Pedofilija u Srbiji

Nevinost bez zaštite

U ovom trenutku sigurno nije lako novosadskim policajcima koji slušaju izjave poput "Ja ih toliko volim da nisam mogao da odolim", niti beogradskim koji noći provode pregledajući filmove od kojih im se okreće stomak. Kako "Vreme" saznaje, očekuje se još skorih hapšenja, zbog pedofilije

Fudbal i rat

19.maj 2010. Zoran Majdin

Slučaj „Maksimir“ – dvadeset godina posle

"To je scena koja se mora videti", konstatovao je komentator koji je, sticajem okolnosti, umesto utakmice, komentarisao tuču, frljanje kamenicama, lomljenje i paljenje inventara. "Mora se videti da bi bila upozorenje za sve ono što nam se kasnije može dogoditi". Sve ostalo je istorija

Srpska pravoslavna crkva

12.maj 2010. Jelena Jorgačević

Slučaj vladike Artemija i posledice

Patrijarh Irinej je na Saboru održao besedu u kojoj je kazao da Crkva mora da bude odgovorna pred Bogom i ljudima. Odlučan da reši probleme koji godinama tavore, dodao je i da nijedan slučaj ne zastareva pred Bogom. Nije teško pretpostaviti da je ovaj govor, koji može da se protumači i kao najava, kod pojedinih članova Sinoda izazvao istinsku radost i nadu, a kod drugih prisutnih duboko uznemirenje

Kultura sećanja

Otpori i zabrane – Prilog istoriji:Zvončići slobode

Izdavačko preduzeće Službeni glasnik objavilo je knjigu dokumenata "Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja", gde su sabrani programski tekstovi, pisma, protesti nastali tokom petogodišnjeg trajanja Odbora, od novembra 1984. do druge polovine 1989, kada je prestao sa aktivnošću jer su po rečima Dobrice Ćosića, najagilnijeg osnivača Odbora, tada "poverovali da će ulogu Obora preuzeti političke stranke i nove demokratske ustanove"

Intervju – Predrag Simić, profesor FPN-a i autor knjige Tito i NATO

12.maj 2010. Jovana Gligorijević

Razroka spoljna politika

"Samo dva puta je svet bio ugrožen mogućnošću trećeg svetskog rata: 1948. sa Berlinskom krizom i 1962. sa Kubanskom krizom. Posle toga su i NATO i Varšavski pakt izgradili mehanizme, ‘osigurače’ da do takve opasnosti ne dođe"

Srbija i NATO (2)

Veliki skok u vlastita usta

Nakon podrške Nikiti Hruščovu za vojnu intervenciju u Mađarskoj 1956, Tito je na Zapadu doživljen kao nesolidan i prevrtljiv partner. Iako pomoć NATO-a Jugoslaviji nije bila obustavljena, obe strane su se počele gledati sa velikim podozrenjem. Najuspešniji period saradnje Jugoslavije i NATO-a okončan je 1958. i više nikad nije bio dosegnut

Kriza u Grčkoj

Nužda je i za bogove zakon

Prosečni Grk viče u tavernama i na demonstracijama kako "neće plaćati tuđe greške čak i po cenu da bankrotira", pravi se mangup pred MMF-om i pred zajmodavcima, uzvikuje parole i pravi se lud, ali čim se vrati kući, žena ga postavlja na svoje mesto, ustaje ujutro i ide na posao saginjući glavu pred šefom ili gazdom i staje u red pred šalterima državnih službi. Isti onaj Grk koji šizi i viče po ulicama prihvatiće ograničenja svojih kupovnih moći kako ne bi izgubio makar ono što ima

Nuspojave

12.maj 2010. Teofil Pančić

Maršalska posla

Jedina stvar koja je gora i gluplja od toga da nekome ukinete ime ulice jeste da počnete da ga seljakate okolo, stvarajući zbrku i haos

13. maj, bivši Dan bezbednosti

12.maj 2010. Miloš Vasić

Ako nas se sete – sete

Očaranost srpskog društva tajnom policijom neizlečiva je, kao i nepoznavanje njene suštine. Branislavu Nušiću uprkos, ta uzajamna ljubav traje tek od kada je špijanje kao zabava i hobi postavljeno na nove, napredne i naučne osnove 13. maja 1944. osnivanjem čuvene Ozne. Od tada do danas svako ko drži do sebe tvrdi da ga Služba prati i prisluškuje, a niko ga ne šalje psihijatru, jer to u Srba spada u normalno ponašanje

