
Premijere (i obnove) – Lažljivica i Art
Dve igre na sigurno
Atelje 212 izašao je pred publiku s predstavom koju je publika volela i voleće je opet, i s glumicama koje igraju onako kako publika voli
Atelje 212 izašao je pred publiku s predstavom koju je publika volela i voleće je opet, i s glumicama koje igraju onako kako publika voli
Prisustvo verske nastave u školama doživljeno je kao političko, a ne kao obrazovno pitanje. Zašto? Šta zapravo hoćemo od verske nastave
Svaki put kada se menjaju društvena uređenja, prolaze tragična ratna i poratna vremena, ruše se vrednosti i grade nove, traži se jasna odluka, preživeti ili ne. Grad je ovde kontekst i nemi svedok, aktivni činilac koji istovremeno i trpi promenu i menja se, sam ističući svu tragediju glavnog lika
"Moja rečenica je laka zato što nisam oduševljen činjenicom da pišem. Potrebno je zaboraviti da si pisac, a u nekim slučajevima je, čak, poželjno zaboraviti i šta si želio da kažeš. Ta neopterećenost pomaže. A ono što zovemo stilom, to je samo muzika koju smo u stanju da čujemo. Ko nema sluha, nema ni stila"
Naprednjačka Srbija je kao pit-bul terijer: kada zagrize, ne pušta dok ne dobije ono što je naumila da dobije. A hoće sve! Kada im drugi metodi "pripitomljavanja" N1 nisu pošli za rukom, ona se odlučila na meru koja predstavlja svojevrsni prelazak sa reči na dela: počela je da ostvaruje pretnje i pokazuje svoju moć. Ne samo da neemitovanjem programa nanosi štetu Junajted grupi (i građanima) već, paralelno sa tim, sprovodi veoma žestoku, agresivnu kampanju – plaćenu dakako novcem građana – kojom pokušava da poveća svoj udeo na tržištu kablovskih operatera
Svima je jasno da se Donald Tramp oglušio o Ustav SAD i zloupotrebio svoj položaj. Ipak, u izbornoj godini republikanci nisu bili spremni da ga puste niz vodu: bez njega ne bi imali nikakve šanse na predsedničkim izborima u novembru, a i ne valja se zamerati osvetoljubivom predsedniku
Vreme, Nova ekonomija, Danas, Beta, FoNet i Južne vesti uz podršku Ambasade Švedske pokrenuli su društveni dijalog "Srbija 2030 – koji je naš put?" Cilj nam je da na šest okruglih stolova kredibilni stručnjaci, koji imaju uticaj na javno mnjenje, daju svoja mišljenja o ključnim temama za buduće pravce kojima će se Srbija kretati i način na koji će zauzeti svoje mesto u svetskim procesima. Teme su sledeće: "Obrazovanje kao ključni resurs budućnosti", "Srbija između Istoka i Zapada", "Energetska nezavisnost i energetska strategija", "Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha", "Zdravstveni sistem", "Migracije" i "Starenje stanovništva". Ovi paneli nisu vezani za političke stranke i dnevnu politiku. Njih pokreću profesionalni mediji koji time razmatraju problem društvenih potreba i sopstvene odgovornosti prema društvu čiji su deo
Bilo to za nekoga paradoksalno ili ne, i aduti i slabosti ove predstave samo podvlače činjenicu koju smo danas neretko skloni da zaboravimo ili bar potcenimo: dramski je tekst i dalje centralna polazna, prolazna i uvirna tačka mogućeg dobrog pozorišta
Jugoistočna Evropa i Istočni Mediteran se pretvaraju u važnu raskrsnicu energetskih tokova i tako povećavaju svoj geopolitički višak vrednosti. Istovremeno se povećava i opasnost od destabilizacije regiona jer se otvara prostor za sukob svetskih i regionalnih sila
Na jednoj od onih masovnih godišnjih konferencija za medije neki novinar je pitao Vladimira Vladimiroviča Putina hoće li da se ženi ponovo. Ovaj je rekao: "Čekajte da prvo udam bivšu suprugu." Sličan odgovor možda sledi i na pitanje šta će raditi nakon isteka četvrt veka svoje vladavine 2024, dok se nakon smene na čelu vlade i najave promene ustava zapadom širi novi talas putinofobije. Pritom se valja podsetiti kako je u Rusiji zavladao predsednički sistem
Pratili smo u živom prenosu preko "društvenih mreža" to narastanje lavine besa jednog neobičnog zbira inokosnih osujećenosti kombinovanog s prstohvatom diletantskog političarenja
Desetočasovni intervju Džonatana Kota sa Suzan Sontag objavljen u knjizi Ako knjige nestanu... jeste priča o njenom pogledu na svet i život, isto koliko je primer odličnog i važnog novinarskog teksta
Predstava u režiji Patrika Lazića po tekstu Mate Matišića je na momente duhovit košmar koji je ujedno i naša stvarnost; ostavlja nas sa mnoštvom pitanja spram kojih se valja postaviti
