Istraživanje – Nove vojske bivše Jugoslavije (6)

26.март 2008. Ivica Đikić

Hrvatska na pragu Severnoatlantske alijanse

Okončanje rata Hrvatska je vojska dočekala kao sasvim politizovana oružana snaga kojom su, osim kadrova iz JNA koji su dokazali privrženost HDZ-u, carevali vojnici i dočasnici pristigli iz Legije stranaca raspoređeni na najviše operativne dužnosti i u pretorijanske specijalne jedinice, konobari prekvalifikovani u nacionalne heroje, lokalni šerifi i siledžije, hercegovački vozači autobusa i šverceri bele tehnike...

Tibet, Šinđang i Olimpijada

Haos na krovu sveta

Frustracija dolazi iz istog izvora kao i kod ujgurskih separatista – iz želje da etnički i kulturno drugačiji od Kineza Hana, Tibetanci ostvare svoja politička i religiozna prava, koja im uskraćuje vlada u Pekingu, a koju oni ne priznaju kao svoju. Haos koji se iz Tibeta proširio i na mesta većinski naseljena Tibetancima u okolnim provincijama Gansu i Sečuan već je ponegde nazvan "novim Tjenanmenom"

Istraživanje – Nove vojske bivše Jugoslavije (5)

19.март 2008. Ivica Đikić

Hrvatski slučaj

U vreme pre i posle prvog postrojavanja buduće Hrvatske vojske održavani su susreti predsednika šest jugoslovenskih republika. Bilo je sasvim jasno da srbijansko vođstvo sa Slobodanom Miloševićem na čelu, srbijansko-crnogorski blok u Predsedništvu SFRJ i šefovi JNA, generali Veljko Kadijević i Blagoje Adžić, na taj čin gledaju kao na jednostranu hrvatsku secesiju koju valja osujetiti akcijom JNA koja bi razoružala tek formirane paravojne jedinice u Hrvatskoj i Sloveniji. Tadašnje podeljeno Predsedništvo SFRJ sa Stjepanom Mesićem na čelu, međutim, nije odobrilo intervenciju JNA. Hrvatska i Slovenija nastavile su s ilegalnim naoružavanjem svojih vojnih formacija i stvaranjem pretpostavki za osamostaljenje, predsednici BiH i Makedonije, Alija Izetbegović i Kiro Gligorov, neuspešno su predlagali treći put u vidu "zajednice jugoslovenskih republika", JNA se spremala na kratkotrajnu intervenciju u Sloveniji koja je završila debaklom, a dobar deo Srba u Hrvatskoj, uz pomoć JNA, Srbije i Crne Gore, proglasio je SAO Krajinu. U septembru 1991. uslediće hrvatsko zauzimanje velikog broja kasarni JNA na području Hrvatske i potom ozbiljno naoružavanje novoosnovanih jedinica sredstvima iz zaposednutih kasarni

Evropa, Srbija, Kosovo

13.фебруар 2008. Milan Milošević

Beli dim na Andrićevom vencu

Prevaziđen spor vladajuće koalicije sporazumom o reagovanju na kosovsku krizu kao goruću, dok se spor o evropskom pitanju ne pominje, možda i zato što su ga i Evropljani, odlaganjem, učinili trenutno neaktuelnim u Beogradu

Godišnjice – Nikos Kazancakis (1883–1957)

19.децембар 2007. Milena Jovanović

Večiti savremenik

Godina na izmaku bila je i godina Nikosa Kazancakisa. Pola veka od njegove smrti bilo je povod podsećanju na ovog velikog grčkog pisca

Svet bezbednosti

17.октобар 2007. Marko Savić

Ekspanzija privatnih vojski

Privatne vojne kompanije podsećaju na plaćeničke vojske iz srednjovekovne Evrope, koje su se nalazile u službi tadašnjih vladara

