Niški Romi
Ciganski život
Romi u Nišu žive kraće od ostalih građana, još boluju od "prevaziđenih" bolesti, a pojedini predstavnici romske zajednice tvrde i da su diskriminisani u zdravstvenoj zaštiti
Romi u Nišu žive kraće od ostalih građana, još boluju od "prevaziđenih" bolesti, a pojedini predstavnici romske zajednice tvrde i da su diskriminisani u zdravstvenoj zaštiti
Pokušali smo parama koje nemamo da kupimo uslugu koja nam ne treba, pa se posle čudimo kad se pojave sumnje na korupciju. Nabavke za vojsku (ali i za policiju u poslednje vreme) jesu mnogo zgodne, kao i oduvek: pokriveni tajnošću, takvi poslovi otvaraju neslućene mogućnosti
Kako se od "trećeg metka" i snajperiste iz Birčaninove stiglo do muzičkog producenta iz Varaždina i trgovca iz Kumrovca
Marko Vidojković, pisac bestselera, o stanju na domaćoj književnoj sceni ("Story")
U Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu od 20. oktobra do 20. novembra održava se četrdeseti Dečji oktobarski salon. Na njemu se može videti 250 radova odabranih među 2500 pristiglih, koje su deca uradila na temu "Lutke i lutkarsko pozorište"
Homerov Margit, Platonove Pesme, Aristotelova Poetika II – o komediji, Njegošev Gorski vijenac, drugi deo – Šaljive zgode Vuka Mićunovića i Vojvode Draška u Mlecima, Sin Don Kihotov Miloša Crnjanskog ili od istog pisca Dnevnik o Čarnojeviću, spaljena verzija ili Šesta knjiga Seoba, Pekićeva Srebrna ruka, Bajronovi Memoari, ili Gogoljeve Mrtve duše – drugi deo, samo su neki od naslova koje verovatno nikada nećete pročitati
Dejl Vaserman, Let iznad kukavičjeg gnezda;
režija Žanko Tomić;
igraju Dragan Bjelogrlić, Ljubinka Klarić, Danijel Sič, Milorad Mandić, Boris Komnenić;
Beogradsko dramsko pozorište
Ovog meseca navršava se pedeset godina od smrti Josipa Slavenskog. Na zgradi u Beogradu u kojoj je živeo nedavno je postavljena spomen-ploča na kojoj piše sve ono što o njemu treba da se kaže – "veliki kompozitor"
Jedni su prkosno i ponosito glasali za povišicu, ostali su pognuli glavu pred voljom većine i skrušeno pružili ruku da prime šta im sleduje
Stvara se prećutni sporazum da Novi Sad treba smanjiti na simpatičan gradić u kome se samo slušaju tamburaši
Kad god se reči "Balkan" i "droga" nađu u istoj rečenici, iskaču dva stereotipa: prvi je da najvažniji put kojim ilegalne droge stižu na Zapad vodi preko Balkana, pravo kroz srce bivše Jugoslavije; drugi je da prometom i distribucijom droge, na Balkanu i na Zapadu, dominira albanska mafija, tačnije kriminalne grupe kosovskih Albanaca. Kao i svi stereotipi, i ovi se zasnivaju na zrnu istine: tačno je da najkraći put od avganistanskih makovih polja do potrošača u gradovima Evropske unije vodi preko Balkana, kao i da ovdašnje tranzicione, postkonfliktne države, sa slabo kontrolisanim granicama i korumpiranim bezbednosnim i pravosudnim sistemima, ne predstavljaju ozbiljnu prepreku za krijumčare. Tačno je i to da kosovski Albanci, sa svojom dobro raspoređenom dijasporom, tradicionalnom porodičnom strukturom i za strance nerazumljivim jezikom, u poslednje vreme igraju važnu ulogu u nekim nišama ovog biznisa. Tačno je, međutim, i da je priča o narko-mafiji, baš kao i priča o terorizmu, plodno tle za političke zloupotrebe i manipulacije samozvanih eksperata. Ovo istraživanje, između ostalog, ima za cilj da razdvoji činjenice od uvreženih predrasuda i da što precizniju sliku stvarnog stanja
Lider Liberalno demokratske partije o Kosovu, Crnoj Gori i Vojvodini, manjinama i ženskim pravima, "antihaškom bratstvu", SANU-u i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Idolima, Vesni Pešić i Zoranu Đinđiću i svojoj levičarskoj opredeljenosti
Može li petnaest godina da stane u dvanaest minuta? U načelu ne, ali ovaj filmčić sadrži sve ono što je bilo moguće da sadrži
Pribe "štiklira": državna zajednica, Hag, tri runde, pet tehničkih sesija, sledeća u decembru
Iza seksi novinarskih priča o "crvenim beretkama u Iraku" itd. krije se nešto sasvim drugo – globalizacija poslova iz oblasti bezbednosti i osiguravanja poslova velikih firmi. Tu nema mesta za amatere, avanturiste i za Rambo-manijake. To je posao za ozbiljne i ozbiljno obučene i kvalifikovane uravnotežene i iskusne ljude
Nenad Prokić, dramski pisac, na temu Kosova u emisiji "Zamka" (TV Pink)
Neko mora da ima monopol na kovanje tabli sa nazivima ulica, pri čemu u kovačnici ne drži ni lektora ni korektora
Džez voskrese, vaistinu. 21. Beogradski džez festival pravo niotkuda zatekao nas je kao najveći uspeh Doma omladine u godinu i po otkad tamo radi nova ekipa. Sad je ključno pitanje: može li nastaviti tradiciju?
"Ja sam Ljiljana Petrović-Buttler, zvezda ciganske muzike bivše Jugoslavije. I dokazala sam da posle petnaest godina pauze mogu da postignem i svetsku slavu. Dokazala sam da vredim nešto. Bezobrazna sam, ali kad mogu kojekakvi pevačići, jedanput mogu i ja"
Evropska budućnost našeg regiona umnogome zavisi od toga koliko će naše državne institucije imati snage da se uhvate u koštac sa mrežama organizovanog kriminala, koje su jedna od najmračnijih tekovina bivših režima na Balkanu. Teškoće su brojne, ali sva istraživanja ukazuju da je zbog regionalne prirode problema neophodna čvrsta institucionalna saradnja u regionu. Postavlja se pitanje da li će mlade državne institucije zadužene za ovu borbu naučiti lekciju od svojih protivnika i organizovati čvrstu prekograničnu saradnju kojom jedino mogu suziti prostor delovanja različitih kriminalnih grupa. Javna tribina koju je naš nedeljnik organizovao uz pomoć Fondacije "Fridrih Ebert" pokušala je da pruži odgovore na ova pitanja. Na tribini su učestvovali profesor Bogoljub Milosavljević, saradnik Centra za mir i razvoj demokratije, Milan Simić, specijalni izvestilac sa suđenja za organizovani kriminal, i Miloš Vasić, novinar "Vremena". Tribinu je vodila novinarka nedeljnika "Vreme" Duška Anastasijević
Stihijski razvoj visokog školstva bez nacionalne strategije, utvrđenih standarda za osnivanje novih fakulteta i univerziteta nije od juče i njemu nisu doprineli samo tranzicijski maniri novokomponovanih bogataša kojima se biznis osnivanja visokoškolskih ustanova čini unosnim ali i prestižnim