Lisica i ždral
Tragedija i farsa
Uh, samo da sirota Engleska ne ponovi sudbinu septeta u kojem sam proveo nekoliko krasnih bogami decenija, a koji se raspao jer smo tesnom većinom doneli sudbonosnu odluku
Uh, samo da sirota Engleska ne ponovi sudbinu septeta u kojem sam proveo nekoliko krasnih bogami decenija, a koji se raspao jer smo tesnom većinom doneli sudbonosnu odluku
Referendum na kome su 23. jula 2016. Britanci sa 52:48 odsto izglasali izlazak svoje zemlje iz Evropske unije verovatno je najdalekosežniji događaj posle pada Berlinskog zida 9. novembra 1989. i raspuštanja SSSR nakon ostavke Mihajla Gorbačova 25. decembra 1991, pre nešto manje od četvrt veka
Nagli pad akcija banaka i britanske funte je očekivan. Šta će biti dalje, niko ne zna
Danas se, opet, Jugoslavija i jugoslovenstvo spominju širom regiona. Ne toliko zbog okruglih godišnjica – 25 godina od raspada Titove Jugoslavije i 95 godina od Vidovdanskog ustava, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nego zato što je britanski referendum o izlasku iz EU mnoge podsetio na slovenački i hrvatski referendum posle kojih su ove dve bivše jugoslovenske republike proglasile nezavisnost, čime je zvanično umrla "velika" Jugoslavija
"Ima puno studenata sa odličnim ocenama, puno ljudi koji misle, ali mnogi od njih kažu: zašto bih držao neke časove i vežbe ako mogu da zarađujem u firmi tri do pet hiljada dolara. Tako smo došli u situaciju da nemamo asistente koji će naslediti nastavnika"
Štrajkovi i blokada u Francuskoj zbog Zakona o radu, ili o (ne)moći sindikata koji se osipaju i levim vladama koje vode desnu politiku prema diktatu Međunarodnog monetarnog fonda
Iz knjige O opančarima i opancima advokata Dragiše Čolića, nekada zamenika generalnog direktora u "Interexportu": "Radili smo ozbiljan posao. ‘Interexport’ je bio velika firma, ne samo u zemlji. Imali smo 36 preduzeća i predstavništava širom sveta…"
U nedeljnom izdanju nemačkog lista "Frankfurter algemajne cajtung" objavljen je tekst o doskora nepoznatom pismu koje je Ernst Jinger, jedan od najznačajnijih nemačkih pisaca XX veka, 1967. godine uputio Ivi Andriću. S obzirom na to da je reč o zanimljivom književnom otkriću, uz dozvolu autora "Vreme" prenosi ovaj tekst
Protokol lečenja melanoma na VMA identičan je protokolu na Institutu u Vilžifu. Imamo izuzetne lekare koji rade i na VMA i na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, ali ono što nemamo su – lekovi
Predsednik Košarkaškog saveza Srbije objašnjava svoj odnos sa velikim asom Dejanom Bodirogom i otkriva kako su izgledali njihovi razgovori, najavljuje ostavku ako naše reprezentacije ne budu mogle da igraju na Olimpijskim igrama, priznaje da bi voleo da u Savezu ima Moku Slavnića i objašnjava zašto se javno zahvalio Vučiću i zašto su mu to neki zamerili
Srpska vlast odlučila se da izađe iz zone zamrznutog konflikta i uz očekivanu dozu medijskog spinovanja mislim da će ubediti narod da je povukla pravi potez. Protesti u Beogradu su slabi i kratkog daha. Srbi na Kosovu već su živeli u nekoj vrsti provizorijuma, sad će morati da se prilagode drugom
Kratkotrajan i naporan put do Kine imao je sasvim nesporno značajnu političku i ekonomsku dimenziju. Ovaj tekst, međutim, bavi se nečim sasvim drugim
Ako neko traži diplomiranog ekonomistu, privatne kompanije vole da uzmu kandidata sa Ekonomskog fakulteta iz Beograda, a državna uprava, razna ministarstva, preko svojih partijsko-rođačkih i ostalih veza, zapošljavaju one sa diplomom privatnih fakulteta. Apsurdna situacija je u tome da se kadar privatnih fakulteta zapošljava u državnoj upravi, a pošto to nije nikakav kadar, onda će i državna uprava da bude takva kakva će da bude
