Kultura sećanja – Šta je bilo posle »utakmice veka«

22.јун 2016. Aleksandar Ostojić

Više od igre

U knjizi Jedanaest veličanstvenih autor Vladeta Nedeljković prati sudbine pobednika i poraženih, jugoslovenskih i sovjetskih fudbalera, aktera dva istorijska meča na Olimpijskim igrama u Finskoj 1952. godine, posle kojih je Tito častio naše igrače sa po 500 dolara, a Staljin i Berija planirali da svoje pošalju u Sibir

Promene u srpskoj policiji

22.јун 2016. Slobodan Georgiev

Dva pisma načelnika Kecmana

U pokušaju da skrenu pažnju sa "slučaja Savamala", srpske vlasti su odlučile da žrtvuju "pešaka" – načelnika kriminalističke policije Beograda Dragana Kecmana. Ali izgleda da javnost i dalje postavlja pitanje ko je naredio policiji da ne postupa u noći između 24. i 25. aprila 2016. godine

Koncert – Disciplina kičme, bašta SKC, Beograd, 28. 5. 2016.

01.јун 2016. Dragan Kremer

Svrha kičme

Više od dva sata, s bisevima do ponoći, tutnjale su i mantre mladosti i novi hitovi za nova pokolenja

Tačka susreta – Lik Albanca u srpskoj kinematografiji

20.април 2016. Sonja Ćirić

Od Kapetana Lešija do Enklave

"Raspadom Jugoslavije, nestao je imperativ povlađivanja nadnacionalnom identitetu, pa Srbin u kosovskom filmu, kao i Albanac u srpskom, dobija dominantno, ako ne i isključivo političko obeležje, determinisano novom političkom situacijom. Zajednički jugoslovenski mit koji treba podržavati je nestao, pa je i film postao oruđe aktuelne propagande uslovljene politikom, odnosno sučeljavanja nacija kao otelotvorenje vekovnog sukoba apsolutnog dobra i zla. S obzirom na takve okolnosti, u analizi likova Albanaca u srpskoj i likova Srba u kosovskoj kinematografiji, nema mnogo čega neočekivanog, a svaki izuzetak samo ide u prilog onog filma koji izbegava nametnute zamke nacionalizma"

Zoom

20.април 2016. Dragoljub Žarković

Smederevci jedu štapićima – Željko Sertić, ministar privrede, ugovor s Kinezima ljubio je kao da je dobio Hatišerif, dok je Vučić u to ime, mimo običaja, popio »rakiju, dve«, što se posle videlo

Ugovor s "Hestilom" dobar je za Srbiju. To je ozbiljna kompanija koja se javlja kao prethodnica najavljene kineske penetracije u centralnu Evropu. Ako se ne pojave neke "briselske zavrzlame" – a to još nije isključeno – to bi trebalo da doprinese strateškom pozicioniranju Srbije u ovom delu sveta

VREME BR.766 | 8. SEPTEMBAR 2005.

08.април 2016. Nebojša Popov

Karika koja nedostaje

Novi ustav je proteklih godina mogao biti ona karika koja povezuje građane i političare u zajedničkom poduhvatu korenitih promena, ali je ona nestala pre nego što je nastala. Može li danas biti drukčije?

Paori na sudu

06.април 2016. Zoran Majdin

Seljače, goljo, ti si prah na podu

Dvadeset i četiri dana paori su danonoćno bili na zemlji koju su obrađivali. Onda su pohapšeni i osuđeni na 30 dana zatvora. Kažu da su se prema njima zaista ponašali kao da jesu kriminalci, da je suđenje trajalo 12 sati, da su sve vreme bili okovani, da su noć proveli u metalnoj kocki "dva sa tri", da su dobili svega četiri ćebeta, ali ni ‘leba, ni vode

Lisica i ždral

16.март 2016. Ljubomir Živkov

Pošta i ja

Nije li se Pošta ulenjila, uzoholila, neću reći baš izbezobrazila: po mojoj evidenciji proistekloj iz ponavljanog ličnog očevida, na pedeset hiljada duša ne postoji u celoj komuni nijedno ulično poštansko sanduče

Tribina – »Šta je to Balkan, šta pričaju o njemu i šta bi Balkan mogao da bude«

16.март 2016. Katarina Stevanović

Bliskost koja razdvaja

Negde između starih i novih sukoba i pomirenja narodi na Balkanu su i dalje udaljeni jedni od drugih. Dugačak je put od predrasuda i stereotipa do upoznavanja i razumevanja. Umesto što se, kao do sada, u prvi plan stavlja sve ono što razdvaja narode Balkana, treba poći od onoga što nas spaja. To važi i za odnose Albanaca sa drugim balkanskim narodima