Umetnost

05.maj 2010. Sonja Ćirić

Zagonetka Eriha Šlomovića

Ovog juna u Londonu i Parizu obaviće se aukcija na koju se čeka skoro 30 godina: aukcija umetničkih dela iz kolekcije Ambroaza Volara. Time je stavljena tačka na slučaj ostavštine Eriha Šlomovića koji je trajao decenijama

Tribina – Javni servisi u regionu

05.maj 2010.  

Siromasi u raljama politike

"Javni servisi u regionu" bila je tema prve u seriji od pet ovogodišnjih tribina "Vreme izazova", koje već devetu godinu zaredom naš list organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert". O poziciji i problemima medijskih javnih servisa, jednom od ključnih pitanja uspostavljanja demokratskih odnosa u društvu, na skupu održanom 28. aprila u Centru za kulturnu dekontaminaciju govorili su: Damir Šimić, glavni urednik Informativnog programa Radio-televizije Bosne i Hercegovine, Branko Vojičić, generalni direktor Radio-televizije Crne Gore, Dragutin Lučić, savetnik ravnatelja Hrvatske televizije za medije i bivši predsednik Hrvatskog novinarskog društva, i Aleksandar Tijanić, generalni direktor Radio-televizije Srbije. Moderator tribine bila je Vera Didanović, novinarka nedeljnika Vreme

Intervju – Koja

05.maj 2010. Dragan Ambrozić

Avangardni muzički animirani dokumentarac za određeni broj ljudi koji vole angažovanu muziku

"Vreme", u saradnji sa distributerskom kućom "Megakom film", ekskluzivno u ovom broju svojim čitaocima poklanja DVD originalnog muzičkog dokumentarca Fank-i-lastiš Crnog Zuba. Reč je o snimcima sa džem-sešn događaja održanih u beogradskom klubu Akademija tokom 2004. godine na kojima je učestvovalo tridesetak beogradskih muzičara. Produkciju, scenario, montažu, animacije i režiju potpisuje Koja. Ovim povodom objavljujemo intervju s Kojom načinjen povodom premijere ovog filma

 

29.april 2010. Redakcija Vremena

Tito, 1892–1980

4. maja 1980, uprkos krupnim i brojnim problemima, nada i vera da su normalan život i razvoj mogući bile su veće nego ikada potom. Zbog svega toga, Josip Broz Tito je i dalje neprikosnoven u kolektivnoj svesti i pamćenju. "Vreme" ovu godišnjicu obeležava objavljivanjem postera sa Titovim likom i kratkom hronologijom njegovog života u štampanom izdanju od četvrtka 29. IV 2010.

Evropa pod vulkanom Eyjafjallajökull

28.april 2010. Milan Milošević

Laka proba smaka sveta

Kako je sitni pepeo sa Islanda, kao neki zli trol, otkrio i ranjivost tehnološkog društva, i isprepletane globalne ekonomije i neusaglašenost institucija Evrope u nastajanju

Trideset godina od smrti Josipa Broza Tita

28.april 2010. Ivan Ivanji

Fragmenti bolje prošlosti

Prilikom osnivanja KEBS-a u Helsinkiju 1975. kompleks "Finlandija" bio je tesan za 30 šefova država i vlada i njihove svite. I nehotice bi ti se lakat našao u bradi tadašnjeg predsednika Kipra, vladike Makariosa, ili na ramenu malenog predsednika Rumunije Čaušeskua. Kad bi se kroz tu gomilu kretali Brežnjev ili Ford, tadašnje vođe SAD i SSSR, njihovi telohranitelji bi nemilosrdno gurali u stranu čak i druge šefove država. Ali kada bi se Tito kretao kroz gužvu, ostali političari su se pred njim spontano sklanjali u stranu, kao što se Crveno more otvaralo pred Mojsijem. Preterujem? Bilo je tako, a nije se radilo o učenicima škola ili radnicima, koje su kod nas na silu izvodili da bi ga pozdravljali