Sirija

29.јун 2011. Momir Turudić

Sto dana haosa

U nastojanju da reši krizu, predsednik Bašar el Asad je najavio početak nacionalnog dijaloga, razmatranje novih zakona koji se tiču parlamentarnih izbora i medija, kao i moguće izmene ustava, ali su sukobi između demonstranata i režimskih snaga ipak nastavljeni. Ti sukobi su već takvog intenziteta da bi se moglo reći da je u Siriji počeo građanski rat koji se otima kontroli. Kako raste intenzitet nasilja u Siriji, a bombardovanje Libije ne daje željene rezultate, tako početno oduševljenje i uverenje da se ruši svet okoštalih autokratskih režima po muslimanskom svetu na Zapadu zamenjuju rezignacija i strah od onoga što na ruševinama nastaje

Grčka i kriza evrozone

29.јун 2011. Milan Milošević

Odisej u trezoru

Dok Atinu blokira novi štrajk i trese dužnička groznica, u zapadnom javnom mnjenju raste zabrinutost za sudbinu evropske monetarne unije. "Sobarica se opire, šta ćemo sad?" Da li Evropljani, građani i političari, još uvek žele istorijski projekat Evropske unije

Lični stav – Nauka, javno mnjenje i zakonodavac

29.јун 2011. Dr Vesna Maksimović

Genetika na optuženičkoj klupi

Govori se o "Frankenštajnovoj hrani", o tome da se "naučnici opasno igraju Boga" – da li smo svedoci neosnovane satanizacije kompletne tehnologije genetičke modifikacije? Gde su granice razumne predostrožnosti? Zašto su naši zakonodavci rigidniji od evropskih kad su u pitanju genetički modifikovane biljke

Identifikacija posmrtnih ostataka sa Ade

29.јун 2011. Slobodan Kostić

Pepeo pod nogama

Dok Vojislav Mihailović izbegava DNK analizu koja bi utvrdila da li je pronađen grob njegovog dede Dragoljuba Mihailovića, državne komisije ne traže telo osuđenog zločinca, već navodnog antifašiste koga su se odrekli svi oni koji su pobedili fašizam

Višegrad – Temeljac za Kamengrad

29.јун 2011. Dragan Todorović

Šta bi rek’o Andrić

Kad se privede kraju Kusturica ode na svoje mesto do Dodika, voditeljka najavi Hor i orkestar RTS-a pod upravom Bojana Suđića. Onaj zeleni bager stade kopa pred binom, zatrča se po livadi i žuti buldožer, u tu buku i brektanje, po veliku zamisao velikog režisera javi se orkestar, krenu Karmina Burana

Nove činjenice o pračoveku iz Sićeva

29.јун 2011. Saša Rakezić

Pismo iz najdublje prošlosti

Iako će starost nalaza pračoveka iz Sićevačke klisure tek biti tačno utvrđena daljim analizama, ovaj gotovo detektivski rad, u koji su uključeni stručnjaci iz nekoliko oblasti, u ovom trenutku dozvoljava da zaključimo da je ovaj nalaz star najmanje 113.000 godina

Upravljanje internetom

29.јун 2011. Nikola Božić

Kako upecati mrežu

Internet je prožeo sve segmente društva i sada je mnogo više od gikovskog hobija. Postao je opšta realnost

TV manijak – Koncert Zdravka Čolića

29.јун 2011. Dragan Ilić

Prvi put s Čolom na ušćenje

Čola nije jugonostalgija, to bi bilo pojednostavljivanje, on je jednostavno najveća zvezda na ovim prostorima. Nekako uz godišnjicu raspada SFRJ ovaj koncert je pokazao da si veliki jedino ako preskočiš tarabu, a mi samo možemo biti ponosni što sa šest banki Čola ovako peva i živi tu, u Beogradu

Telegraf, 150 godina

29.јун 2011. Slobodan Bubnjević

»Šta je učinio Bog«

Efikasan i jednostavan, telegraf je bio dovoljno isplativ da kompanije uđu u trku u premrežavanju sveta žicama – sa njim, pre tačno 150 godina, nastaje prva globalna komunikaciona infrastruktura