Da je postojala (politička) volja da se ovaj skandal spreči, bio je dovoljan jedan telefonski poziv, jedini koji se u tabloidima sluša. Bilo je dovoljno jedno "povucite tekst", "povucite naslovnu" ili "povucite tiraž". Do toga ipak nije došlo, verovatno zato što je procenjeno da bi ovako "sočna" stvar mogla da zabavi živalj inače željan zabave gladijatorskog tipa
"Ako se već bavimo time, mora da bude bolje nego da nas boli uvo. Osetim ponekad da postoji filozofija, kao, ako se NE baviš nečim – tipa sviranje, pevanje, oblačenje, kretanje na sceni – onda će biti najautentičnije... kao da trud umanjuje originalnost – potpuna besmislica"
U javnosti se uveliko govori o projektu Amber alert, a sada sam potpuno siguran da bi u ovakvim prilikama on bio od velike koristi
Požari u Australiji su pogled u budućnost – u svet ekstremnih temperatura, dugotrajnih suša i vatrenih stihija koje gutaju čitave države, ubijaju milijarde životinja i koje neumoljivo dolaze sa globalnim zagrevanjem
"Pošteno govoreći, ovde moral i politika ne idu zajedno. Ponekad sam bio sa ljudima koji su postali preletači, otišli su kod naprednjaka. Analizirao sam kako izgleda to njihovo uključivanje u novonastalu situaciju, u tu interesnu grupu. Oni svi najpre moraju proći radikalski dril – moraju biti tako isključivi, tako dramatično nepodnošljivi u poništavanju onoga što su bili do tada i onog što sada jesu. Prvo morate biti radikal, pa se onda kao radikal presvučete u naprednjaka. To je jedna inicijacija, jedna metamorfoza demokrata u ono što su naprednjaci. Što je najvažnije, oni često deluju i ekstremnije u osporavanju onoga što su oni bili nego sami pripadnici stare nomeklature oko Vučića"
"Treba da se naučimo da ne mrzimo nikoga u sukobima, suprotno od onoga što nas uči vlast. Ali kao što ne možeš da mrziš bolesnog čoveka, tako ne možeš ni da zanemaruješ bolest. Moraš da razviješ svoj imunitet; ako treba da se napravi neki karantin za najviše obolele, napravićemo i to... ali nema mržnje, već staranje o tome da se bolest ne širi. Kada vidiš da su svi, i oni za i oni protiv vlasti, zaraženi istim stilom, ti kažeš: nema nikakve promene. Ali upali smo u zamku da se ne bavimo bolešću nego stalno bolesnim pojedincima. A živimo u doba epidemije"
Šta će fabrici aviona 5000 automatskih pušaka koje šalje na "mini remont" i bruniranje? Računi-otpremnice su od 10. septembra 2018. do 6. februara 2019. godine išli iz Zastava oružja prema Utvi. Ono što prvo upada u oči je da je otpremnica vezana za ugovor ZO/UAE/18/18. U prevodu, ugovor Zastava oružja sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Otkud onda tu Utva? Kao posrednik ili kao nešto drugo
Životna stvarnost i kosovski mit stalno se kroz našu istoriju bore, ali jedno bez drugog ne mogu. Bez topline svakodnevnog života nije moguće izdržati ledenu lepotu šapata o junaštvu, žrtvi, izdaji, ljubavi i slobodi, koji se kroz vekove prenosi. Bez mita, pak, život i njegova udobnost postaju sami sebi svrha, tupo obitavanje u organskom lancu promena san – budnost, sitost – glad, život – smrt
"Jedno je kad vam emocije odlučuju koja vam se boja više sviđa, ali ako vas vode emocije u politici, kad odlučujete o velikom broju ljudi, to otvara mogućnost za manipulaciju, ali i za eskalacije kakve ne bismo voleli da vidimo u 21. veku. Ono što je meni nejasno u ovom trenutku jeste šta treba da se desi da se ljudi trgnu i shvate da tim putem nećemo daleko stići. Nemam odgovor na to pitanje, ali sam vrlo zabrinuta"
Turska je obeležila stotu godinu od početka borbe protiv okupacije posle Prvog svetskog rata, nakon čega je Osmansko carstvo zamenila moderna republika, izgrađena na idejama njenog tvorca Ataturka. Njegovo nasleđe još uvek živi iako ga je upravo u 2019. godini do sada najozbiljnije uzdrmala politika aktuelnog predsednika Erdogana
"Želim da verujem da ima mnogo Taneta i da su upravo to ljudi koji čine ovo naše društvo. Oni su na margini, sklonjeni, doživljavaju udarce – ali se ne predaju. To je moja vera u Srbiju i sam život zbog svega što smo prošli: ratove, raspad države, bedu, slom sistema... Jednu od poslednjih rečenica koju Tane kaže na kraju druge sezone Senki nad Balkanom, napisao sam ja. Elem, pred ubistvo kralja Aleksandra i na početku tog velikog nastupanja fašizma, Maja Davidović kaže: ‘Ne piše nam se dobro, nisu nas predvideli u tom novom svetu.’ Tane joj na to odgovara: ‘Njihovo je da predviđaju, a naše da ih ne jebemo dva posto.’ Mi tu bitku, naravno, ne možemo dobiti. Ali šta nam preostaje? Pa, da ih ne jebemo dva posto i da guramo svoje. To je moja poruka, moj stav i filozofija svih Taneta"