Velimir Ilić u akciji
Prosta matematika prostog ministra
U zamenu za učlanjenje u Novu Srbiju, ministar za kapitalne investicije nudi izgradnju lokalnih puteva po tarifi: pedeset glasova – kilometar druma
U zamenu za učlanjenje u Novu Srbiju, ministar za kapitalne investicije nudi izgradnju lokalnih puteva po tarifi: pedeset glasova – kilometar druma
Zašto šef beogradske kancelarije MMF-a treba da nam kaže kolika je zaista inflacija u Srbiji, a ne ministar finansija. Valjda niko ni u Vladi više ne veruje da će inflacija u idućoj godini biti onoliko niska koliko je planirao ministar finansija. I dogodine će poreski obveznici morati da plaćaju skupu i neefikasnu državu
Dobra ilustracija stepena otupelosti slovenačkog građanskog društva jeste pesmica u kojoj narodni poeta poručuje malim čitaocima "bežimo, begajmo, Cigani idu"
Zašto neki privatni fakulteti dobijaju dozvole za rad iako ne ispunjavaju ni osnovne prostorne, kadrovske i finansijske kriterijume
Nekoliko meseci pred stoti rođendan, Prosveta ima dva direktora. Ovo nesvakidašnje iksustvo Prosveta preživljava pred privatizaciju
Protivnici neoliberalnog kapitalizma pokušali su da u Beogradu prezentuju ideje nove vrste otpora vladajućim društvenim trendovima. Na kraju se sve svelo na blagi kulturni događaj i sumnjičenja da su došli da potpiruju štrajkove u Srbiji. Protesti iz Sijetla, Đenove i Praga odjeknuli su u Beogradu snagom probušenog balona
Direktorka Eksperimentalne osnovne škole "Vladislav Ribnikar" u Beogradu Vesna Fila kaže da je u započetim reformama bilo puno lepih stvari, kao što je učenje stranog jezika od prvog razreda, ali i dosta nedorečenosti, kao i da su reforme bile prebrze: "Reforme školskog sistema su neophodne, tu dileme nema. Problem je što se u reforme prebrzo ušlo, ali i što se prebrzo zaustavljaju. Reforme su bile veliki rez, ovo sada je veliki rez takođe: mnogo je ožiljaka na jednoj generaciji"
Dok se u velikoj tajnosti obavljaju pregovori o novoj republičkoj vladi, javnost se zabavlja imenujući i razrešavajući ministre nove vlade
U novu 2004. građani Srbije ulaze sa dve nove političke stranke na sceni. Otpor i G17 plus su do pre nekoliko meseci uživali ugled – ili bili potcenjivani – kao nevladine organizacije. Otpor je, prvo "studentski", potom kao "narodni" u poslednjoj godini režima Slobodana Miloševića znatno doprineo njegovom rušenju. Posle toga, pomalo haotično, nastavio je delovanje zalaganjem za suzbijanje korupcije pod sloganom upozoravajućim za nove vlasti: "Samo vas gledamo". S druge strane, ekspertska grupa G17 plus predstavlja neku vrstu logistike DOS-a – ali očekuje i traži više uticaja na javnoj sceni od priznanja da su "zaslužni teoretičari". Miroljub Labus, Mlađan Dinkić i Božidar Đelić kao eksperti s funkcijama posle 5. oktobra zauzimaju gotovo neprikosnoveno mesto najpopularnijih u javnosti – odmah iza Vojislava Koštunice. Posle rascepa vladajućeg DOS-a u leto 2001, pozicija NVO eksperata postaje klimava; Miroljub Labus ne uspeva ni uz "podršku" Demokratske stranke da pobedi na prošlogodišnjim predsedničkim izborima u Srbiji; Mlađan Dinkić smenjen je s mesta guvernera pod okolnostima koje će na kraju dovesti do prevremenih parlamentarnih izbora; Božidar Đelić upisuje se kao poslanički kandidat na listu Demokratske stranke... U međuvremenu, Otpor i G17 plus postaju političke stranke, u oba slučaja kao razlog za promenu profila i načina delovanja navodi se nemogućnost da kao NVO ozbiljno utiču na društvene i političke promene. Šta se promenilo? Zašto su Otpor i G17 plus pre 5. oktobra 2000. bili zadovoljni svojim uticajem, a posle se razočarali? Da li to znači da bi većina od trenutno registrovanih 1790 NVO-a u Srbiji trebalo da se registruju kao političke stranke? Da li bi tako bile ozbiljnije shvaćene i efikasnije delovale u društvu?
Knjiga, po opštoj oceni srpskih izdavača, nema podršku Ministarstva kulture koliku imaju drugi segmenti u njegovoj nadležnosti. "Neuporedivo je bolji status pozorišta i filma. Naravno da niko ne zamera finansiranje te dve umetnosti, ali bih voleo da mi neko dokaže da su film i pozorište bolji od naše književnosti", reči su jednog od književnih poslenika
Srbija i Crna Gora potpisaće 18. septembra Bolonjsku deklaraciju, dokument čiji je cilj usklađivanje visokoškolskog obrazovanja sa potrebama evropskog tržišta. Prilično radikalne promene za mnoge će biti bolne, ali čak i takva budućnost skoro je ružičasta u poređenju sa ne tako davnom prošlošću ovdašnjih fakulteta
Za koju godinu deca sa posebnim potrebama deliće školsku klupu sa ostalom decom, po jednoj varijanti, ili školsku zgradu, po drugoj – objašnjava prof. dr Vesna Radoman za "Vreme"