Nema nijednog velikog istorijskog događaja iz prošlog veka koji se nije najdirektnije dotakao Miloša Crnjanskog: u Prvom svetskom ratu je vojnik u austrougarskoj armiji, između dva svetska rata je veoma aktivan ne samo u književnom već i u političkom životu, pred Drugi svetski rat je na diplomatskom položaju u Berlinu i Rimu, tokom Drugog svetskog rata je pri izbegličkoj vladi u Londonu... Zato je priča o njegovom životu – priča o njegovom vremenu
Za razliku od briselskih napada, gde se veoma vodilo računa o slikama koje su svetski mediji slali u svet, teroristički napad u Pakistanu izgledao je na TV ekranima sasvim drugačije
Poslednjih godina prisustvujemo pravoj ekspanziji bombardovanja iz 1999; ako se nastavi tako, do 2030. u Srbiji neće ostati kamen na kamenu
Da li su bezbednosne službe opet zakazale i kako dalje u borbi protiv Islamske države
U Etnografskom muzeju u Beogradu u toku je izložba prstenja iz muzejske zbirke nakita, s reprezentativnim primercima iz antičkog, srednjovekovnog i modernog doba
Tribunal sudi za "ratni zločin", ali šta je zapravo zločin? Stvaranje preteksta u kojem je zločin prvo moguć, pa poželjan, na kraju neizbežan
Može li RRA, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i organizacijama koje se bore za ljudska prava da preduzme mere protiv terora statistikom, u čemu je premijer, gle, tek na drugom mestu – posle sportskih izveštača
Srbi, Albanci i Zapad odlučili su da igraju diplomatske ćorave bake dok očekuju pogoršavanje sukoba do mere koja će ih naterati da deluju
Srbija definitivno nije šaka pirinča da je vrane pozobaju. No, zna li vrana, uopšte, šta je pirinač...
Sedam ljudskih života i dragoceni vazduhoplov izgubljeni su u maglovitoj noći između prošlog petka i subote. Tragedije se događaju, statistički su retke, ali i neizbežne. Problem sa ovom tragedijom, međutim, jeste u tome što je izazvala neprilične i povremeno histerične samoodbrambene reakcije pre nego što je bilo kakva zamerka bila upućena. Čovek ne može da se otme utisku da tu nešto nije u redu, psihoanalitičarski rečeno, da je reč o omaškama; običnim jezikom – da je reč o nečistim savestima
U ružmonovskom smislu, Frano Cetinić je bio čovek anganžmana: učestvovao je u Studentskom pokretu ‘68, bio je svedok događanja oko Korčulanske škole, osnovao je 1989. Jugoslovensko veće evropskog pokreta, štitio pravo anganžmana u svojoj novinarskoj profesiji na Francuskom radiju (RFI), a posebno kao prevodilac Ružmona, Suvarina, Bezansona, Vidal-Nakea, Kastorijadisa, Morisa Žolija..., i kao pisac važne knjige Pozovi NATO radi umorstva, knjige-dnevnika o bombardovanju Srbije povodom koje je trpeo neljudske, nemoralne, neprofesionalne napade, pre svega u Beogradu i Zagrebu, a i u ostalim ludim kućama onog i ovog vremena. Ali uprkos napadima i osporavanjima svim primitivnim i neargumentovanim metodama, on se dosledno držao onoga što je od gorepomenutih mislioca saznao: da se čovek uvek mora braniti osnovnim pravilom da je "istodobno slobodna i odgovorna osoba, ne samo kolektivizirani pojedinac"
Frano Cetinić bio je moj prijatelj. Bio je i ostao gospar, dubrovački đak cum lauda, gospodin od glave do pete koji nikada nije rekao krivu reč u onim teškim vremenima
Posle 116 godina u Parizu je ponovo izložena čuvena slika Sunce zalazi na Jadranu, jedino delo najkontroverznijeg autora u istoriji slikarstva