
Obrazovanje
Čekajući na reformu
U Nacrtu strategije obrazovanja se kao cilj u prvi plan stavlja kvantitet, a ne kvalitet obrazovanja
U Nacrtu strategije obrazovanja se kao cilj u prvi plan stavlja kvantitet, a ne kvalitet obrazovanja
Posle posete Hilari Klinton i potpredsednika Džoa Bajdena Beogradu 2010, odnos Vašingtona prema Beogradu ne karakteriše "uslovljavanje", već "ohrabrivanje"
Tomislav Nikolić, predsednik Srbije (Tanjug)
Saopštenje SNS-a u kom su prvi put apostrofirani Mišković i Đilas koincidira sa odlukom Demokratske stranke da odloži izbornu skupštinu. Ipak ne treba zanemariti ni mogućnost da je čitava stvar samo vešt politički manevar Aleksandra Vučića, koji je svestan da stodnevni "medeni mesec" sa biračima ističe
Saopštenje SNS-a u kom su prvi put apostrofirani Mišković i Đilas koincidira sa odlukom Demokratske stranke da odloži izbornu skupštinu. Ipak ne treba zanemariti ni mogućnost da je čitava stvar samo vešt politički manevar Aleksandra Vučića, koji je svestan da stodnevni "medeni mesec" sa biračima ističe
Zimski dnevnik Oster ispisuje (i) kao istoriju (svog) tela. Uz povremene digresije, priča o telu ipak teče hronološki: od detinjstva do starosti. Zima iz naslova i odnosi se (između ostalog) na zadnju fazu, na kraj života. U jednom svom sloju Zimski dnevnik je zapravo meditacija o starosti, tačnije rečeno o starenju. Okvir knjige je, dakle, starost i blizina smrti, no knjiga, naravno, govori o životu
Napredak Srbije na putu u Evropsku uniju uslovljen je "verodostojnom" normalizacijom odnosa sa Kosovom. Od Srbije EU traži da prizna "teritorijalni integritet" svoje južne pokrajine, pominje se ukidanje dela "paralelnih institucija" na severu Kosova, realizacija već dogovorenog integrisanog nadgledanja prelaza na administrativnoj liniji, ili pak granici sa Kosovom, u zavisnosti iz čije perspektive se gleda. Od Tomislava Nikolića i Ivice Dačića EU i SAD traže da dokažu svoju privrženost srpskim evropskim integracijama gorkim ustupcima na Kosovu i Metohiji. Šefice diplomatije EU i SAD, Ketrin Ešton i Hilari Klinton, došle su u Beograd da "ohrabre" Vladu Srbije da istraje na svom evropskom putu, ali i da demonstriraju jedinstvo što se regionalne politike u celini tiče. Poruka u Sarajevu, Beogradu, Prištini i Zagrebu glasi: ako budete dobri, lepo se slažete i ne pravite nam probleme, kad-tad bićete nagrađeni
"Politika saučešća"; VREME 1137
Ko i kako razmišlja o javnim poslovima? Urušavanje čitave srednje klase pogađa intelektualce koji se suočavaju sa problemima na egzistencijalnoj ravni, gube uporište i uticaj u javnosti, u kojoj se širi antiintelektualizam
Kolika se medijska tarapana podigla zbog platforme o Kosovu, stiče se utisak da Beograd sprema zacelo nešto čega se niko dosad setio nije. Kakvom se god modelu priklonili, biće pravo čudo ako ga sva tri koaliciona partnera u tako kratkom roku jednoglasno prihvate. Valjda je zato važno i gospođi Klinton da dođe u Beograd
Teško je utvrditi šta je fascinantnije – činjenica da su eksponati ljudska bića koja su nekada disala, rasla, jela, trčala, vodila ljubav, starila, način na koji su predstavljeni ili metoda kojom su tako savršeno obrađeni
Rasizam se ne može pripisati građanima Srbije kao etiketa – bilo od nas samih, bilo sa strane. Ali o rasističkim izgredima i te kako ima šta da se kaže
Jednočasovni brehtijanski dramski igrokaz igran na periferiji Novog Sada logično je zatvaranje jednog tematskog kruga
