Beograd–Peking na najvišem nivou

26.август 2009. Seška Stanojlović

Kineski most prema Evropi

Iz pekinškog ugla gledano, Srbija bi mogla da bude "investiciono ogledno dobro", na kome bi se pokazala kao solidan partner prihvatljiv kasnije i za Evropsku uniju

Festivali – Belgrade Beer Fest 2009, 12-16. VIII, Ušće, Beograd

19.август 2009. Dragan Kremer

I Guča i Egzit

Belgrade Beer Fest (dalje: BBF) počeo je 2003. kao "naš letnji Oktoberfest", na sredini između dragačevskog sabora i novosadskog Exita, da bi vremenom bivalo sve jasnije da se muzički bliži severnijem, a po svemu ostalom južnijem svom uzoru

Maxi letnja priča – Maximilijan Velimirović
iz valjevske ulice Nikolaja Velimirovića

19.август 2009. Dragan Todorović

Italijanske kosti

Bogdan, koji je postao Maximilijan, tvrdi da su ga zamenili na porođaju, i da je Madonin sin. Ima, kaže, Madonine ruke, sklop tela, njenu glavu koju je imala u mladosti. Na koncertu će biti blizu bine, i videće da li će ga poznati

Istraživanje – Regionalni razvoj Srbije

Između partijske alavosti i lokalnih potreba

Pitanje nesrazmernog razvoja unutrašnjosti Srbije i većih centara kao što su Beograd i Novi Sad, s gorčinom je nazvano u unutrašnjosti beogradizacija, pa se Zakon o regionalnom razvoju, usvojen 8. jula, vidi pre svega kao pravi test spremnosti centralnih vlasti da idu dalje od puke administrativne podele koju Zakon predviđa. Iza velikih i, po mnogima, preuranjenih očekivanja, stoji ključno pitanje – finansijske dobiti od pretpristupnih fondova Evropske unije, jednom kada zemlja postane EU kandidat

Bez dogovora na Voždovcu

19.август 2009. Vera Didanović

Stranačko ogledno dobro

Treća predizborna kampanja za lokalne izbore u centralnoj beogradskoj opštini, po svemu sudeći, poslužiće strankama da dođu do odgovora na pitanja koja se tiču njihovog pozicioniranja na političkoj sceni, uoči mogućih prevremenih parlamentarnih izbora

Protiv bahatog parkiranja

19.август 2009. Vladan Stošić

Urbana gerila

Prvo pravilo je da niko ko lepi nalepnicu na nepropisno parkirana kola ne radi to tako da bude primećen i da ne ulazi u sukob sa vozačem. Drugo pravilo je da se nalepnica lepi isključivo na zadnji deo kola, po mogućstvu iznad ili kraj slova koja označavaju model automobila jer će to ostale vozače podstaći da odustanu od nepropisnog parkiranja. Posle lepljenja nalepnice papirni ostatak se mora baciti u kantu za đubre, a najstrože je zabranjeno njihovo lepljenje po uličnoj rasveti, javnom prevozu i sličnim mestima, jer tako "nalepnice gube smisao i bivaju samo lepljene u svrhu promocije internet adrese, a uz to oslikavaju našu, umesto tuđu bahatost"

Crkvena proslava i državna pitanja

19.август 2009. Dragan Radojčin

Pet vekova »Druge Studenice«

Sve je nekako bilo nejasno i kontradiktorno: s jedne strane, pompezno oglašavanje proslave petstote godišnjice manastira na programima Radio-televizije Vojvodine i u samoj Vojvodini, s druge, više nego skromne najave kako u medijima tako i u javnosti u Srbiji

Nadrilekarstvo i novinarstvo

19.август 2009. Jasmina Lazić, Marija Vidić

Slučaj dr Rosa

Zanimljivo je da, uprkos tako "revolucionarnoj metodi", dr Roso nikada nije bio u istom studiju sa onkolozima i radiolozima. Nikada se o njegovom dostignuću nije raspravljalo javno i niko se nije dosetio da organizuje javnu raspravu. Diskusije su vođene, uglavnom, na forumima

