Događaj na Obilićevom vencu

30.septembar 2009. Miloš Vasić

Pravda za Brisa Tatona

Desilo se – na našu nesreću! – da je kontrolu nad beogradskim ulicama u jednom trenutku preuzela banda nasilnika, jasno ideološki i politički orijentisana, oslonjena na prećutnu ili otvorenu podršku izvesnih stranaka, krugova i crkve. Imali smo generalnu probu onoga što neki priželjkuju, a neki drugi se ne usuđuju da imenuju. Platio je glavom francuski državljanin Bris Taton

Nuspojave

23.septembar 2009. Teofil Pančić

Specijalno vaspitani

Za razliku od Željka Keruma i beogradskih uličnih baraba, intelektualnu logistiku ultradesnice ne mori "muka sa rečima" – samo muka sa smislom

Na tajnom zadatku

23.septembar 2009. Zoran Majdin

Uljez u »Crnoj Reci«

Novinar "Vremena" došao je u Crnu Reku u grupi bajkera. Njegov razgovor sa jednim od štićenika Duhovno-rehabilitacionog centra prekinuo je protojerej Peranović praćen nekolicinom momaka. "Dođi da malo porazgovaramo", rekao je novinaru i poveo ga u jednu od kuća. "Zar misliš da mi ne znamo ko si ti i zašto si došao ovde", povišenim glasom pitao je novinara kad su u kuću ušli. "Primili smo te ovde raširenih ruku, nahranili, napojili, zasebnu sobu ti obezbedili, a ti tako. Hajde, priznaj zašto si došao." A onda je usledilo raskrinkavanje

Portret »navijača«

23.septembar 2009. Slobodan Georgijev

Gospodari ulice

Srpski "navijači" obično su iz sloja "tranzicionih gubitnika". Oni sebe vole da predstavljaju kao "prave Srbe", kao neku vrstu srednjovekovnih vitezova u potrazi za svetim gralom carske Velike Srbije. U tom smislu ova omladina je predmet obrade svojih starijih vođa koji su već u nekom "biznisu". Taj biznis je uglavnom ili preprodaja droge ili rad na obezbeđivanju objekata (kockarnica i diskoteka)

Portret ultradesničara

23.septembar 2009. Jovana Gligorijević

Diploma i letva

Jedino što ultradesničara razlikuje od tipičnog ekstremno agresivnog navijača je to što nikada neće priznati da je ono što zagovara nasilje. On će zahvaljujući svom obrazovanju i elokvenciji naći bezbroj eufemizama i drugih oblandi u koje će pažljivo zamotati svoja uverenja, ne bi li pokušao da sakrije njihovu suštinu, bez obzira na to da li je ona homofobna, rasistička, klero-fašistička ili, prosto – nasilnička

U susret povorci ponosa – "Porodična šetnja"

16.septembar 2009. Tamara Skrozza

Kome smeta seksualna različitost i zašto

Pod firmom očuvanja tradicionalnih vrednosti, a u formi naizgled benignog okupljanja, organizatori Porodične šetnje diskvalifikovali su, bolesnicima proglasili i za nacionalnu nesreću okrivili sve koji su se u svojim shvatanjima braka, porodice i života uopšte odmakli bar za korak dalje od XIX veka i Prvog srpskog ustanka

Nuspojave

26.avgust 2009. Teofil Pančić

Novi udarnici

Prošlo je vreme "ratova za nacionalno ujedinjenje", dolazi vreme ratova za nacionalni kapital; a svakom ratu trebaju prekaljeni ratnici

Rečnik LGBT populacije

12.avgust 2009.  

Od A do Š o njihovim pravima

LGBTTIQ rečnik pojmova i simbola je deo knjige ČitankaOd A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima u izdanju organizacije Labris.

Intervju – Pamela Anderson

15.jul 2009. R. V

Balkanski investitor

Svaki komad zemlje i nekretninu kupila sam zato što mi se iskreno dopala, bez ikakve ideje o materijalnoj vrednosti onoga što kupujem

Intervju – Gil Anidžar, filozof

15.jul 2009. Ivan Milenković

Bog u povlačenju

"Intelektualac je kategorija s kojom je, po mom mišljenju, završeno. Svaki intelektualac ima neku instituciju iza sebe. Adorno je imao radio. Zola je imao novine. Štampa je bila institucija koja je omogućila ulogu nekih intelektualaca. Nisam ubeđen da još ima institucija koje imaju takvo mesto, odnosno koje održavaju intelektualnu funkciju"

Rat "Kurira" i B92

08.jul 2009. Vera Didanović

Utaja poreza i druge priče

Ko je kome dužan i koliko, ko kome preti i zašto, kolika je snaga istraživačkog novinarstva i šta je o odnosu medija i politike naučio Ivica Dačić

Kultura sećanja – Gazimestan 28. juna 1989

Dvadeset pitanja o dvadeset izgubljenih godina

Prošlo je dvadeset godina otkako je Slobodan Milošević na Gazimestanu 28. juna 1989. na milionskom mitingu povodom šeststote godišnjice Kosovskog boja aklamovan za srpskog vođu; više od dvadeset tri godine otkako je 24. aprila 1987. u Kosovu Polju izrekao rečenicu: "Niko ne sme da bije narod"; deset godina otkako je, posle bombardovanja Srbije 1999. i potpisivanja Kumanovskog sporazuma, narodu "čestitao mir"; još malo pa devet godina od njegovog pada s vlasti; osam godina od njegovog izručenja Haškom sudu; više od tri godine od njegove smrti u ćeliji Haškog tribunala 11. marta 2006; a još malo pa godinu dana od potpisivanja DS–SPS Deklaracije o političkom pomirenju i zajedničkoj odgovornosti za ostvarivanje vizije Srbije kao demokratske, slobodne, celovite, ekonomski i kulturno razvijene i socijalno pravedne zemlje... Procenjujemo da su se strasti dovoljno smirile da bi se razložno govorilo o udesu koji je zahvatio milione ljudi i ostavio pečat na generacijama. Redakcija "Vremena" bi rado objavila gledišta čitalaca o zbivanjima u protekle dve decenije povezanim s njegovom vladavinom

Reagovanje – povodom teksta Ljiljane Smajlović
"Tužilaštvo za kukolj, žito i merila profesionalnosti", "Vreme" br. 963

24.jun 2009. Vojin Dimitrijević

Sloboda štampe u medijskoj Somaliji

Posle fudbalskih trenera, u Srbiji pravnici imaju najjaču i najširu konkurenciju. Dok se svi muški stanovnici razumeju u fudbal, mnogo onih sa završenom osnovnom školom, oba pola, izgleda da zna sve o pravu

Sterijino pozorje (2)

17.jun 2009. Teofil Pančić

Nemačka, Nemačka, između ostalog

Selekcija "stranog teksta" bila je bogata: o nemačkoj krivici, o najboljem od svih svetova, o ženama i muškarcima, o razbojnicima i nasilju svakovrsnom, uključujući i nasilje nad gledaocima...

Crna Reka i kult batine

03.jun 2009. Tamara Skrozza

Uloga motke u kolektivnoj svesti

Iako se Srbija nalazi na kontinentu čiji je veći deo usvojio zakone protiv fizičkog kažnjavanja, slučaj "Crna Reka" inspirisao je mnoge da iz svojih mentalnih arhiva izvuku poslovice, motke, pretnje, zaklinjanja i predanja u kojima je batina neprikosnoveno sredstvo ubeđivanja