Virus korona – Italija

Zabranjena zemlja

Italija je prva država u kojoj je zbog širenja virusa korona na čitavoj teritoriji uvedena zabrana kretanja. Više od šezdeset miliona ljudi živi u vanrednom stanju. Zbog preventivnih mera zatvorene su škole i fabrike, utakmice se igraju pred praznim stadionima, rade samo restorani, u kojima gosti mogu da sede najmanje na metar rastojanja jedni od drugih. Ulice gradova su puste, nema turista, i inače prezadužena zemlja tone u recesiju

Korona u BiH

11.mart 2020. Tanja Topić

Vrag je odneo šalu

Ako se političarima ovde još može verovati, građani nemaju razloga za brigu, jer "Republika Srpska ima spremne prostore, ljude i opremu da se suoči sa virusom korona". Istina, pokušava se nabaviti dodatna zaštitna oprema za radnike koji su u kontaktu sa obolelima

Virus u Srbiji

11.mart 2020. Biljana Vasić

Izbori u doba korone

Epidemiolozi poručuju da neko može da bude prenosilac virusa korona iako sam ne mora da bude zaražen. Dakle, predsednik planira da ide "u narod" iako ne zna da li je potencijalni kliconoša. Sve "za našu decu"

Epidemija i zdravstvo

04.mart 2020. Biljana Vasić

Da li je Srbija spremna za koronu

Iskreno se nadam da će nas korona virus preskočiti ili bar da neće dobiti neke veće razmere jer ćemo onda biti u velikom problemu budući da se kolege iz cele zemlje žale da nemaju zaštitnu odeću, obuću, čak ni zaštitne maske, koje moraju da se menjaju posle svakog kontakta sa pacijentima", kaže predsednik Sindikata lekara i farmaceuta dr Rade Panić, anesteziolog iz Kraljeva

Srbija 2030. – koji je naš put?

26.februar 2020.  

Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha

Vreme, Nova ekonomija, Danas, Beta, FoNet i Južne vesti uz podršku Ambasade Švedske pokrenuli su društveni dijalog "Srbija 2030. – koji je naš put?". Cilj nam je da na šest okruglih stolova kredibilni stručnjaci, koji imaju uticaj na javno mnjenje, daju svoja mišljenja o ključnim temama za buduće pravce kojima će se Srbija kretati i način na koji će zauzeti svoje mesto u svetskim procesima. Teme su sledeće: "Obrazovanje kao ključni resurs budućnosti", "Srbija između Istoka i Zapada", "Energetska nezavisnost i energetska strategija", "Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha", "Zdravstveni sistem", "Migracije" i "Starenje stanovništva". Ovi paneli nisu vezani za političke stranke i dnevnu politiku. Njih pokreću profesionalni mediji koji time razmatraju problem društvenih potreba i sopstvene odgovornosti prema društvu čiji su deo

Virus korona

26.februar 2020. Milan Milošević

Strah od epidemije i »žuta groznica«

Za dva meseca virus COVID-19 proširio se na više od trideset zemalja, otkrio dva lica savremene Kine, zatresao berze širom sveta, podstakao netrpeljivost, predrasude, ksenofobiju, rasizam i raspirio hladnoratovsku trgovinsku retoriku

Viđenja

12.februar 2020. Srećko Mihailović

Sistem je večit

Da bi sebi i drugima objasnili nemoć da u izborima pobede aktuelnog vlasnika sistema, Vučića uzdižu u beskrajne visine, pridaju mu moć koju on nema, čine ga sveprisutnim velikim bratom urbi et orbi, ne vide njegovu zastrašenost i ovakvom opozicijom

