Intervju – Anja Suša, rediteljka i koselektorka Bitefa

18.septembar 2013. Sonja Ćirić

Bitefovske tendencije

"Bitef nema obavezu da selektira predstave koje su ovde ocenjene kao najbolje, već predstave za koje smatramo da bi bile zanimljive u širem međunarodnom kontekstu. Pa otud i Galeb, i obe predstave o Zoranu Đinđiću, a otud i odluka da ne uvrstimo neke predstave koje se mogu smatrati uspešnim i dobrim u kontekstu redovnog repertoara, ali nisu dovoljno zanimljive za festival kao što je Bitef. Nas zanimaju ekstremni teatarski poduhvati s naših prostora, i to baš oni o kojima se pričalo, koji su uzburkali javnost"

Odlaganje vojne intervencije u Siriji

11.septembar 2013. Andrej Ivanji

Ruska odstupnica za Baraka Obamu

Činilo se da je vojna intervencija u Siriji predvođena Sjedinjenim Američkim Državama pitanje dana, pa pitanje nedelja, a sada se odlaže na neodređeno vreme. Zahuktalu vojnu mašineriju prvo je usporio britanski parlament, koji je većinski glasao protiv bombardovanja režima Bašara el Asada. Ratničke planove predsednika SAD Baraka Obame potom su pokolebali i negativno javno mnjenje kod kuće i neizvesna podrška Kongresa. A zatim je Rusija svojom diplomatskom inicijativom pružila mogućnost Obami da se iz nezgodne situacije izvuče koliko-toliko neokaljana obraza

Podsećanje – Niko i album The Marble Index

04.septembar 2013. Žikica Simić

Niko, niotkuda

Bila je muza, ikona, mračni predmet želja, lepotica dana. Kažu da joj je Elija Kazan, dok je pohađala njegove časove glume u Aktors studiju u Njujorku, govorio: "Iskoristi svoje vreme, stvori vlastiti prostor." Sledeći taj savet Niko je došla do muzike predstavljene na albumu The Marble Index, objavljenom pre 45 godina. Potraga za sobom, kroz sopstveno vreme i prostor, dovela je do nje. Tako je nastalo ovo umetničko delo koje se može shvatiti kao batiskaf kojim se stiže na dno ljudske egzistencije

Ljubav i kinematografija

28.avgust 2013. Muharem Bazdulj

Pre cinizma

Kad je 1995. godine, tačno na sredini poslednje decenije dvadesetog veka, prikazan film Pre svitanja, bilo je jasno da je nastao kult i ljubavni klasik devedesetih. I kao što je u Pre ponoći prisećanje prošlosti deo zapleta, tako se i gledalac dok gleda ovaj film priseća što prethodnih filmova trilogije, što svog života iz vremena kad je te filmove prvi put gledao

Ljubavni film – Pre ponoći

28.avgust 2013. Tatjana Ristić

Pre i posle srećnih krajeva

U ovdašnje bioskope upravo stiže film Pre ponoći reditelja Ričarda Linklejtera, treći nastavak jedne od najzanimljivijih ljubavnih filmskih saga današnjice. Dok se u prva dva filma ove ljubavne trilogije govorilo o tome kako izgleda početak ljubavi, u Pre ponoći govori se o tome kako izgleda njen opstanak. Ili, drugačije rečeno, šta dolazi posle onog: "živeli su srećno do kraja života"

Hrvatska teroristička emigracija i Udba

21.avgust 2013. Miloš Vasić

Igra senki

Od eksplozije bombe u beogradskom bioskopu "20. oktobar" pa do današnje nervoze u Republici Hrvatskoj oko Josipa Perkovića i njegove sudbine neprekinut je niz indicija, nagađanja i očiglednih uzajamnih veza između hrvatske terorističke neprijateljske emigracije s jedne i Državne bezbednosti bivše Jugoslavije s druge strane. Danas, posle tolikih godina, posle raznih otkrića, svedočanstava i dokumenata – ništa više nije tako crno-belo, kao što je bilo

