Intervju - Sanda Rašković-Ivić, komesar za izbeglice republike Srbije
Ne znam kome smetam
Bilo je jako mnogo aktivnosti koje je komesarijat preduzimao, a koje su prolazile mimo vlade. Ja se stoga ne osećam kao njen član
Bilo je jako mnogo aktivnosti koje je komesarijat preduzimao, a koje su prolazile mimo vlade. Ja se stoga ne osećam kao njen član
Da li je Telekom Srbija bič inostranih partnera u pokušaju gušenja internet provajdera u Srbiji. Ili je reč o nečem drugom
"Nisam zagovornik velike retorike i geopolitike i nisam zaslepljen klasičnim pitanjima državnog suvereniteta, ali moram da kažem da država koja nema svoje rafinerije nafte niti ikakav uticaj na naftno tržište gubi prostor za vođenje bilo kakve samostalne razvojne politike", kaže u intervjuu za "Vreme" Branislav Pomoriški, predsednik Upravnog odbora NIS-a
Uroš Predić je nezaobilazno ime u istoriji srpskog slikarstva. Odgovarajući na ankete nacionalnih institucija, Predić je u tri navrata pisao svoju autobiografiju, 1921, 1946. i 1919. godine. U feljtonu koji "Vreme" objavljuje publikuju se svi slikarevi autobiografski zapisi, od kojih neki i prvi put, kao i do sada nepoznata dokumenta, delovi prepiske i reprodukcije. Materijal je priredio Darko Garić
Ono što je u Japanu pošlo za nogom fudbalerima Brazila, u Indijanapolisu su ostvarili košarkaši Jugoslavije: po peti put postali su prvaci sveta, pri tom se još direktno plasirali za Olimpijske igre u Atini 2004. I još jednom postali sportski junaci nacije kojoj je sport po ko zna koji put podario lepšu stranu života
Uprkos brojnim problemima s kojima se Makedonija suočava, primetno je da nijedna stranka u predizbornoj kampanji svoju platformu ne zasniva na ekonomskom ili socijalnom programu i da uopšte ne dotiče najteža pitanja makedonskog društva
Malo ste širi u bokovima nego u ramenima? Kuvaćete se u sakou koji će koliko-toliko prikriti tu simpatičnu inverziju
Koridor 10, po svemu sudeći, konačno postaje realnost. Najveći deo ovog autoputa koji prolazi kroz Jugoslaviju (ukupno 767 kilometara) trebalo bi da bude završen do Olimpijskih igara u Atini 2004, dok je završetak svih 2360 kilometara predviđen za 2011. godinu. Krediti su odobreni, analize se završavaju, a neke deonice već su u fazi izgradnje. Ukoliko se ostvare optimističke prognoze naših zvaničnika, Jugoslavija bi za koju godinu trebalo da postane zemlja sa pristojnim putevima, isto takvom železnicom i pratećim sadržajima. Onima koji ne veruju domaćim prognozama možda bi nešto trebalo da znači da je grčki premijer Kostas Simitis nedavno ustvrdio kako će olimpijski plamen proći upravo ovom autostradom
"Sporiji i mirniji procesi, o kojima govori predsednik Koštunica i vlada u senci DSS-a, u stvari su brže i prihvatljivije reforme, koje polaze od institucija, od temelja pravnog poretka i pravne sigurnosti, na kojoj jedino može da se gradi slobodna, konkurentska, tržišna privreda"
"Nužna su nova rešenja"; "Vreme" br. 608
"Nema razloga za strah od građanske države"; "Vreme" br. 606, "Magle Vladimira Cvetkovića"; "Vreme" br. 607
Prvih pet pisama u rubrici "Reagovanja" odnose se na polemiku započetu tekstom "Dehelsinkizacija gospođe Biserko" ("Vreme" br. 604). Ta polemika traje već četiri nedelje i u opremi tekstova nije navedeno na koji tekst se ta pisma odnose radi uštede na prostoru. Naslovi su, manje-više, redakcijski
Uroš Predić je 1921. na molbu Srpske akademije prvi put napisao autobiografiju, koja je objavljena u godišnjaku Srpske kraljevske akademije XXVIII, 1914-1919. (Beograd 1921, str. 182-310). U ovom broju donosimo drugi deo ovih zapisa
Boreći se s generacijskim kulturno-tehnološko-civilizacijskim nedoumicama, Peljevin se pozicionira na globalnoj literarnoj mapi kao Douglas Copeland ekskomunističkog Istoka
Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove i predsednički kandidat
Već vidim kako se Ideološki Um – bilo koje provenijencije – mršti nad jednom ovako tričavom, komunalnom temom: idu, bre, izbori, biju naši, al biju i Turci
Manastir Hilandar uspeo je da tokom prvih osam vekova svog postojanja zadrži status "najveće svetinje srpske" i mesta na koje su se srpski vladari povlačili ili ga bogato darivali potvrđujući njegov značaj za narod i otadžbinu. Tokom poslednje decenije, međutim, zadužbina Simeona i Save Nemanjića postala je mesto na koje su i zvani i nezvani pristizali, aktuelni, nepriznati ili potencijalni vladari. Svaki sa svojim ciljem i manje-više jasnom namerom. Uglavnom, sekularne prirode
I pored magle izbornih obračuna, vidljivo je da se u predsedničkoj kampanji traga i za nekom produktivističkom formulom i raspravlja o konsolidaciji države. Da li Šešelj vreba iza ugla