Milan Nedić – Revizija prošlosti

10.фебруар 2016. Ivan Ivanji

Hajde malo o činjenicama

U Nedićevoj Srbiji oca su mi ubili odvodeći ga iz Topovskih šupa, majku u dušegupki vozeći je kroz Beograd, za moju sudbinu Milan Nedić nije bio odgovoran, jer sam se našao u Novom Sadu gde je vladao mađarski regent Mikloš Horti. Da li se mene lično tiče diskusija o eventualnoj rehabilitaciji Milana Nedića? Pa, tiče me se. Ovde, međutim, nije reč o tome

Izborne pripreme

03.фебруар 2016. Slobodan Georgiev

Čuvari napredne Srbije

Dok javnost čeka formalno zakazivanje redovnih lokalnih i izbora za Pokrajinu i najavljenih vanrednih izbora za Skupštinu Srbije, daleko od javnosti se sprovode pripreme koje bi trebalo da osiguraju pobedu Srpske napredne stranke možda i po svaku cenu. Ko su ljudi sa kojima Aleksandar Vučić trči novu izbornu trku

Portret savremenika – Nebojša Stefanović

20.јануар 2016. Jovana Gligorijević

Čudesna sudbina doktora proroka

Nemušti ministar policije, drhtavog glasa i bezizražajnog lica, postao je glavna poluga za demonstraciju strahovlade i dizanje tenzije u ovdašnjoj političkoj realnosti. Od čoveka koji je pred Vučićem stajao toliko mirno da mu se ni stakla na naočarima nisu reflektovala, Nebojša Stefanović stigao je do glavnog sejača straha u ime vladajuće većine

Policija i novinari

13.јануар 2016. Miloš Vasić

Proročanstvo sa raskrinkavanjem

Ministar unutrašnjih poslova Stefanović dr Nebojša izazvao je nepotreban skandal jednom brzopletom i nepromišljenom izjavom u TV Dnevniku. Mleko je prosuto i sad nema natrag, a koristi ima samo Dragan J. Vučićević, novinar u civilu koga je zapala kontrola štete

TV manijak

13.јануар 2016. Dragan Ilić

Sve za ljubav

Ljubav se osetila i u međusobnim odnosima Srbije i Hrvatske. Na HRT-u su konstatovali da se hrvatskoj himni zviždalo manje nego Tomi tokom vaterpolo meča u Beogradu. Ne znam ko je merio nivo buke, ali ako su zvižduci Tomi cena dobrosusedskih odnosa, onda neka čovek izdrži za opšte dobro

Vreme Vojvodine

09.децембар 2015. Saša Rakezić, Goran Berić

Vojvođanske seobe

Vojvodina je tokom čitave istorije bila migratorni prostor. Talasi migracija značajno su menjali strukturu, način života i kulturu ovog prostora. Kao izrazito višenacionalna sredina u današnjem obliku nastaje tokom XVIII veka, što je bila posledica doseljavanja Srba u Velikoj seobi 1690, kao i kolonizacije koju je sprovodila austrijska vlast. Migracije nakon Drugog svetskog rata, proterivanje Nemaca i kolonizacija Srba iz Bosne i Hrvatske, a zatim i migracije tokom i nakon raspada Jugoslavije, promenili su strukturu stanovništva Vojvodine, ali je ona i dalje zadržala svoj multietnički karakter. U Vojvodini danas živi nešto manje od dva miliona stanovnika i 26 nacionalnih manjina, a šest jezika ima službeni status – srpski, mađarski, slovački, hrvatski, rumunski i rusinski

Prijatelji, braća, rođaci

09.децембар 2015. Slobodan Georgijev

Svi premijerovi ljudi

Ko upravlja Srbijom – zna se dobro. Međutim, o poslovima onih s kojima se savetuje i druguje, šapuće se samo po kuloarima, a svako javno iznošenje podataka iz te oblasti uvek dodatno ražesti predsednika Vlade. Ko su ljudi od njegovog najvećeg poverenja i kakve su njihove uloge u aktuelnoj vlasti

Književnost – Šezdeset godina od smrti Tina Ujevića

18.новембар 2015. Muharem Bazdulj

Katakombe poezije

Rođen u Vrgorcu 5. 7. 1891, a umro u Zagrebu, pre tačno šezdeset godina, 12. 11. 1955, Tin Ujević je paradigmatski pesnik jugoslovenske kulture

Afera »Prisluškivanje«

14.октобар 2015. Slobodan Georgijev

A od kuma – poligraf

Čemu služi direktan prenos istrage u slučaju "Prisluškivanje" i da li će aparat za utvrđivanje laži odrediti političku budućnost Srbije ili će sve odneti kontinentalni vetar iz Banata

