Peter Esterhazi, istorija i Danilo Kiš
O očevima i špijunima
Srpsko-hrvatski odnosi
Tužbe, genocid i verbalne kamenice
Hoćemo li izbeći da prošlost dominira nad budućnošću, jer ispred obe zemlje stoji zajednička evropska perspektiva
Festival – Jazz A Vienne 2008
Vive le jazz!
Džez festival u Vjenu, Francuska, u svom dvadeset osmom izdanju ponovo je bio u punoj snazi i sjaju
Tragedija na K-2
Tik ispod neba
"Pored dugotrajnih psihofizičkih priprema i vrhunske opreme potreban je faktor sreće. Kada kažem sreća, to znači da se vremenski uslovi mogu promeniti do neprepoznatljivosti za svega nekoliko minuta, dolazi do snežnih oluja, jakih naleta vetra, zatim tu su lavine, odroni i niz drugih okolnosti koje čoveku ne idu naruku. U takvim uslovima teško se rukuje opremom, bez obzira na pripreme i uvežbanost", objašnjava alpinista Basar Čarovac
Oluja, trinaest godina posle
Dani bola i slave
Govoreći o pomirenju i o izvinjenjima, Srbi govore o kraju, a Hrvati o početku sukoba 1991–1995. godine
Alpinizam
Basar na vrhovima sveta
Planinar iz Sandžaka do sada je osvojio šest najviših kontinentalnih tačaka – Kilimandžaro, Akonkagvu, Mont Everest, Elbrus, Vinson i Mont Mekinli. Ostale su još Karsten piramide u Australiji i Okeaniji. Skromno kaže da je to splet srećnih okolnosti i faktora koji su se lepo složili
Intervju – Vladimir Đerić, član pravnog tima Srbije pred Međunarodnim sudom pravde
Argumenti, kontraargumenti i procedura
"Ironično je da sada Hrvatska tvrdi da smo mi imali pristup Sudu kao što ga imaju članice UN-a, što je jedino moguće ako se prihvati teza o kontinuitetu, koju je upravo Hrvatska najoštrije osporavala", kaže za "Vreme" Vladimir Đerić
Srpsko-hrvatski odnosi
Varljiva leta normalizacije
Kao da rat nije završen i kao da su ratne sekire između Srba i Hrvata ponovo iskopane – tako proteklih desetak dana izgleda Zagreb, koji su pohodili političari iz Srbije i Republike Srpske i koji je njegov gradonačelnik izručio ljubiteljima ustaške ikonografije
Istraživanje – Nove vojske bivše Jugoslavije (6)
Hrvatska na pragu Severnoatlantske alijanse
Okončanje rata Hrvatska je vojska dočekala kao sasvim politizovana oružana snaga kojom su, osim kadrova iz JNA koji su dokazali privrženost HDZ-u, carevali vojnici i dočasnici pristigli iz Legije stranaca raspoređeni na najviše operativne dužnosti i u pretorijanske specijalne jedinice, konobari prekvalifikovani u nacionalne heroje, lokalni šerifi i siledžije, hercegovački vozači autobusa i šverceri bele tehnike...
