Rusija – Dan pobede u doba pandemije

13.maj 2020. Milan Milošević

Dvadeset i sedam miliona razloga

Slaveći na praznom Crvenom trgu 75. godišnjicu pobede nad nacističkom Nemačkom, Rusija se 9. maja suočavala sa epidemijom, padom cene nafte, rastućom rusofobijom i revizijom istorije

Studije

06.maj 2020. Ivan Milenković

Kad Betmen postane Ćukmen

Nenad Veličković, Akademsko šarlatanstvo, Fabrika knjiga, Beograd 2019.

Nuspojave

28.april 2020. Teofil Pančić

Maska kao sekularna burka

Svet u kojem "svi" nose maske utvaran je i sablastan, on je već ostvarena, već gotova distopija; on je košmar iz kojeg se ne budite, nego u kojem se budite; slika beznađa bez izlaza

Lučani – Borba za pravdu porodice Milivojević i posledice

11.mart 2020. Davor Lukač

Ljudi koje Srbija ne sme da pogleda u oči

"Niko od onih ispred suda koji su nas vređali mi nije prišao i rekao ‘izvini’", kaže za "Vreme" Milovan Milivojević, čiji je sin Milomir poginuo 14. jula 2017. u fabrici Namenske industrije Lučani. "Većina u prolazu spusti glavu i prođu pored mene." U kuću mi ne dolaze, čak ni sve komšije. Ranije sam na slavi imao dvanaest gostiju iz komšiluka, sad nijednog"

Srbija 2030. – koji je naš put?

26.februar 2020.  

Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha

Vreme, Nova ekonomija, Danas, Beta, FoNet i Južne vesti uz podršku Ambasade Švedske pokrenuli su društveni dijalog "Srbija 2030. – koji je naš put?". Cilj nam je da na šest okruglih stolova kredibilni stručnjaci, koji imaju uticaj na javno mnjenje, daju svoja mišljenja o ključnim temama za buduće pravce kojima će se Srbija kretati i način na koji će zauzeti svoje mesto u svetskim procesima. Teme su sledeće: "Obrazovanje kao ključni resurs budućnosti", "Srbija između Istoka i Zapada", "Energetska nezavisnost i energetska strategija", "Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha", "Zdravstveni sistem", "Migracije" i "Starenje stanovništva". Ovi paneli nisu vezani za političke stranke i dnevnu politiku. Njih pokreću profesionalni mediji koji time razmatraju problem društvenih potreba i sopstvene odgovornosti prema društvu čiji su deo

Prevodi

12.februar 2020. Nebojša Broćić

Kako čitati Euripida ako ne govorite starogrčki

Vest da su komedije Žorža Fejdoa tek nedavno prvi put štampane na srpskom jeziku, o čemu smo pisali u prošlom broju, opravdano je istaknuta. Naime, spisak važnih knjiga koje je nemoguće čitati na savremenom srpskom jeziku zapanjujuće je dugačak. Tekst koji sledi ilustruje tu činjenicu

Provetravanje

05.februar 2020. Goran Vojnović

Gdje ćemo sutra tražiti Davida Weisera

Urbani je prostor do poslednjeg kvadratnog metra dizajniran sa jasnom idejom o njegovoj upotrebi. Tu šetaj, tu trčkaraj, tu napravi selfije, tu poljubi devojku, tu bleji u reku i razmišljaj o životu. Nema više nedizajniranog iliti degradiranog prostora

Novi srpski roman (2) – Po šumama i gorama i Yugoslav

22.januar 2020. Teofil Pančić

Jugoslavija i posledice

Dva poetički sasvim različita romana povezuje nit potrage za jednom zemljom i njenim mestom u našim životima

Šta znači snižavanje cenzusa

15.januar 2020. Bogdan Petrović

A od predsednika – tri odsto

Iznenadno spuštanje izbornog praga pokazuje dve činjenice. Prvo – da je pretnja bojkotom očigledno delotvorna, čim vlast daje ustupak koji joj suštinski i dugoročno ne odgovara; a drugo – da je režim toliko razvalio političku scenu Srbije da gotovo ne postoji opoziciona stranka koja može samostalno da prođe cenzus

EPS i zagađenje životne sredine

07.januar 2020. Radmilo Marković

Misterija odsumporavanja

Kako to da je i nakon ugrađivanja postrojenja za smanjenje sumpora u dimu iz Termoelektrane "Kostolac B", emisija ove zagađujuće materije tokom 2018. bila višestruko veća od dozvoljene

Antiutopije – »Vrli novi svet«

06.januar 2020. Dragan Ambrozić

O zamkama udobnog ropstva

Uprkos mitskom mestu koje u popularnoj kulturi zauzima 1984 Džordža Orvela, zapravo je Vrli novi svet Oldosa Hakslija jedina još uvek relevantna klasična antiutopija, jer se bavi totalitarnim potencijalom kapitalizma i njegovim mogućim krajnjim istorijskim dometima – opisujući principe na kojima je već neko vreme ustrojena naša stvarnost

Finansiranje zaštite životne sredine

18.decembar 2019. Radmilo Marković

Zadnja rupa na svirali

Ne samo da država nije preterano zainteresovana da poboljša stanje u oblasti zaštite životne sredine, već se ni sav novac koji se u budžet slije po principu "zagađivač plaća" – ne utroši u svrhu za koju je prikupljen