Intervju – Bojan Pajtić

07.октобар 2015. Filip Švarm, Jelena Jorgačević

Nebeske razmere Vučićeve bahatosti

"Duboko verujem da me prisluškuje neko ko je u vezi sa vlašću. Njihova nervozna reakcija i njihov demanti posle tri sata da pre godinu i po dana mene niko nije prisluškivao i da je to sve izmišljeno, učvrstili su me u pretpostavci da neko iz vladajućih struktura stoji iza toga. Zašto nisu samo izjavili – proverićemo da li je bilo prisluškivanja ili ne? To bi bilo prirodno i normalno. Kako oni uopšte mogu da znaju da neko nije pre godinu i po dana nekog prisluškivao u ovoj zemlji? To je nemoguće utvrditi posle tri sata; pitanje je da li se može utvrditi i posle tri meseca. Histerične, nervozne reakcije, hitne konferencije za novinare, tri saopštenja dnevno, sve me to učvršćuje u uverenju da se dešavalo nešto protivzakonito i da oni nešto kriju"

Intervju – Slobodan Gavrilović, sociolog i pisac

30.септембар 2015. Zora Drčelić

Ovo je režim u kojem se drhti

"Kamo sreće da imamo taj zakon o poreklu imovine, da vidimo platu poslednjih dvadeset godina, pa da vidimo imovinu, da se uporedi. Evo Nikolića, na primer. Pa kad bi on imao ovo bogatstvo? On pita: Kakvo bogatstvo? Pa nek se seti šta je imao devedesetih, a šta ima sad. Nek se seti Vučić. Uzeo je stan od države u vreme kad su svi bili na položaju i kad smo bombardovani 1999, i govori o moralu. On čije je pranje biografije najskuplje na svetu"

Intervju – Slaviša Lekić

23.септембар 2015. Tamara Skrozza

Problem sa čovekom koji nema problema sa svojom prošlošću

Verovati u temeljnu promenu Aleksandra Vučića u Boga, u suštini je ista, da ne kažem uzaludna aktivnost. Ma koliko on svoju saradnju sa Šešeljem tumačio kao empirijsku nužnost, mada je i to retko činio, on nikada nije izrekao makar moralni otklon od SRS-a. Čim malo zagrebete po Vučiću, ma koliko se sputavao, iz njega provaljuje neskriveni gnev skrivenog radikala

 

19.август 2015. Muharem Bazdulj

Prometej u pokušaju

Nekog drukčijeg pjesnika bi umanjilo to što ga voli i toliko odvratnih ljudi. Kad čitam, međutim, kako za Arsenom žale i oni za koje bih, pod zakletvom na sudu, posvjedočio da su se rodili i bez srca i bez duše, odjednom i u njima, duboko ispod zloće i cinizma koji su ih izobličili, naslutim onu iskru ljudskog i božanskog koju su gnostici prepoznavali u svemu živom i neživom pa mi ih bude žao umjesto da ih prezirem. I to učini velika poezija

Kultura sećanja – Jedan performans, jedna izložba i jedna predstava o holokaustu

03.јун 2015. Ivan Ivanji

Moj krik iz dečjih usta

Osećam obavezu da govorim o holokaustu. Sve veću, što nas je manje živih koji možemo da svedočimo o tom Vremenu Zla. Istovremeno mi se sve besmislenije činilo to što imam da kažem, činilo mi se da malo ko želi da čuje, želi budućnost koja se seća mojih strašnih vremena. Pogotovo u Srbiji, u Beogradu, koji su tako temeljno očišćeni od Jevreja. A onda su učenici Treće beogradske gimnazije kriknuli na pozornici Bitef teatra. Taj krik devojčica i momaka sedamdeset godina mlađih od mene bio je moj urlik, moj protest što je svet takav, kakav jeste, moj vapaj za roditeljima, plač za svim mojim mrtvima, za koji ja nisam nikad bio sposoban

Crvena zvezda i Dinamo – četvrt veka kasnije

20.мај 2015. Aleksandar Ostojić

Maminjova pravila

Dok je beogradski tim posle maksimirskog skandala postao prvak Evrope, a potom pao u dužničko ropstvo iz koga se ne nazire izlaz, zagrebački tim je preuzeo kontroverzni menadžer iz Bjelovara i napunio klupsku kasu sa 140 miliona evra

Knjige – Anđeo atentata Svetislava Basare

06.мај 2015. Muharem Bazdulj

Ferdinandovi memoari s onu stranu groba

Načinivši od svog fiktivnog Franca Ferdinanda portparola sveta tradicionalne desnice, Basara je ispisao izvrstan roman koji sve vreme pleše na rubu duhovitog romanesknog pamfleta ne prelazeći ipak nigde taj rub. Ovo je roman žala za izgubljenim svetom i za jednom nestalom epohom, a taj žal se izriče glasom njenog skoro karikaturalnog simbola

Kultura sećanja

29.април 2015. Miloš Vasić

Šta si radio ‘93, tata

Duh Voje Šešelja lebdi nad Srpskom naprednom strankom i ona je od njega neodvojiva. Sa istom bezobzirnom arogancijom on je pravio Veliku Srbiju, a oni Beograd na vodi i brzu prugu do Pešte. Ni njima, kao ni Voji Šešelju, argumenti ne znače ništa: važna je njihova volja