Nuspojave

14.јун 2006. Teofil Pančić

Siroti mali hrčki

Srbija po jednoj krucijalnoj stvari ponovo liči na onu otužnu "gomilu nesklada" iz devedesetih: po apsolutnoj dezorijentisanosti i "mase" i "elite"

Novi ustav, nasušna potreba

Kuća bez temelja i krova (2)

Ma koliko bila problematična legitimnost nekadašnje Jugoslavije, danas nema ni nje niti njene legitimnosti. Kako je već rečeno, nećemo se upuštati u to kako se sve to desilo, jer nas zanima današnja Srbija, napuštena od mnogih, izbila na rđav glas, izolovana s raznih strana, izložena raznim pritiscima, kao nekultivisana ledina. I baš to nas prvenstveno zanima, mogućnost uspostavljanja legitimnosti u opisanom ambijentu

Intervju – Dr Sanda Rašković-Ivić

14.јун 2006. Zoran Majdin

Gutanje gorkih pilula

"Kada bi se sva imovina vratila Srpskoj pravoslavnoj crkvi, 35 do 40 odsto celokupne teritorije Kosova i Metohije bilo bi u vlasništvu Crkve: za nešto od toga postoje dokumenta, za nešto ne. U svakom živućem manastiru postoje tapije koje svedoče o vlasništvu, u istorijskim spisima se takođe može videti šta je bilo u posedu Crkve i sad je stvar dobre volje onoga ko je na terenu koji će dokument prihvatiti"

Radikali van Srbije

14.јун 2006. Filip Švarm, Tanja Topić

Bili, ne ponovili se

Srbi u Hrvatskoj više ne znaju za radikale, u Republici Srpskoj su na margini javnog života, a u Crnoj Gori statistička greška. Šešelju, Nikoliću i Vučiću treba samo poželeti da isto ostvare i u Srbiji

Radikalski bonton

14.јун 2006. Vera Didanović

Preko „ustaša“ do birača

Od kada su, početkom devedesetih, polivanjem tadašnjeg predsednika Veća građana Radomana Božovića i premlaćivanjem nekadašnjeg poslanika Srpskog pokreta obnove Mihajla Markovića, ustanovili da siledžijsko ponašanje nailazi na simpatije dela birača, radikali nikad od njega u potpunosti nisu odustali

Lisica i ždral

08.јун 2006. Ljubomir Živkov

Presretnuta zadaća

Kralju bi se moralo vratiti pravo da imenuje plemstvo: i da Njemu ne bude dosadno, i da elita osim ulaska u SANU ima još neki cilj

Nuspojave

08.јун 2006. Teofil Pančić

Kidnaperi imena

Ključno je pitanje: po čemu je to Peter Handke "prosrpski angažovan" pisac, to jest, šta je to "prosrpsko" u podržavanju onih koji zatiru jednu zemlju

Srbija i studenti iz Crne Gore

08.јун 2006. Ivana Milanović Hrašovec

Isto ili malo drukčije

Prijavljivanje za prijemne ispite na fakultetima i višim školama u Srbiji počinje za desetak dana, a budući status studenata iz Crne Gore još nije poznat

Mundijal 2006

08.јун 2006. Vladimir Stanković

Idoli, glupaci i „fudbalske udovice“

Najlepša sporedna stvar na svetu, fudbal, paralasiće planetu narednih mesec dana, svidelo se to nekome ili ne. Jedna bivša zemlja, naša, ući će u istoriju po dva osnova: zato što formalno više ne postoji a ipak igra pod starim imenom i zato što će jedina biti sa igračem manje zbog sasvim nepotrebnog "slučaja Petković"

Između Kolumbije i Perua

01.јун 2006. Sonja Kovacs

Istorijska pobeda

Nakon Kolumbije, u nedelju će još jedna zemlja Južne Amerike dobiti novog predsednika

Jubilej – 110 godina filma u Srbiji

01.јун 2006. Sonja Ćirić

Vek pokretnih slika

Šestog juna navršava se 110 godina od prve filmske projekcije u Beogradu. Ovaj datum je i Dan Jugoslovenske kinoteke, koja će povodom jubileja u Galeriji Ministarstva kulture prirediti izložbu "110 godina filma u Srbiji", kao i drugu premijeru igranih filmova Ulrih Celjski i Vladislav Hunjadi iz 1911. godine, i dokumentarnog filma Trke na Banjici, pronađenih u arhivu Austrijske kinoteke

Miran kraj državne zajednice SCG

31.мај 2006. Milan Milošević

Novi vozni red

Crnogorska referendumska bura se stišava i dolazi trenutak da ovlašćeni predstavnici sednu za sto sa zelenom čojom

Jordan

25.мај 2006. Momir Turudić

Kraljevina Muhamedovih potomaka

Jordansko društvo je raspeto između modernizacije i islamske tradicije koja je još uvek veoma jaka. U zapadnom delu Amana, modernom i kosmopolitskom, jordanska mladež sedi po mnogobrojnim kafićima i restoranima ili se šeta slobodno se držeći za ruke. To, naravno, nije uobičajen prizor na drugim mestima, mada je Jordan po ulozi žena u društvu daleko ispred većine arapskih zemalja. Jordan danas živi u miru koji deluje pomalo nadrealno u odnosu na ono što se dešava u njegovom okruženju. To je zemlja u kojoj se svaki stranac oseća sigurno, gde je reč welcome verovatno prva koja se uči u školi jer je svi koriste u kontaktu sa strancima

Američka raskršća

25.мај 2006. Slobodanka Ast

Fukujama protiv Buša

U svojoj najnovijoj knjizi poznati američki filozof pedantno, ciglu po ciglu, ruši čitavu Bušovu stratešku tvrđavu: od veze Al kaide i Sadama Huseina do oružja za masovno uništenje

Pod senkom holokausta (3)

25.мај 2006. Teofil Pančić

Poema nepristajanja

Imre Kertes čitaoca postepeno uvodi u jedan intimni mikrosvet iz kojeg malo-malo pa provrište svi užasi epohe

Nacionalne frekvencije

24.мај 2006. Tamara Skrozza

Kauboj u Mrduši Donjoj

Bez obzira na različita pravna tumačenja njegovih postupaka, brzina i način donošenja odluka u Savetu Republičke radiodifuzne agencije mogu se protumačiti jedino kao puka demonstracija sile. Nešto kao: žalite se vi, samo se žalite, ali zna se ko je glavni baja u selu

Jubilej švajcarske garde

17.мај 2006. Marko Savić

Čuvari pape i – tradicije

Gardisti koji se već 500 godina nalaze u službi pape naslednici su čuvenih švajcarskih gardista, koji su čuvali dvorove širom Evrope

Pod senkom Holokausta (2)

17.мај 2006. Teofil Pančić

Svedočanstvo i literatura

Istorija jednog Nemca i Moj život impresivna su svedočenja o poretku Zla, njegovim žrtvama, dželatima i oportunističkim svedocima, ali i literarni tekstovi prvorazrednog značaja

Intervju – Haris Pašović, reditelj

17.мај 2006. Ivan Medenica

Rimovanje Istoka i Zapada

"Moj san jeste da sva deca iz sveta, ali i iz regiona bivše Jugoslavije, mogu jednog dana zajedno da se igraju, a naša je dužnost da im to omogućimo"

Intervju – Ivica Smolić, predsednik Komercijalne banke

17.мај 2006. Zoja Jovanov

Uspeh se meri profitom

Tražnja za kreditima kakva je bila do pretprošle nedelje, ponovo će se pojaviti za mesec dana. Naše stanovništvo je, na nesreću, izuzetno tolerantno na kamatnu stopu i građanima malo znači da li je kamata 12 ili 14 odsto, jer svako gleda da svoj problem reši uz pomoć kredita