direktor Beogradskog sajma

23.mart 2005. G. K

Borba za tržište

"Ove godine ćemo na Beogradskom sajmu, na prostoru od 36.000 kvadratnih metara, videti više od 600 izlagača iz 35 zemalja"