170 godina od smrti kneza Milana

19.август 2009. Zorica Janković

Vladao Srbijom 26 dana

Ovo je priča o knezu Milanu, koji zbog svoje kratke vladavine i istog imena sa drugim vladarom iz dinastije Obrenović (kralj Milan, unuk Miloševog brata Jevrema) nije ostao u kolektivnom pamćenju svog naroda

Feljton - Zbrda-zdola o mermernom vremenu

19.август 2009. Ivan Ivanji

O Udbi i drugim fenomenima

U neobjavljenom rukopisu "Zbrda-zdola – izvodi iz nenapisanog dnevnika", književnik Ivan Ivanji u isečcima koje objavljujemo pripoveda o počecima zemlje nastale iz rata daleko krvavijeg, od ratova koji su doveli do njenog raspada. Ne upušta se u raspravu, ne donosi zaključke, već svedoči o pojedinim događajima koji dočaravaju atmosferu u Beogradu i Novom Sadu pre i posle Rezolucije Informbiroa, o Udbi i udbašima, o Golom otoku, Klubu književnika i književnicima, džezu, prvim golišavim devojkama na naslovnim stranama, Đilasu, Rankoviću, Andriću, Krleži i drugima

Letnje fudbalske teme

12.август 2009. Slobodan Georgijev

Pokušaj skoka sa dna

Nova programska šema UEFA po kojoj se sezona prekida samo onda kada ima reprezentativnih obaveza donela nam je međunarodni fudbal u vreme kada smo ranije čitali izveštaje sa priprema klubova. Rezultati nisu za plakanje

Rečnik LGBT populacije

12.август 2009.  

Od A do Š o njihovim pravima

LGBTTIQ rečnik pojmova i simbola je deo knjige ČitankaOd A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima u izdanju organizacije Labris.

Sudbina Beograd filma

12.август 2009. Ivana Milanović Hrašovec

Poslednji jubilej

Do kraja godine svi bioskopi Beograd filma biće prodati kao atraktivni poslovni prostori, u kojima će sedeti neke "kratkovide" firme

U zadnji čas – Mandićev "reality show"

12.август 2009. Teofil Pančić

Iza zatvorenih vrata

Za knjigu "U zadnji čas", više nego za njenu prethodnicu, karakterističan je tamni, rezignirani ton bespoštednog samopropitivanja

Nuspojave

12.август 2009. Teofil Pančić

Četiri zida

Osnovna metodološka greška neizbroja naših wannabe-liberala jeste u shvatanju da se o položaju, pravima i potrebama bilo koje manjine može govoriti bez uvida u nju samu i njene specifičnosti

Život bogatih i slavnih

05.август 2009. Miloš Vasić

Muke Ratka Kneževića

Nešto je nagnalo Ratka Kneževića da otvori srce novinama: prvo podgoričkim "Vijestima", a sada i "Blicu". Nije da nas je g. Knežević mnogo prosvetlio – sve smo to oko duvanske mafije znali i bez njega – ali je osetio potrebu da svoju dragocenu ličnost istakne i izvan stranica zagrebačkog "Nacionala", gde je godinama bio glavna zvezda džet-set rubrika. Nešto je Ratka Kneževića zasvrbelo, ali ne samo njega

Esej – O Grobu u prašumi Andrije Maurovića

05.август 2009. Zoran Đukanović

Kroz prašumu i zatim pustinju

Maurovićevi stripovi vremenom postaju sve življi i žešći. Stari Mačak Andrija se u svom delu ne smiruje nego pulsira, divlja i mahnita – upravo onako kao što je mladi Andrija činio pri svojim teškim pijankama i bahanalijama, a stari Andrija mažući se petrolejom i crtajući porno-stripove, sanjajući i prizivajući kataklizmu, kraj celog sveta. Tako definitivan kraj da neće ostaviti mogućnost Mauroviću da se ponovo rodi: "I ne daj Bože da se više inkarniram. Dosta je bilo. Pusti da me nema. Da lebdim u ništa." Majstor je pogrešio samo u jednom, ostavio je iza sebe stripove u kojima se stalno inkarnira