Zanemareni sugrađani

03.мај 2006. Momir Turudić

Dug put do ljudi

Majka svih problema vezanih za Rome jeste netrpeljivost koja ih svuda prati i koja često prerasta u otvorenu mržnju i nasilje. Teško je naći racionalno objašnjenje za mržnju prema narodu koji nikada nije imao svoju državu, ali ni svoju vojsku, niti je ikada vodio ratove protiv bilo kog drugog naroda. Gotovo da nema diktatora u istoriji koji se nije obrušio na Rome, ali njihove tragedije su ostajale nekako po strani u odnosu na stradanja drugih

Policija i politika

26.април 2006. Miloš Vasić

Hapšenja – ovako ili onako

Sam čin lišenja slobode – nažalost često neophodan – može biti izveden na razne načine. Varijacije su od diskretnog do spektakularnog, od učtivog do brutalnog koje se graniči sa mučenjem. Princip minimalnog nasilja, uspostavljen u evropskoj civilizaciji pre dvesta godina, krši se često iz političkih razloga

Tranzicija

15.март 2006. Jasmina Lazić

Srbija, Evropa i LBGT

Rezultati istraživanja koje je sproveo Labris, organizacija za lezbijska ljudska prava, pokazuju da 59 odsto ispitanika oseća potrebu da emigrira iz Srbije zbog neprihvatanja njihove seksualne orijentacije

Irak

01.март 2006. Duška Anastasijević

Ivicom građanskog – i šireg – rata

O "promeni u strateškoj dinamici", od samih Iračana mnogo više brinu lideri u regionu i zainteresovanim delovima sveta. Veteran ratnog novinarstva i urednik BBC-ja Džon Simpson primetio je istinu koja je ovih dana ostala prigušena u izveštajima o nasilju u Iraku: "Samo se ljudi van Iraka bave time da li je ovo građanski rat ili ne. Iračani dobro znaju koliko je loša situacija i za to im ne treba nikakva etiketa sa nazivom. U Bagdad sam došao osmi put za poslednjih 13 meseci, a situacija je gora nego ikada, s obzirom na ono što sam ovde video"

Intervju - Miodrag Protić, slikar

18.јануар 2006. Branislav Dimitrijević

Intuicija i znanje

"Nedostatak finije intelektualnosti u srpskoj umetnosti ne može se shvatiti laskavo već kritički: kao dokaz izvesnog regresa, jednostranosti i praznine. Naša sredina više je delovala na našu umetnost nego što je naša umetnost delovala na nju: reč je o inverziji čije su posledice sve teže"

„Homer, Ilijada" - Alesandro Bariko

29.децембар 2005. Alesandro Bariko

Neka druga lepota. Crtica o ratu

Ovo je pravi trenutak za čitanje Ilijade. Ili za njeno "reprizno pisanje", kao što sam ja učinio. Ovo su ratne godine. I pored toga što mi se i dalje čini da je "rat" pogrešna reč za ono što se danas zbiva u svetu (proizvoljna reč, rekao bih), ovo su zacelo godine u kojima je izvesno gordo divljaštvo, hiljadama godina vezivano za ratničku tradiciju, postalo svakodnevna pojava

Izbor "Vremena"

Deset događaja 2005.

Po dobrom običaju, čitaoca podsećamo na deset događaja po kojima će možda u Srbiji ostati upamćena 2005. godina. Takvi izbori obično se prave uz sažimajuće ocene, objave i inauguracije, a mi se opredeljujemo za nizanje najnužnijih činjenica o važnim događajima, od kojih su se neki odvijali mesecima. To činimo zato što se uzdamo u visoku sposobnost naših čitalaca da samostalno zaključuju, zato što se ovde činjenice lako previđaju ili brzo zaboravljaju, a i zato što smo svesni da se ovde inače koristi više prideva nego glagola

Irački izbori

21.децембар 2005. Duška Anastasijević

Prvo ohrabrenje

Iračani su odahnuli jer je taj 15. decembar, dan izbora, sa "samo" 52 napada, bio jedan od najmirnijih u ovoj godini

Bivše sovjetske republike

21.децембар 2005. Boris Varga

Rusija–Amerika – za sada nerešeno

U drugoj polovini 2005. godine Rusija je organizovala, prve u istoriji, vojne manevre sa Kinom, potpisala ugovor o eksportu gasa sa Nemačkom i najavila njegovo poskupljenje, što je revolucionarno raspoložene lidere bivših sovjetskih republika ponovo vratilo u naručje "majke Rusije"

Haški tribunal

14.децембар 2005. Svetlana Vasović-Mekina

Gotovo za Gotovinu

Posle hapšenja Ante Gotovine, 70.000 demonstranata u Splitu, uprkos pozivu vlade da se ne vitla "ustaškim, fašističkim i komunističkim simbolima", činilo je upravo to, uz bujicu šovinističkih i nacionalističkih parola

