Tribina - Vreme izazova
Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu
U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"
Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima
Lovci i žrtve
Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje
Srpska strana rata
Mrtvi po potrebi
Ni posle petnaest godina od izbijanja prvih oružanih sukoba u bivšoj SFRJ Republika Srbija nije objavila nikakve zvanične podatke, pa ni procene ukupnog broja žrtava. Ostale bivše republike odavno su u javnost izašle s ljudskim gubicima na svojim i bivšim zajedničkim teritorijama, bez obzira na to šta stručnjaci i "stručnjaci" misle o njihovoj tačnosti
Kamuflažna afera
Država se trese zbog cene čarapa, šlemova i pancira
Ono što je prošle nedelje izgledalo kao bura u čaši vode naraslo je za samo nekoliko dana do orkanske snage i uzdrmalo ionako slabašne temelje državne zajednice Srbije i Crne Gore. Počelo je kao unutarpartijski sukob, razvilo se u sukob dva ministarstva, a sada je konflikt kome se kraj još ne vidi zahvatio Generalštab i državni vrh obe republike
Hapšenje i isporuka
Uspon i pad Momčila Mandića
Tokom boravka u Beogradu, koje se proteglo na dvanaest bogatih godina, Mandić je širio poslove i veze sa uticajnim ljudima, uključujući i familiju Slobodana Miloševića. Bio je, ako je verovati Biljani Plavšić, posebno blizak sa Mirom Marković i njenom političkom strankom
Pasoš
Kriminal, obični i državni
"Soška, brate, ladna!" Tako oduvek glasi dobra vest među munđosima, "međunarodnim umetnicima". "Hladan" pasoš je siguran i daje novi identitet za prelaženje granica. Države se trude da otežaju takve poslove, ali kriminalci prate trendove. Ali, kad se država udruži u posao, pasoš postaje zaista pravi
Haški tribunal
Naš čovek u Buenos Ajresu
Priča o braći Lukić dugačka je i zanimljiva, ne samo zbog njihove uloge u ratu već i zbog okolnosti pod kojima su godinama uspevali da izbegnu hapšenje
Ratni zločini
Leševi iz Drave i kosturi iz ormara
"Osobno sam pucao u Čedomira Vučkovića, a bio sam u automobilu kad su Radoslav Ratković i Milutin Kutlić odvezeni na Dravu, gdje im je pucano u glavu, od čega je Kutlić preminuo, a Ratković je preživio. Sve to, kao i druga ubojstva, organizirao je i zapovijedio Branimir Glavaš. On je tvrdio da su ti ljudi četnici i teroristi, a ne civili, što sam saznao tek nekoliko godina kasnije", stoji u priznanju Krunoslava Fehira
Povratak Sretena Jocića - Joce Amsterdama
Dugo putovanje u CZ
Deset godina trebalo je da Sreten Jocić postane dostupan našem pravosuđu. U međuvremenu je bio svuda i polako gubio i poslove i zaštitu: Služba ga više ne poznaje, Legija i Duća istisnuli su ga iz posla, Kolumbijci su našli druge veze... Jedina mu je uteha to što ovde može da mu se sudi samo za jedno delo – ako se tužilaštvo i policija ne zainteresuju i za neka druga Jocina posla
Izrečene presude za ubistvo Ivana Stambolića i atentat u Budvi
U službi gospodina predsednika
Kako je po nalogu haškog optuženika i tad predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića (sve u cilju eliminacije političkih protivnika), Ulemek postupajući iz niskih pobuda, nakon više održanih sastanaka na Institutu bezbednosti u Beogradu i na drugim neodređenim mestima, za ubistvo Stambolića, odnosno atentat na Draškovića izdao nalog pripadnicima kriminalne grupe koju je oformio
Ekskluzivno
Sve ispovesti Radomira Markovića
Bivši šef Miloševićeve tajne službe je još 2001. u istrazi priznao brojne detalje o zločinima prethodnog režima, dovoljno da brojne saradnike svog gazde smesti na dugogodišnju robiju. Zašto je Marković ućutkan i kako je trinaest od petnaest njegovih potpisanih izjava nestalo bez traga
Suđenje za atentat na premijera Đinđića
Svedok-saradnik i kontrola štete
