Pobuna farmera u Holandiji

13.jul 2022. Ingrid Gerkama

Traktorima i kravama na Hag

Holandski drumovi i trgovi proteklih sedmica ličili su na ratnu zonu zbog protesta poljoprivrednika. Vlasti ne odustaju od planova da nametnu smanjenje stočnog fonda kako bi se smanjilo zagađenje azotnim jedinjenjima. Još se ne zna ko će da plati ceh

Svet

12.jul 2022. J.H.

Velika glad: Ratovi, suša i bacanje hrane

Blokada izvoza žitarica iz Ukrajine zbog napada Rusije samo je deo problema velike gladi u svetu. Uzrok su lokalni ratovi, velike suše, razbacivanje resursima, mali deo sakupljene humanitarne pomoći koji stiže do korisnika i bacanje hrane u državama blagostanja u koje se, u poređenju sa mnogim regionima sveta, ubraja i Srbija. U novembru će svet premašiti cifru od osam milijardi ljudi

Bioskop

29.jun 2022. Zoran Janković

Prefinjeni kemp i iskreni tragizam

Ovo je priča o burnom putu (punom krivina i prepreka) ka zvezdama, baš kao i priča o bolnoj samoemancipaciji, zloupotrebi, pohlepi onih vidno manje kreativnih, prolaznosti i poroznosti slave, manje ili više dragovoljnom prodavanju duše (manje ili više) đavolu

TV manijak

29.jun 2022. Dragan Ilić

Povratak otpisanih

Ovaj duet će vam garantovano sjebati dan, bilo da vas vraća u devedesete ili da vas podseti svih promašaja i trulih kompromisa političara posle Slobe

Na licu mesta: Bor

29.jun 2022. Milica Čubrilo Filipović

Rudnik koji život daje, ali i uzima

Rade Jenić redovno poseti Oštrelj i posadi malo krompira i luka u bašti porodične kuće, “za dušu”. Ali plod ne pojede. Seća se da je nekad bilo preko pedeset izvora vode, pa čak i jedan termalne. Sada su svi presušili jer rudarstvo zahteva enormne količine vode, a nema nijednog pogona za prečišćavanje

Vest

28.jun 2022. S.Ć.

Sredina u kojoj živimo: Zemunski fekalni vodoskoci

Da nemački hemičar Andreas Fat nije plivao Dunavom, moguće je da bi se još ćutalo o fekalijama koje se izlivaju u ovu reku. Samo u Zemunu lako je videti i osetiti dva vodoskoka koja sadržaj kanalizacije prosleđuju Dunavu

Politika kao sudbina

22.jun 2022. Slobodan Georgijev

SNS ili DOS koji je preživeo

Iako je to u delu javnosti najveća blasfemija, sličnost između Aleksandra Vučića i Zorana Đinđića na nivou uključivanja različitih aktera u sopstveni politički projekat iz godine u godinu postaje vidljivija. Novi gradonačelnik Beograda, koji nije “organski” naprednjak, dodatno učvršćuje ovakvo uverenje

Na licu mesta: Majdanpek

22.jun 2022. Milica Čubrilo Filipović

Zagađenje i miniranje

Gotovo nijedan od 7000 stanovnika Majdanpeka nije čuo za publikaciju Instituta za javno zdravlje “Batut”, pod naslovom “Unapređenje upravljanja kontaminiranim lokalitetima u Srbiji”, u kojoj piše da su u Majdanpeku (i nekim drugim mestima) vazduh, voda i zemlja toliko zagađeni da izazivaju oboljevanje i smrt ljudi, i predlažu konkretne aktivnosti da se zagađenje sanira i eliminiše. Lokalni mediji ne pominju protest “Ne damo Staricu”, ni pitanje narušavanja zdravlja i prirode. U skladu sa tim, grad nema monitoring kvaliteta vazduha, i ništa se ne preduzima da se brojni oboleli od karcinoma leče u boljim uslovima

Reportaža

20.jun 2022. Dejan Anastasijević

Ukrajina dve godine nakon Majdanske revolucije: Zamrznuti rat

„Dve godine nakon Majdanske revolucije, otcepljenja Krima i oružanih sukoba na jugoistoku, Ukrajina se klacka između rata i mira, patriotizma i korupcije, daleko od očiju i interesovanja Brisela i Vašingtona.“ Ovo je sredinom 2016. napisao Dejan Anastasijević na putovanju kroz Ukrajinu. Njegovi opisi atmosfere u Mariupolju, Kramatorsku ili Kijevu daju dublji uvid u sliku razaranja Ukrajine koju ruske trupe slikaju zauzimajući deo po deo ukrajinske teritorije. Čini se da je ruska agresija dobrim delom rešila identitesku zbunjenost Ukrajinaca: kao da je konačno stvorila ukrajinsku naciju

Studija slučaja: Linglong

15.jun 2022. Nedim Sejdinović

Kolonijalni paket-aranžman

Da li su netačni navodi vlasti da će od ove fabrike guma u Zrenjaninu građani Srbije, a posebno oni u Banatu, imati veliku korist? “Hvalisanje vlasti u vezi s Linglongom je sve ređe i sve tiše jer realnost postaje očigledna”, kaže za “Vreme” Duško Kokot iz Građanskog preokreta. “Od te fabrike dobili smo kršenje jednakosti aktera na tržištu, robovski rad, trgovinu ljudima, zlostavljanje životinja, pune ortopedije povređenih na gradilištu, a puniće se i onkologije kada počne proizvodnja. Cela Srbija ješće zagađenu hranu iz Banata. Nekoliko stotina obećanih radnih mesta nije vredno tolike štete. Linglong je dobio na poklon od Srbije više od 85 miliona evra i treba da radi više od 20 godina kako bi kroz poreze vratio državi toliku pomoć”