Istorija Balkana

08.децембар 2005. Slobodanka Ast

Učenje o bolu

Veliki projekat o nastavi moderne istorije na kome je radilo 60 istoričara iz 11 zemalja jugoistočne Evrope, pretočen u četiri istorijske čitanke, na nov način govori o najbolnijim balkanskim temama: Osmanskom carstvu, nacijama i državama u jugistočnoj Evropi, balkanskim ratovima i Drugom svetskom ratu

Srbija i Ratko Mladić

24.новембар 2005. Tamara SkrozzaAntrfile: Dragan Todorović

Taoci haškog begunca

"Ako Mladić bude uhapšen danas, već sutra američka administracija podržaće ulazak Srbije i Crne Gore u Partnerstvo za mir. A to je važnije od toga da li će američki kongres u martu naredne godine odobriti dalju finansijsku pomoć Srbiji. Partnerstvo za mir mnogo je važnije, jer podrazumeva investicije mnogo vrednije od onoga o čemu raspravlja Kongres", kaže u razgovoru za "Vreme" jedan američki diplomata

Pozorište

23.новембар 2005. Ivan Medenica

Žeđ za životom

Ivan Viripajev,Kiseonik;
režija: Tanja Mandić-Rigonat;
Igraju: Radmila Tomović i Goran Jeftić;
Jugoslovensko dramsko pozorište (scena Studio) i Belef

Nemiri u Francuskoj

16.новембар 2005. Nenad Tomić

Socijalni slom

Drama koja je zadesila najstariju evropsku demokratsku zemlju samo je pokazala do koje mere je već više decenija vođena pogrešna politika kroz licemerje i zataškavanje istine, gde su se ređali lažna obećanja, retorika i nemarnost, umesto pravih i konkretnih poteza; radi pridobijanja izbornih glasova, zanemarivana je prava slika stanja na terenu

Niški Romi

16.новембар 2005. Zoran Kosanović

Ciganski život

Romi u Nišu žive kraće od ostalih građana, još boluju od "prevaziđenih" bolesti, a pojedini predstavnici romske zajednice tvrde i da su diskriminisani u zdravstvenoj zaštiti

Neredi u Francuskoj

10.новембар 2005. Nenad Tomić

Pariz gori

Scene građanskog rata pogodile su i samo srce Pariza i Trg Republike, dok se sve više građana pribojava kako za imovinu tako i za ličnu bezbednost, a mnogo je i onih koji se pitaju zbog čega toliki bes i kako je moguće da se na stotine adolescenata tako dobro organizuje, a da policija nije u stanju da ih spreči u piromanskim i rušilačkim namerama

Tribina - Vreme izazova

02.новембар 2005. Redakcija Vremena

Evropska agenda – Organizovani kriminal na Balkanu (1)

Evropska budućnost našeg regiona umnogome zavisi od toga koliko će naše državne institucije imati snage da se uhvate u koštac sa mrežama organizovanog kriminala, koje su jedna od najmračnijih tekovina bivših režima na Balkanu. Teškoće su brojne, ali sva istraživanja ukazuju da je zbog regionalne prirode problema neophodna čvrsta institucionalna saradnja u regionu. Postavlja se pitanje da li će mlade državne institucije zadužene za ovu borbu naučiti lekciju od svojih protivnika i organizovati čvrstu prekograničnu saradnju kojom jedino mogu suziti prostor delovanja različitih kriminalnih grupa. Javna tribina koju je naš nedeljnik organizovao uz pomoć Fondacije "Fridrih Ebert" pokušala je da pruži odgovore na ova pitanja. Na tribini su učestvovali profesor Bogoljub Milosavljević, saradnik Centra za mir i razvoj demokratije, Milan Simić, specijalni izvestilac sa suđenja za organizovani kriminal, i Miloš Vasić, novinar "Vremena". Tribinu je vodila novinarka nedeljnika "Vreme" Duška Anastasijević

Tema broja – Brisel, Beograd i Novi Sad

19.октобар 2005. Dimitrije Boarov

Povratak pitanja Vojvodine

Osuđujuća evropska rezolucija o stanju ljudskih prava u Vojvodini pala je u predvečerje početka pregovora SCG i Evropske unije o stabilizaciji i pridruživanju i praktično uslovila zaključenje sporazuma

Konferencija psihoanalitičara

12.октобар 2005. Jelena Grujić

O ljubavi i drugim demonima

Druga po redu konferencija "Ljubav" Beogradskog psihoanalitičkog (prelaznog) društva (BPpD), održana je 3. i 4. oktobra u Beogradu. "Govorimo o ljubavi, umesto o ratovima i pregovorima kojima smo svakodnevno preplavljeni. Nije reč o tome da politika nije bitna. Ali gde smo posle svega, zar nije bar podjednako važno i političko osmišljavanje individualne egzistencije. Da li još uvek možemo i umemo da volimo, da li ćemo išta shvatiti o nama samima analizirajući samo bes, nasilje i mržnju", kažu organizatori konferencije