Intervju – Dragan Đilas, gradonačelnik Beograda

22.април 2009. Marija Vidić

Bez mirne Luke u gradu na Ušću

"Meni bi najlakše bilo da pričam opšte priče: pogledaćemo, proverićemo, radimo na tome, napravićemo tri komisije... Ja bajke da pričam – neću. Mene kad građanin na ulici pita ‘kad mogu kod vas’, ja kažem – nikada, jer kad bih primao građane – a u Beogradu ima milion i po punoletnih – ne bih imao vremena da se bavim drugim poslovima"

Energetski samit u Sofiji

22.април 2009. Dimitrije Boarov

Rusko-bugarska salata

Što se tiče Srbije, prvi problem izbio je na samoj "pozivnici", jer se ispod portreta domaćina Prvanova pojavila mapa Južnog toka na kojoj svako ko zna malo geografije može da vidi da osnovna trasa Južnog toka ne ide kroz Srbiju

G20, mere za prevazilaženje krize

08.април 2009. Andrej Ivanji

Finansijski stimulans i kontrola

Na kraju skupa G20 svi su izražavali veliko zadovoljstvo i jedinstvo. Tačno je da su dogovorene mere daleko konkretnije nego što je to uobičajeno kada veliki broj država treba da postigne konsenzus oko gorućih pitanja. Ali, na koji način će se izboriti sa krizom, o tome će ipak odlučivati svaka nacionalna vlada za sebe

Nuspojave

08.април 2009. Teofil Pančić

Zaštita bez nevinosti

Poruka presude Prvog opštinskog suda podseća na ponašanje momka koji je "uživao bez zaštite", a sada mu ne pada na pamet da prizna posledicu u vidu deteta

Kako sprovesti sporazum sa MMF-om

01.април 2009. Dimitrije Boarov

Ko će da plati budžetski deficit

Zašto je politički opasna ideja da se građanima smanje plate kako bi se očuvale srpska privreda i vladajuća koalicija? Jer, ako se "ekonomskoj destabilizaciji" pridruži i potencijalno eskalirajuća politička kriza, jer je najnervozniji narod kome smanjuješ platu, onda će se efekti "žiriranja" MMF-a u korist Srbije brzo istopiti, a strane banke koje su u Beču već MMF-u i našem guverneru Narodne banke Radovanu Jelašiću obećale da neće smanjivati svoju "izloženost" u Srbiji

Portret savremenika – Angela Merkel

25.март 2009. Andrej Ivanji

Kolova devojčica

Ćerka paroha, a fizičarka, funkcionerka komunističke omladine, a potom ministarka iz redova demohrišćana, Merkelova nikada nije otkrivala karte. U CDU-u ju je protežirao lično "kancelar ujedinitelj" Helmut Kol. Došla je direktno na partijski vrh preskačući hijerarhiju, da bi potom praktično izmislila skupove partijske baze koji su joj bezdušno davali podršku

London, avgusta '92.

18.март 2009. Stojan Cerović, 1992

Gorki plodovi

Premijer Milan Panić zadužen je da pokaže dobru volju i svakome obeća sve što mu zatraži. U pismu Savetu bezbednosti ponudio je sve što bi se od Srbije moglo zahtevati, čak i poštovanje "Titovih granica", što je termin koji najdublje vređa srpski nacionalizam i koji nije slučajno izabran

Jelena Drakulić-Petrović, direktorka kompanije Ringier Srbija

18.март 2009. Vera Didanović

Tradicija na tržištu

Nema nikakve političke pozadine u kupovini NIN-a. Naš motiv je čisto izdavaštvo. Smatramo da je NIN proizvod velike tradicije i istorije, a samim tim i tržišnog potencijala. Kriza je, istovremeno, i trenutak kada u prave stvari treba ulagati

Dejvis kup

11.март 2009. Vladimir Stanković

Treća sreća

Pošto su u poslednja dva ciklusa naleteli na branioce trofeja, i to u gostima, naši teniseri se nadaju da će ih kod narednog žreba konačno i sreća pogledati