Tibet, Šinđang i Olimpijada
Haos na krovu sveta
Frustracija dolazi iz istog izvora kao i kod ujgurskih separatista – iz želje da etnički i kulturno drugačiji od Kineza Hana, Tibetanci ostvare svoja politička i religiozna prava, koja im uskraćuje vlada u Pekingu, a koju oni ne priznaju kao svoju. Haos koji se iz Tibeta proširio i na mesta većinski naseljena Tibetancima u okolnim provincijama Gansu i Sečuan već je ponegde nazvan "novim Tjenanmenom"
Istraživanje – Nove vojske bivše Jugoslavije (5)
Hrvatski slučaj
U vreme pre i posle prvog postrojavanja buduće Hrvatske vojske održavani su susreti predsednika šest jugoslovenskih republika. Bilo je sasvim jasno da srbijansko vođstvo sa Slobodanom Miloševićem na čelu, srbijansko-crnogorski blok u Predsedništvu SFRJ i šefovi JNA, generali Veljko Kadijević i Blagoje Adžić, na taj čin gledaju kao na jednostranu hrvatsku secesiju koju valja osujetiti akcijom JNA koja bi razoružala tek formirane paravojne jedinice u Hrvatskoj i Sloveniji. Tadašnje podeljeno Predsedništvo SFRJ sa Stjepanom Mesićem na čelu, međutim, nije odobrilo intervenciju JNA. Hrvatska i Slovenija nastavile su s ilegalnim naoružavanjem svojih vojnih formacija i stvaranjem pretpostavki za osamostaljenje, predsednici BiH i Makedonije, Alija Izetbegović i Kiro Gligorov, neuspešno su predlagali treći put u vidu "zajednice jugoslovenskih republika", JNA se spremala na kratkotrajnu intervenciju u Sloveniji koja je završila debaklom, a dobar deo Srba u Hrvatskoj, uz pomoć JNA, Srbije i Crne Gore, proglasio je SAO Krajinu. U septembru 1991. uslediće hrvatsko zauzimanje velikog broja kasarni JNA na području Hrvatske i potom ozbiljno naoružavanje novoosnovanih jedinica sredstvima iz zaposednutih kasarni
Izjava nedelje
»Bićemo jedna vrsta motela niže kategorije u kome se zaustavlja samo onaj ko mora.«
Prof. dr Dragan Simeunović govori o položaju naše zemlje u odnosu na Evropu ("Politika")
Evropa, Srbija, Kosovo
Beli dim na Andrićevom vencu
Prevaziđen spor vladajuće koalicije sporazumom o reagovanju na kosovsku krizu kao goruću, dok se spor o evropskom pitanju ne pominje, možda i zato što su ga i Evropljani, odlaganjem, učinili trenutno neaktuelnim u Beogradu
Paleontologija
Užički dinosaurusi i krokodili iz Morave
U Galeriji nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umetnosti u toku je izložba Bobana Filipovića "Vladavina reptila" sa modelima davno izumrlih životinja
Godišnjice – Nikos Kazancakis (1883–1957)
Večiti savremenik
Godina na izmaku bila je i godina Nikosa Kazancakisa. Pola veka od njegove smrti bilo je povod podsećanju na ovog velikog grčkog pisca
Išmail Beah
Memoari dečaka vojnika :Dug put do prava na detinjstvo
Kako je autobiografska knjiga bivšeg dečaka vojnika iz Sijera Leonea promenila percepciju žrtve u svetskoj javnosti i uz to postala i bestseler
Svet bezbednosti
Ekspanzija privatnih vojski
Privatne vojne kompanije podsećaju na plaćeničke vojske iz srednjovekovne Evrope, koje su se nalazile u službi tadašnjih vladara
Al Gor – dobitnik Nobelove nagrade za mir
Rat, mir i podsećanje
Vrednosti koje su u odluku utkane, kako je to zapisao Gejr Lundestad, dugogodišnji direktor Nobelovog instituta u Oslu, treba čitati kao "norvešku verziju zapadnog liberalnog internacionalizma". Njihova odluka po pravilu ima i težinu presude, jer menja mirovnu paradigmu. A ima već nekoliko godina kako odluke Nobelovog komiteta u Oslu odskaču od uvreženih predstava o ratu i miru
Iz ličnog ugla – mehanizam kočenja
Endogeni nacisti i mlađa braća
Pravo pitanje je da li je onaj revolucionarni srpski jogurt nacionalizam sa kraja osamdesetih evoluirao u fašizam koji kao takav nije bio prepoznat samo zato što nije imao globalne apetite, već je bio lokalnog karaktera
Izjava nedelje
«Radim kao savetnik premijera, on me uvek sasluša, ali posluša sebe.»
Milan Parivodić, savetnik predsednika Vlade Srbije za ekonomiju ("Press")
Put do istine
"Da li je Srbija umorna od Kosova..."; "Vreme" br. 868