Umetnost – Žuana Vaskonseluš u Palati Ažuda

21.avgust 2013. Tanja Jovanović

Meri Popins savremene skulpture

U jednoj od rezidencija portugalske kraljevske porodice, Palati Ažuda, od marta do kraja avgusta ove godine mogu se videti skulpture Žuane Vaskonseluš, aktuelne zvezde savremene svetske umetničke scene

Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva (1)

07.avgust 2013. Dr Saša Marković

Aeroput, svetski a naš

Na svom vrhuncu Aeroput leti na sve četiri strane sveta: na sever do Budimpešte, Brna i Praga, na zapad do Venecije i Milana, na jug do Tirane, na istok do Bukurešta i Sofije. Sa Beogradom su povezani skoro svi veći jugoslovenski gradovi (Zagreb, Podgorica, Dubrovnik, Sarajevo, Ljubljana, Sušak–Rijeka, Split i Skoplje) pa i neki manji (Bitolj, Borovo). Pred drugi svetski rat Aeroput ima modernu flotu od 14 aviona (sa sedam Lokida kao okosnicom) koju je opsluživalo desetak pilota i pet radio-telegrafista

Zemlja ljudi – Let na Grenland

07.avgust 2013. Miloš Krivokapić

Hladnoća poroka

Skupilo se oko ovog projekta letenja od Pariza do Grenlanda i nazad oko petnaest posada i petnaest jednomotornih aviona. Ukupno tridesetak zaluđenika. Ali to se uvek prizna na kraju, kad se završi ekspedicija, to da smo zaluđenici. Već dve godine sanjam o ovom putu. Cilj je da stignemo u mesto Ilulisat, na sredini zapadne obale Grenlanda

Muzika – Uoči beogradskog koncerta grupe Calexico

31.jul 2013. Žikica Simić

Južno od granice

Muzika ovog benda kao da dolazi iz džuboksa smeštenog u nekoj pograničnoj kantini u kojoj za istim stolom sede Dimitrij Tjomkin, Federiko Felini, Viktor Hara, Majls Dejvis, Hoakin Murijeta i B. Traven. Sede, piju i puše, pričaju o prošlim vremenima, avanturama, životu, umetnosti, lepim ženama i dalekim ostrvima. Za susednim stolovima su likovi slični njima, poznati sa stranica petparačkih romana, filmskih špica, strip revija i rok pesama. Eto tako je to sa muzikom Calexica. Nestvarna stvar

Naučna baština – Nikola Tesla i Mihajlo Pupin

17.jul 2013. Slobodan Bubnjević

Treći čovek

Ne bi bilo ništa ispravnije da se umesto Teslinog, Dan nauke obeležava na Pupinov rođendan. Možda bi najpodesnije za Dan nauke bilo izabrati jedan sa početka marta – onaj dan kad su se neposredno pred smrt, dva velikana konačno susrela i pomirila

Afera globalnog prisluškivanja

Evropa u raljama Velikog brata

"Ledeno doba transatlantskih odnosa" posle otkrića da je američka NSA u Nemačkoj nadgledala oko 500 miliona komunikacionih veza mesečno. Preko programa "Tempora" tajna služba ima uvid u 85 odsto komunikacija unutar Britanije. Da li će "vavilonska e-biblioteka" u planinama Jute ugroziti trgovinske pregovore SAD–EU

Region i Evropska unija

04.jul 2013. Miloš Vasić

Udbini tajni ratovi

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju donekle je pokvaren kad je Angela Merkel otkazala dolazak na svečanu priredbu u nedelju na Trgu bana Jelačića. Hrvatska je, naime, na brzinu i na silu donela u Saboru zakon kojim se važenje evropskog naloga za hapšenje ne priznaje pre avgusta 2002. kada je uveden. Iza te naizgled banalne priče stoji, međutim, jedan dublji politički sukob unutar Hrvatske: nije tu reč o tome ko je 1983. ubio Stjepana Đurekovića u Minhenu, nego o tome može li se uspostaviti kriminalni kontinuitet između nekadašnjeg Saveza komunista Hrvatske i sadašnje Socijal demokratske partije, koja je na vlasti

Kultura sećanja – Laza Lazarević

Lekarske svedodžbe jednog pisca

Malo poznati originalni lekarski zapisi dr Laze K. Lazarevića svojim jezikom, stilom i značajem čine nesvakidašnje štivo i dragocenu arhivu. Prenosimo delove pojedinih radova onako kako ih je veliki pripovedač svojom rukom zapisivao i potpisivao