Al Gor – dobitnik Nobelove nagrade za mir

17.октобар 2007. Duška Anastasijević

Rat, mir i podsećanje

Vrednosti koje su u odluku utkane, kako je to zapisao Gejr Lundestad, dugogodišnji direktor Nobelovog instituta u Oslu, treba čitati kao "norvešku verziju zapadnog liberalnog internacionalizma". Njihova odluka po pravilu ima i težinu presude, jer menja mirovnu paradigmu. A ima već nekoliko godina kako odluke Nobelovog komiteta u Oslu odskaču od uvreženih predstava o ratu i miru

Presuda za ubistvo premijera Zorana Đinđića

23.мај 2007. Miloš Vasić

Milorad Ulemek Legija – prilog za biografiju

Ulemek je bazično, po životnom pozivu, prevarant; preciznije, vaćaroš i munđos, manipulator i spletkaroš... Uzdignuvši se iznad zakona i pravila, ispreo je mrežu svojih političkih, kriminalnih i bezbedonosno-obaveštajnih poslovnih kontakata

Zločin

19.април 2007. Jovan Milević

Ubice u školama

Kada prođe medijska oluja i sećanja na zločine počnu da blede, retko ko se zapita šta se dogodilo sa preživelima, da li su u stanju da nastave koliko-toliko normalan život

Od Karingtona do Ahtisarija

Raspadanje do Kosova

Kada su točkovi specijalnog aviona Pitera Karingtona dodirnuli pistu surčinskog aerodroma davne 1991, niko nije pomišljao da će se poslednji izdanak na porodičnom stablu međunarodnih pregovarača za bivšu Jugoslaviju pojaviti tek nakon petnaest godina. Naravno, još tada je bilo jasno da britanski diplomata neće odvratiti južnoslovenske narode od namere da se ubijaju zbog šake zemlje, ali se i gajila neka tajna nada u razum, ekonomski interes, Zapad, čudo, proviđenje, svevišnjeg, Peruna... ili nešto treće, što vremešnom lordu ne bi donelo nastavljače. Sa perspektivom koja se otvara u suton događaja postaje jasno da je to bila samo jedna u nizu pokopanih iluzija, i da je Marti Ahtisari tek sada došao da se oprosti u ime svetskih posrednika koji su se, sa više ili manje dobre volje, starali o Balkanu. Neki su se nakon toga povukli sa javne scene, drugi više nisu među živima, treći brinu o humanitarnim problemima i dalekim narodima, ali je iza njih ostala hrpa planova i skica za rešenje balkanske krize

Kont de Lotreamon (1846–1870)

24.јануар 2007. Miroslav Karaulac

Progonitelj svemogućeg

Nedavna godišnjica Lotreamnovog i ovogodišnja proslava Bretonovog rođenja vraćaju pažnju evropske kulturne javnosti na pojavu nadrealizma i njegove preteče, i ponovo izvode iz senke pisca Maldororovih pevanja

Klimatske promene i El Ninjo

24.јануар 2007. Slobodan Bubnjević

Sudnja godina

Ako pada sneg dok čitate ovaj tekst, meteorolozi su pogodili. Ali svejedno, veliki periodični fenomen na Pacifiku, poznat kao El Ninjo, presudno će doprineti globalnom rastu temperature, što ovu godinu moglo učiniti najtoplijom otkako se meri temperatura vazduha

Ratni zločini i Srbi u Hrvatskoj

13.децембар 2006. Tatjana Tagirov

Hapšenja za ravnotežu zločina

Prema izveštaju OEBS-a za 2005. godinu, etničko poreklo i dalje je faktor pri utvrđivanju ko će i zbog kojih zločina biti procesuiran, te je i dalje značajna nesrazmera u broju procesuiranih Hrvata i Srba. Hapšenja trojice Koreničana potvrđuje da se ova praksa nastavlja

Vreme uspeha

19.октобар 2006. Redakcija Vremena

Biznis

Direktne strane investicije u Srbiju ove godine premašiće 3,5 milijardi dolara, a to je za dve milijarde dolara više nego 2005.