Srbija–Slovenija

11.март 2009. Dimitrije Boarov

U Evropu kroz ljubljanska vrata

Ako Miroslav Mišković odustaje od Stožica, to sigurno znači da tipuje da može dobiti davno željeni značajan udeo u svom regionalnom konkurentu – Merkatoru

200 godina Čarlsa Roberta Darvina

11.фебруар 2009. Slobodan Bubnjević

Evolucija brodskog prirodnjaka

Tačno dva veka pre trenutka u kome ovaj broj "Vremena" izlazi iz štampe, u gradiću na zapadu Engleske, rodio se Čarls Darvin. Ove godine obeležava se i 150 godina od objavljivanja prvog izdanja Porekla vrsta

Učenje iz istorije – Kako je dr Milan Stojadinović konsolidovao dinar i stabilizovao devizni kurs pre skoro sto godina

04.фебруар 2009. Dimitrije Boarov

Odlučnost, trikovi i šapat na berzi

Svetska finansijska kriza i pokušaji Vlade Srbije da pomogne privredi i građanstvu da prebrode posledice te krize, a da istovremeno ne poremeti makroekonomsku stabilnost, naravno, nemaju direktni uzor u našoj ekonomskoj istoriji. Ipak, treba se podsetiti nekih rešenja, pa zbog toga ovde objavljujemo insert iz portreta dr Milana Stojadinovića koji je sačinio naš novinar Dimitrije Boarov u knjizi "Apostoli srpskih finansija" (Beograd, 1997)

Intervju – Radoslav Petković, pisac

21.јануар 2009. Jovana Gligorijević

Bezbrojne linije bezbrojnih mogućnosti

"Mi tražimo i želimo da istorija kao sistem ima logičan i ‘pozitivan’ razvoj a ovde je zaista moguć i uticaj pojedinca na svetsku istoriju, samo što vam ništa ne garantuje da taj odlučujući uticaj ne vodi ravno i sasvim slučajno u katastrofu"

Izrael

S verom u vojsku

Vođe Hamasa su računale na mogući napad Izraela, ali i na reakciju međunarodne javnosti koja bi osudila takav napad. Niko, međutim, nije uzeo u obzir odlučnost Izraela da jednom za svagda prekine raketiranje jevrejskih naselja u Negevu

Nova srpska rok scena

29.децембар 2008. Dragan Ambrozić

Razglednice iz Neograda

Postoje faktički četiri generacije rokenrola u Srbiji, ali tri autentične: šezdesete sa originalnom kaver generacijom, kasne sedamdesete sa novim talasom, potom kasne osamdesete sa alternativnim rok zvukom, a odskora smo svedoci dolaska nove ekipe gitarskih bendova odrasle uz internet koju opet okupljaju približno slična estetika i etika

Oproštaj od 68, posle 40

29.децембар 2008. Nikola Dimitrijević

Mazar-e Šarif tu i tamo

Ovogeneza je kratka rekapitulacija ontogeneze, što znači da oplođena jajna ćelija, pre nego što se pretvori u bebu, prolazi kroz nekoliko faza evolucije, ili kroz sve faze, što mi, naravno, nismo u stanju da uočimo ako nismo o tome učili u školi

Pozorište

24.децембар 2008. Ivan Medenica

Problem mere

Jasmina Reza, Bog masakra; režija Alisa Stojanović; igraju Dušanka Stojanović, Tihomir Stanić, Jelena Đokić i Svetozar Cvetković; Atelje 212

Od Čaušeskua do EU

24.децембар 2008. Jelena Grujić

Ravnodušni Evropejci

Najveći problem Rumunije – odmah posle neverovatne skupoće koja prevazilazi i najbogatije evropske metropole – predstavlja korupcija. Tu se ništa nije promenilo ni nakon ulaska u Evropsku uniju