Događaj na Obilićevom vencu
Pravda za Brisa Tatona
Desilo se – na našu nesreću! – da je kontrolu nad beogradskim ulicama u jednom trenutku preuzela banda nasilnika, jasno ideološki i politički orijentisana, oslonjena na prećutnu ili otvorenu podršku izvesnih stranaka, krugova i crkve. Imali smo generalnu probu onoga što neki priželjkuju, a neki drugi se ne usuđuju da imenuju. Platio je glavom francuski državljanin Bris Taton
Nuspojave
Specijalno vaspitani
Za razliku od Željka Keruma i beogradskih uličnih baraba, intelektualnu logistiku ultradesnice ne mori "muka sa rečima" – samo muka sa smislom
Na tajnom zadatku
Uljez u »Crnoj Reci«
Novinar "Vremena" došao je u Crnu Reku u grupi bajkera. Njegov razgovor sa jednim od štićenika Duhovno-rehabilitacionog centra prekinuo je protojerej Peranović praćen nekolicinom momaka. "Dođi da malo porazgovaramo", rekao je novinaru i poveo ga u jednu od kuća. "Zar misliš da mi ne znamo ko si ti i zašto si došao ovde", povišenim glasom pitao je novinara kad su u kuću ušli. "Primili smo te ovde raširenih ruku, nahranili, napojili, zasebnu sobu ti obezbedili, a ti tako. Hajde, priznaj zašto si došao." A onda je usledilo raskrinkavanje
Portret »navijača«
Gospodari ulice
Srpski "navijači" obično su iz sloja "tranzicionih gubitnika". Oni sebe vole da predstavljaju kao "prave Srbe", kao neku vrstu srednjovekovnih vitezova u potrazi za svetim gralom carske Velike Srbije. U tom smislu ova omladina je predmet obrade svojih starijih vođa koji su već u nekom "biznisu". Taj biznis je uglavnom ili preprodaja droge ili rad na obezbeđivanju objekata (kockarnica i diskoteka)
Portret ultradesničara
Diploma i letva
Jedino što ultradesničara razlikuje od tipičnog ekstremno agresivnog navijača je to što nikada neće priznati da je ono što zagovara nasilje. On će zahvaljujući svom obrazovanju i elokvenciji naći bezbroj eufemizama i drugih oblandi u koje će pažljivo zamotati svoja uverenja, ne bi li pokušao da sakrije njihovu suštinu, bez obzira na to da li je ona homofobna, rasistička, klero-fašistička ili, prosto – nasilnička
Povorka ponosa 2009
Hronologija događaja koji se nije desio
Šta je sve najavljivano, rečeno i učinjeno
U susret povorci ponosa – "Porodična šetnja"
Kome smeta seksualna različitost i zašto
Pod firmom očuvanja tradicionalnih vrednosti, a u formi naizgled benignog okupljanja, organizatori Porodične šetnje diskvalifikovali su, bolesnicima proglasili i za nacionalnu nesreću okrivili sve koji su se u svojim shvatanjima braka, porodice i života uopšte odmakli bar za korak dalje od XIX veka i Prvog srpskog ustanka
TV manijak
Anarhisti, Vehabije i Otpisani
Nuspojave
Novi udarnici
Prošlo je vreme "ratova za nacionalno ujedinjenje", dolazi vreme ratova za nacionalni kapital; a svakom ratu trebaju prekaljeni ratnici
Kabul
Vašingtonska strategija
Rečnik LGBT populacije
Od A do Š o njihovim pravima
LGBTTIQ rečnik pojmova i simbola je deo knjige Čitanka – Od A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima u izdanju organizacije Labris.
Majorka
Baskijski retro-terorizam
Reakcije na Gej prajd
»Milica« protiv Obraza
Intervju – Pamela Anderson
Balkanski investitor
Svaki komad zemlje i nekretninu kupila sam zato što mi se iskreno dopala, bez ikakve ideje o materijalnoj vrednosti onoga što kupujem
Intervju – Gil Anidžar, filozof
Bog u povlačenju
"Intelektualac je kategorija s kojom je, po mom mišljenju, završeno. Svaki intelektualac ima neku instituciju iza sebe. Adorno je imao radio. Zola je imao novine. Štampa je bila institucija koja je omogućila ulogu nekih intelektualaca. Nisam ubeđen da još ima institucija koje imaju takvo mesto, odnosno koje održavaju intelektualnu funkciju"
Rat "Kurira" i B92
Utaja poreza i druge priče
Ko je kome dužan i koliko, ko kome preti i zašto, kolika je snaga istraživačkog novinarstva i šta je o odnosu medija i politike naučio Ivica Dačić
Polemika – Povodom "Netačnih navoda
profesora Dimitrijevića" Ljiljane Smajlović,
"Vreme" br. 965 od 2. jula 2009.
Novinari svedocii novinari saradnici
Kriminal
Kućni pritvor uz narukvicu
Bagdad
Dan slavlja i festivala
Kultura sećanja – Gazimestan 28. juna 1989
Dvadeset pitanja o dvadeset izgubljenih godina
Prošlo je dvadeset godina otkako je Slobodan Milošević na Gazimestanu 28. juna 1989. na milionskom mitingu povodom šeststote godišnjice Kosovskog boja aklamovan za srpskog vođu; više od dvadeset tri godine otkako je 24. aprila 1987. u Kosovu Polju izrekao rečenicu: "Niko ne sme da bije narod"; deset godina otkako je, posle bombardovanja Srbije 1999. i potpisivanja Kumanovskog sporazuma, narodu "čestitao mir"; još malo pa devet godina od njegovog pada s vlasti; osam godina od njegovog izručenja Haškom sudu; više od tri godine od njegove smrti u ćeliji Haškog tribunala 11. marta 2006; a još malo pa godinu dana od potpisivanja DS–SPS Deklaracije o političkom pomirenju i zajedničkoj odgovornosti za ostvarivanje vizije Srbije kao demokratske, slobodne, celovite, ekonomski i kulturno razvijene i socijalno pravedne zemlje... Procenjujemo da su se strasti dovoljno smirile da bi se razložno govorilo o udesu koji je zahvatio milione ljudi i ostavio pečat na generacijama. Redakcija "Vremena" bi rado objavila gledišta čitalaca o zbivanjima u protekle dve decenije povezanim s njegovom vladavinom
Reagovanje – povodom teksta Ljiljane Smajlović
"Tužilaštvo za kukolj, žito i merila profesionalnosti", "Vreme" br. 963
Sloboda štampe u medijskoj Somaliji
Posle fudbalskih trenera, u Srbiji pravnici imaju najjaču i najširu konkurenciju. Dok se svi muški stanovnici razumeju u fudbal, mnogo onih sa završenom osnovnom školom, oba pola, izgleda da zna sve o pravu
Sterijino pozorje (2)
Nemačka, Nemačka, između ostalog
Selekcija "stranog teksta" bila je bogata: o nemačkoj krivici, o najboljem od svih svetova, o ženama i muškarcima, o razbojnicima i nasilju svakovrsnom, uključujući i nasilje nad gledaocima...
Kairo – Jerusalim
Obama ne zaboravlja Izrael
Crna Reka i kult batine
Uloga motke u kolektivnoj svesti
Iako se Srbija nalazi na kontinentu čiji je veći deo usvojio zakone protiv fizičkog kažnjavanja, slučaj "Crna Reka" inspirisao je mnoge da iz svojih mentalnih arhiva izvuku poslovice, motke, pretnje, zaklinjanja i predanja u kojima je batina neprikosnoveno sredstvo ubeđivanja