Avijacija

26.jun 2013. Igor Salinger

Suhoj nad Buržeom

Erbas i Boing su samo za prva četiri dana sajma sklopili ugovore sa kupcima u vrednosti većoj od 135 milijardi dolara, dva i po puta više nego prošle godine u Farnborou, na britanskom sajmu avijacije koji se održava naizmenično sa pariskim

Liban – Na raskršću ratova

26.jun 2013. Daniel Šunter

Ko se još seća mira

Od "Švajcarske Bliskog istoka" Liban se posle građanskog rata koji je počeo sredinom sedamdesetih godina prošlog veka pretvorio u još jedno bure baruta u regionu. Preko hrišćanskih, šiitskih i sunitskih verskih zajednica u zemlji se prepliću interesi Irana, Izraela, zaraćenih strana u Siriji, SAD-a… U poslednjem sukobu, koji se dogodio u ponedeljak, naoružani salafisti, pristalice šeika Ahmada al Asira, napali su libansku vojsku i ubili 15 vojnika. Ljudi žive život između rata i mira, koji obezbeđuju međunarodne mirovne snage među kojima je i srpski kontingent. Rešenje se ni ne nazire, a libanska dijaspora je u međuvremenu tri puta brojnija od stanovništva u samom Libanu

Intervju – Milena Marković, dramska spisateljica

Cinizam je poslednje utočište nedarovitih

"Istorija nije gotova, istorija je živa stvar i stalno se oblikuje prema raznim interesima, a pre svega prema interesima moćnih. Priča o Gavrilu Principu je danas važna i biće uvek važna zato što je to priča o malom i nemoćnom koji sanja da bude jednak i važan, i zato što on u svojoj borbi strada misleći kako ona možda jeste uzaludna u tom vremenu, ali da će doći vreme, možda, kada će taj mali postati neko i nešto. I zato što je priča o Gavrilu Principu slobodarska priča o idealima slobode, bratstva i jednakosti"

Književnost – Nepoznati Gombrovič

19.jun 2013. Muharem Bazdulj

Eros stvarnijeg postojanja

Pre nepunih mesec dana, tačnije 23. maja, krakovska izdavačka kuća Wydawnictwo Literackie objavila je novu, dosad nepoznatu, knjigu Vitolda Gombroviča pod naslovom Kronos. Reč je o svojevrsnom apendiksu famoznom Gombrovičevom Dnevniku, čiji se kompletan prevod na srpski u jednom tomu pojavio prošle godine u izdanju Službenog glasnika. Kronos je poslednje parče u arhipelagu Gombrovičeve dnevničke proze, parče najintimnije i najkontroverznije

In memoriam Ratko Butorović

12.jun 2013. Slobodan Georgijev

Poslednji ples

Oko lika i dela sada već bivšeg predsednika Fudbalskog kluba Vojvodina iz Novog Sada obavijeno je više kontroverzi koje od njega čine čoveka koji je bio zanimljiviji od većine koji su se u srpskom fudbalu pojavili poslednjih decenija

Kultura sećanja

05.jun 2013. Zoran Minderović

Povratak u iščezli san – šezdeset osma danas

Početkom 1968. godine, pred kraj prvog polugodišta četvrtog razreda gimnazije, došao sam u sukob sa nastavnikom istorije. Na zahtev da definišem fašizam, odgovorio sam da je fašizam oblik nihilizma, što je potpuno izbezumilo nastavnika, koji je očekivao politički ispravnu formulu u stilu "fašizam je ekstremni oblik kapitalističkog imperijalizma". Napustio sam školu

Četiri Posvećenja proleća

05.jun 2013. Tijana Krivokapić

Uspon, panika, životni sok

Od 1913. godine, kada je Posvećenje proleća izazvalo reakciju koja spada u najveće skandale u istoriji baleta, preko stotinu koreografa dalo je svoju viziju ovog čuvenog dela. Šta je to u Posvećenju toliko privlačno modernim umetnicima koji s paganskom Rusijom nemaju nikakve veze? Odgovor se može potražiti u sledeće četiri inscenacije