Dejan Milenković Bagzi konačno se nagodio sa Jovanom Prijićem, posle dugih i bolnih pregovora. Sada se čeka da se sudsko veće Marka Kljajevića upozna sa Bagzijevim iskazom i odluči hoće li ga prihvatiti za svedoka-saradnika. Odmah su se pojavili znaci panike i usklađeni pokušaji kontrole moguće štete
Civilna zaštita
Svašta nas može iznenaditi
"Republički nivo je strategijski i oni su veliki mislioci. Sve važno se dešava kod nas, u regionalnim centrima odbrane", kaže za "Vreme" pukovnik Momčilo Jovanović, načelnik Uprave za odbranu Beograda. "Tu mora da postoji red, jer ako nema reda i postupka u delovanju, onda haos prerasta u čudo. To je ono na čemu mi radimo, jer smo u tome najmoćniji"
Izjava nedelje
„Nama je nekada u istoriji ovde potrebna i nepravedna pravda jer je i ona bolja od apsolutne nepravde“
Radovan Bigović, protojerej, na okruglom stolu "Ratni zločin, suđenje, pravda, pomirenje" (B92)
Suđenje za Ibarsku magistralu
Nervoza, zastrašivanje i presuda
Prvi započeti postupak za politička ubistva prvi se približava kraju. U trenutku kada čitalac bude imao u rukama ovaj broj "Vremena", prvostepena presuda u ponovljenom suđenju za zločin na Ibarskoj magistrali biće poznata. Bio je to težak proces, opterećen politikom i drugim postupcima protiv istih ljudi, ali je dokazni postupak izneo i neoborive činjenice
Radikali vs. Nataša
Nevinost bez zaštite
Svako ko je priči prišao hladne glave, pa makar bio i najveći protivnik radikala i njihove politike, uvideo bi da u kontekstu nedokazanih optužbi upravo radikali izgledaju kao strana koja se bori za istinu, tj. za svoje pravo da budu nevini dok se ne dokaže suprotno
Izjava nedelje
„Moj recept za dugovečnost najbolje je opisao Vladimir Iljič Lenjin. Treba raditi, raditi i samo raditi, a ja dodajem da treba jesti kašikom, što više čorbastog.“
Ljubica Popov, stogodišnjakinja i članica Pokreta Snaga Srbije ("Kurir")
Vreme izazova
Kakva je evropska strategija Vlade Srbije
Vlada Srbije usvojila je Nacionalnu strategiju Srbije za priključenje EU-u koja treba da postane osnov za donošenje nacionalnih programa za sprovođenje temeljnih reformi i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnim okvirima Evropske unije. Dokument od oko 200 strana, na čijoj je izradi radilo na stotine najuglednijih stručnjaka, usvojen je u trenutku kada se iz Brisela sve češće čuje da će kriterijumi za buduća proširenja biti stroži. Drugu tribinu od ukupno pet tribina koje organizujemo u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", "Vreme" je posvetilo obavezama koje je Vlada Srbije preuzela usvajanjem ovakvog državnog dokumenta i svim teškoćama koje Srbiju čekaju na putu ka EU-u. Na tribini su učestvovali Milica Đilas, koordinatorka izrade Strategije, Miroljub Labus, potpredsednik Vlade Republike Srbije, Gordana Matković, istraživač Centra za liberalno-demokratske studije, i Dušan Lopandić, pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom Vlade Republike Srbije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme".
Intervju – profesor dr Dušan Dunjić
Ne postoji treći metak
"Te priče o trećem metku ne mogu da komentarišem, morao bih i ja govoriti gluposti. To može da priča onaj ko ne poznaje sudski postupak. Medijima i odbrani je to interesantno, jer ta teorija uvodi treći metak i drugo mesto s kojeg se puca, drugog snajperistu i – metak koji nije pronađen"
Srbi, Crnogorci i Brisel
Biciklisti, spremite se
Vojislav Koštunica odneo je u Brisel spisak. To je neukusno, ali nije problem. Problem je ko mu je i kako taj spisak pravio
Zakon o dostupnosti informacija
U kandžama vojne, državne i poslovne tajne
Ukoliko vas zanima koliko mesečno inkasira direktor JAT-a, po kom je osnovu penzionisan Ratko Mladić ili koliko je koštao transport generala Lazarevića u Hag, teško da će tu radoznalost moći da zadovolje zvanične informacije. Ukoliko, međutim, baš gorite od želje da saznate koliko su zaista brze one čuvene brze pruge Srbije, situacija je mnogo bolja