Vreme Beograda – Letnji raspust

23.јун 2011. priredila: Biljana Vasić

Besplatno za decu Beograda

Hadži Milojevićeva kćerka ide u baletsku školu i, kako kaže, odjednom je počela da voli konje i "pre neki dan je došla kući sva oduševljena sa pričom da može besplatno da ide na časove jahanja"

Inženjeri na razmeđi

23.јун 2011. Zoran Majdin

Majstori, majstori

Da li zbog megalomanskih planova da Jugoslavija/Srbija bude industrijska sila, da li zbog stavljanja nacionalnog ispred funkcionalnog, da li zbog oba, tek već dve decenije "inženjer" se više ne izgovara sa velikim "I"

Restitucija, još jednom

23.јун 2011. Ivana Milanović Hrašovec

Vaga za pravdu

Podaci kažu da je najveći deo otete imovine zemljište (97 odsto), što vraćanje u naturi još i čini realnim, ali da će veći problem nastati kod procene ostale imovine

Vojno-policijska motorizacija

23.јун 2011. Marija Vidić

Hameri po drugi put u Srbiji

Krajem sledeće godine Vojska Srbije trebala bi da postane jača za dvadeset novih hamera. Do sada – bar kada je o državi reč – ovim vozilima su nekad raspolagale "Crvene beretke"; a danas se ona nalaze u sastavu Protivterorističke jedinice MUP-a Srbije

Lisica i ždral

22.јун 2011. Ljubomir Živkov

Sumrak totema

Au, Srbijo, ako i "1389" budeš zabranila, prežalila si ne samo savremeno i buduće Kosovo nego da su ti već i kosovski junaci (premda mora da je bilo i kukavica, polazim od sebe) dodijali

Nuspojave

22.јун 2011. Teofil Pančić

Sisački letopis

U ratovima koje će naša generacija dočekati, jedino partizana nije bilo. Svi ostali su bili na broju

Intervju – Slobodan Unkovski, reditelj

22.јун 2011. Sonja Ćirić

Lament nad Srbijom

"Mislio sam da je interesantno da vidimo šta je ostalo od istorije, šta je sada ispod tribine prvomajske ili neke druge parade, sleta, ispod tribine koja je gledala na prošlost ovog grada ili ove zemlje. Šta je ostalo posle smrti istorije, države, smisla i etike, poštenja i časti, ko živi tamo, koje su to klase kojim se Biljana Srbljanović bavi u ovom tekstu"

Post-YU kulturna scena

22.јун 2011. Muharem Bazdulj

Snaga neformalne integracije

Dvadeset godina otkad se Jugoslavija i formalno počela raspadati, zajednička kulturna scena življa je i zajedničkija, bar po nekim procenama, nego u vreme postojanja zajedničke države. Vredi to, u različitim razmerama, i za književnost i za pozorište i za film i za medije

Ekonomija bivše Jugoslavije

22.јун 2011. Dimitrije Boarov

Pet polja saradnje

U kojim sektorima se može očekivati ekspanzivniji napredak privrednih odnosa bivših jugoslovenskih zemalja

Dvadeset godina od raspada Jugoslavije (I)

22.јун 2011. Tim Džuda

Šta je to Jugosfera

Razmislite o sledećem: Srbija, Hrvatska itd. jedva da se po stanovništvu mogu meriti sa nekom kineskom opštinom, a Crna Gora ima stanovnika koliko jedan kineski stambeni blok. Gledano iz svetske perspektive u kojoj je Evropa grad, preostaju vam samo dve opcije: možete da se okupite i iskoristite prirodne komparativne prednosti kao što su zajednička kultura, istorija, jezici (više-manje), tržište itd., ili da sa svojom sve starijom populacijom nastavite da venete, kao umiruće predgrađe iz koga beži svako sa trunkom mozga i talenta