Neplaćanje izdržavanja, lake "saobraćajke", lake telesne povrede, nasilnička ponašanja, takvih optuženika je najveći broj i takvim ljudima su zatrpani zatvori
Nova politička elita, očigledno, bira kadrove iz krugova koji su do sada bili na margini javnog života, gde obitavaju živopisne, ali ne naročito značajne ni kompetentne pojave. Kao takvi, oni zapravo izmiču svakoj kritici koja bi eventualno mogla da ima efekta na donosioce odluka
Američki ilustrator i pesnik Edvard Gori stvorio je bogat i originalan svet pun čudnovatih životinja, izgubljenih ljudi i neverovatnih smrti. Prvu knjigu napisao je pre pola veka
Vest o nagradi je izazvala oduševljenje u Briselu i vodećim centrima EU, poput Berlina i Pariza, gde su se pominjali "prelepa i izuzetna odluka", "velika čast", "obaveza da se nastavi rad ka jedinstvenijoj, pravednijoj, snažnijoj Evropi, koja je nosilac mira". Stiče se ipak utisak da su negativni komentari brojniji i raznovrsniji od čestitki, a u kritikama su udruženi i levičari i desničari, i evroskeptici unutar Unije i mnogi koji na prijem čekaju pred vratima
Svet u jesen 1962. godine nemoćno gleda hladnoratovsku nuklearnu partiju pokera u kojoj čip iznosi jedan megaton trinitrotoluola. Sovjetska vlada tajno gradi baze na Kubi i postavlja rakete s nuklearnim bojevim glavama u čijem bi dometu bili Vašington i polovina baza američkih strategijskih bombardera. Američki predsednik Džon F. Kenedi odbija pritisak vojske da odmah bombarduje Kubu i naređuje njenu pomorsku blokadu. Američki bombarderi su u vazduhu. Ruski brodovi se približavaju liniji blokade o kojoj ih nisu obavestili... Prošlo je tačno pola veka od trinaestodnevne Kubanske raketne krize oktobra 1962, kada je zamalo izbegnut atomski Armagedon, poslednja bitka pre kraja sveta
Pre nego što je uspeo da razabere šta se dešava, Dačić, koji se još u prvoj izbornoj noći gurao da bude premijer, obreo se u koži onoga koji treba da radi sve ono što je nepopularno, dok će neko drugi, u međuvremenu, uredno skupljati političke poene i postavljati svoje pevačice na istaknuta mesta
Granata ispaljena sa sirijske teritorije je 3. oktobra u turskom mestu Akčakale usmrtila pet žena i jedno dete. Turska vojska je uzvratila artiljerijskom vatrom po ciljevima u Siriji, a televizija Al Džazira je prenela da su u tim napadima poginule 34 osobe. Građanski rat koji u Siriji besni već godinu i po dana ušao je u još dramatičniju fazu
Pisac Ivo Ćipiko (13. januar 1869 – 23. septembar 1923) kao ratni dopisnik učestvuje u balkanskim ratovima. Između ostalog napisao je i reportažu za Politiku o Kumanovskoj bitci. Ćipiko za vreme Prvog svetskog rata prati srpsku vojsku u izgnanstvo. Rođen je u Kaštel-Novom, između Splita i Trogira, školovao se u fratarskom semeništu u Sinju, bio pod uticajem jugoslovenskih nacionalista, a godine 1911. odlazi u Srbiju. Jednom je napisao: "Zanesoh se i postadoh Srbinom", uz dodatak da time nikada nije prestao biti Hrvatom
Postavlja se pitanje da li će bivši ministar životne sredine – kome god i čemu god verovali u ovoj aferi i sve da iz nje izađe kao pobednik – uopšte moći da se bavi politikom. Čini se da mu je njegova stranka okrenula leđa, oni koji su protiv njega odlučni su kao retko kada, u medijima je bukvalno razapet
Rezultati proteklih lokalnih izbora u Republici Srpskoj srušili su mit o nepobedivosti Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika