Mjuzikl
Ljubić za sve pare
▸ Dankan Šejk, Stiven Sater:
Buđenje proleća, po Francu
Vedekindu
▸ Igraju: Paulina Manov, Ivan
Tomić, Đurđija Cvetić, Dragan
Petrović
▸ Režija: Nebojša Bradić
▸ Beogradsko dramsko pozorište
▸ Dankan Šejk, Stiven Sater:
Buđenje proleća, po Francu
Vedekindu
▸ Igraju: Paulina Manov, Ivan
Tomić, Đurđija Cvetić, Dragan
Petrović
▸ Režija: Nebojša Bradić
▸ Beogradsko dramsko pozorište
"Oktobarski salon je nekada bila velika reprezentativna izložba. Sada se u njoj proglašava za umetnost ono što nije umetnost. Marina Abramović jeste umetnost, i to zato što su njeni potezi uvek veliki. Ali to samo jednom uspe, i bude dokument epohe. Likovna umetnost nije umrla. Samo, kod nas se ponašaju kao da jeste"
Haški tribunal nedavno je obelodanio sve dosad pronađene beležnice odbeglog generala Ratka Mladića. U dvadeset svezaka, na blizu pet hiljada stranica, sadržana je detaljna istorija Mladićevog ratovanja, od kninskog garnizona do Srebrenice i Dejtonskog sporazuma. "Vreme" od ovog broja objavljuje najzanimljivije izvode
Dva aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva srušila se u okolini Slunja, po svemu sudeći zbog neopreznog manevra pri uvežbavanju napada na zemaljske ciljeve. Taj događaj, međutim, pao je u senku kampanje koja se nadigla protiv srpskog nedeljnika "Novosti", koji je slučaj opisao isto kao i neki drugi mediji i političari. E, onda je nastala graja nebeskih razmera, jer da je tom naslovnicom povređeno sve hrvatsko: domovinski rat, vojska, nacionalna osećanja, domoljublje, javni moral, bogoštovlje itd.
"Predstavu počinjemo tako što glumci izgovaraju svoje matične brojeve, a završavamo tako što ih ponove, ali uz njih dodaju i svoje ime i prezime. Između te dve tačke svako priča o sebi spram onoga što se nekada zvalo Jugoslavija, priča o tome šta nam se događa ‘kada sve potone kao Atlantida’, kada potone ono što smo voleli i u šta smo verovali, kada potone sistem po kome smo vaspitavani i po kome smo živeli"
Koreni "evropske" ili "zapadne" demokratije traže se u staroj Grčkoj, nasuprot "azijskoj" tradiciji samovlašća i despotije
Koliko god neko želeo da veruje u tvrdnje da nasilja u Beogradu ne bi bilo da nije bilo Parade, iskustvo nam govori drugačije. Ono nam kaže da u Srbiji postoji jedna opasna sila koja mimo svih zakona zdravog razuma, mimo svakog reda i poretka, mimo moralnih normi i bez ikakvog prava na to, povremeno teroriše i drži Beograd pod opsadom. Kako i zbog kojih razloga to plazi za rukom ultradesničarskim i drugim huliganskim grupama
Mario Vargas je pobunjenik, ali i sam kao da ne zna "protiv čega". On je protiv života bez cilja i smisla, smatra da je u svemu promašio zato što ni u šta nije verovao
Mesecima se finiji svet dovijao kako da osudi nevojnu paradu a da istovremeno istakne vlastitu blagost naspram seksualne stramputice … I dovio se
Ideja da marginalizovane društvene grupe moraju uvek i zauvek da čuče u mišjoj rupi, inače zaslužuju sve što im se dogodi, spada u raskošnije primerke iz kolekcije Sveopšte istorije beščašća
Ako osoba mlađa od 40 godina na vreme otkrije da ima virus i ako na vreme i propisno počne da se leči, može da živi i 50 godina od trenutka dijagnoze, što je po dužini veka približava zdravim ljudima. Međutim, ako se neko bolesniji otkrije kao nosilac virusa, njegov životni vek ne može biti duži od 30 godina od trenutka dijagnoze
Nakon kolonijalnih borbi u XIX veku i svetskih ratova u XX, skoro cela planeta je omeđena. To ne važi za Arktik, koji nikome nije bio naročito privlačan sve dok se nije ispostavilo da u svojoj utrobi skriva 90 milijardi barela nafte, pa sada devet zemalja pretenduje na delove večitog leda
Posle mesec dana, "Vreme" opet izlazi. U inostranstvu, doduše, ali i na internetu. Redakcija se, onoliko koliko nas je preostalo, okupila opet u Plavu, Crna Gora, i zaključila da novine treba praviti svemu uprkos. Nada, međutim, nije izgubljena i uvereni smo da ćemo pre ili kasnije opet uspostaviti beogradsku redakciju "Vremena" – u slobodnoj Srbiji
Osnivanjem TV Pinka u Sloveniji, srpski medijski mogul Željko Mitrović sve je bliži tome da postane regionalni ujedinitelj nad koliko do juče do krvi zavađenim stranama
Korupcionaške afere u zdravstvu poslednjih godina potresaju ne samo Srbiju već ceo region, zbog čega je medicinska struka, ali još i više farmaceutska industrija, izgubila mnogo na poverenju građana. Da li novi pravilnik o oglašavanju lekova može doprineti etičkom, profesionalnom i transparentnom odnosu između farmaceutske industrije, lekara i pacijenata i kakva je uloga komora i profesionalnih udruženja u ovome, na konferenciji "Etika i promovisanje lekova", u organizaciji Biznis info grupe i nedeljnika "Vreme", govorili su ministar zdravstva Tomica Milosavljević, kao i predstavnici farmaceutske industrije, Lekarske komore i državnih institucija
Šta je, u stvari, strateški cilj Srbije? To se, izgleda, menja kako se koji političar dočepa mikrofona. Ova mlada, japijevska generacija državnih činovnika deluje kao da nikad nije nijedan posao napravila, zaradila svoj prvi dinar, a kamoli milion
"Počinjemo od najgorih, a to su pripadnici Zemunskog klana, koji su osuđeni za najteža krivična dela, a sigurno će se jednog dana postaviti i pitanje lica koja su počinila ratne zločine", kaže član Komisije za odlikovanja Slobodan Homen
Šta se zaista promenilo u odnosu na prošlu godinu kada je Parada ponosa otkazana iz bezbednosnih razloga i koliko smo sigurni da će ona ove godine doživeti svoju premijeru i da učesnici na njoj neće izgubiti glavu
"BG voz za Pančevački most kreće sa petog koloseka u osam časova i trideset minuta", odzvanja sa razglasa železničke stanice Novi Beograd. U retrovizoru lokomotive vide se gospođa sa kesama i gospodin u kancelarijskom odelu kako žure da uđu. Mašinovođa Aleksandar posle njihovog ulaska zatvara vrata i kompozicija kreće tačno u sedam i trideset. Sledeća stanica je Prokop
Izložba postavljena u sarajevskoj Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u dnevnopolitičkom smislu je neodvojiva od ovogodišnjih opštih izbora u BiH koji se održavaju u nedelju 3. oktobra
"Požuteli grupni portret s damom"; VREME 1029
Muamer Zukorlić, na Bajramskoj akademiji u Prijepolju ("Pravda")
Što se enciklopedija tiče, Artur Šopenhauer je nemački filozof poznat po svom pesimizmu i filozofskoj jasnoći. O njegovom delu Irvin Jalom je rekao: "Ljudski usud je predstavljen u svojim najsumornijim aspektima: smrti, izolaciji, besmislu života i patnji inherentnoj egzistenciji… U Šopenhauerovom delu ima više dobrih ideja nego kod bilo kog drugog filozofa, izuzimajući jedino Platona"