Intervju – prof. Zoran Radovanović, epidemiolog

05.februar 2020. Jovana Gligorijević

Političke igre u doba epidemije

"O biološkom ratu je lupio jedan moj kolega, koji je ranije radio na Torlaku na analizi uzoraka, ali nije se mnogo bavio terenskom epidemiologijom. Imao je i ranije ispade. Zamislite da se sada nas troje dogovorimo da izvršimo biološki napad. Prvo treba da imunizujemo sebe, a zatim i celu našu populaciju kojoj mislimo dobro. Tek onda puštamo taj agens neprijatelju. Gde je problem? U tome što moramo da budemo sigurni da agens neće promeniti strukturu tokom širenja i da nam se neće vratiti u izmenjenom obliku od kog nismo vakcinisani i zaraziti i nas. Dakle, nemoguće je"

TV manijak

29.januar 2020. Dragan Ilić

Nešto se krije u magli…

Poslednji primer medijske manipulacije zagađenjem desio se pre nekoliko dana, kada je, naročito u tabloidima, proturena vest kako visok stepen zagađenja pomaže Srbiji u zaštiti od korona virusa

Intervju – Dr Dejan Popović, redovni profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti

22.jun 2016. Zoran Majdin

Industrija moždanih ćelija

"Ima puno studenata sa odličnim ocenama, puno ljudi koji misle, ali mnogi od njih kažu: zašto bih držao neke časove i vežbe ako mogu da zarađujem u firmi tri do pet hiljada dolara. Tako smo došli u situaciju da nemamo asistente koji će naslediti nastavnika"

VREME BR.793 | 16. MART 2006.

11.mart 2016. Milan Milošević

Oproštajni udarac

Čovek koji je imao veliku moć od koje su zavisili mnogi životi i mnogi tragični događaji u proteklih deceniju i po umro je naprasno u prisustvu vlasti. Preti li Srbiji politička kriza zbog toga

Vreme nauke

03.februar 2016. Slobodan Bubnjević

Od čega ćete umreti

Verovatnoća da ćete umreti, desilo se to sada ili daleko u budućnosti, uvek iznosi 100 odsto. To važi za sve ljude, za sve vaše rođake, prijatelje, drugare iz školskog odeljenja, ali i za sve one koje ste samo jednom videli na ulici, sreli ili tek čuli za njih. Važi i ako ih niste uopšte videli niti čuli za njih

Lektira – Odlomak iz knjige Fajront u Sarajevu Dr Neleta Karajlića

18.jun 2014. Dr Nele Karajlić

Ravno do dna

Beogradska izdavačka kuća Laguna objavila je ovih dana autobiografsku knjigu Dr Neleta Karajlića Fajront u Sarajevu. Književni prvenac legendarnog frontmena Zabranjenog pušenja predstavlja zavodljivu i sugestivnu priču u kojoj se mešaju dva narativna toka: aktuelni i retrospektivni. U magnovenju, na ivici smrti, nakon preživljenog srčanog udara, Karajlić u svojoj glavi iznova prolazi kroz čitav dotadašnji život: od detinjstva u sarajevskom naselju Koševo početkom šezdesetih godina prošlog veka do stvarnosti bolničke šok sobe u Beogradu pola veka kasnije. Kroz Karajlićevu autobiografiju defiluju njegovi bližnji, širokoj publici i znani i neznani, ali i globalne političke i muzičke zvezde: od Tita do Eltona Džona. Čitalac će u ovoj knjizi iz prve ruke saznati kako su nastajali Zabranjeno pušenje, Top lista nadrealista, kao i ceo Nju primitivs pokret. Fajront u Sarajevu je hronika zlatnih sarajevskih sedamdesetih i osamdesetih XX veka: od Indeksa i Bijelog dugmeta do Olimpijade, ali i svedočanstvo o početku krvavih devedesetih, kada Karajlić sa svojom porodicom, zajedno s mnoštvom drugih, znanih i neznanih Sarajlija odlazi iz svog grada. Uz dozvolu izdavača, "Vreme" u ovom broju donosi poglavlje iz Fajronta u Sarajevu u kome pisac govori o tegobnom i mučnom rastanku sa zavičajem

Moj muški život

31.januar 2013. Miloš Vasić

Zabušavanje

Onda smo iz socijalizma prešli u feudalizam, a na najboljem smo putu u robovlasničku društveno-ekonomsku formaciju

Kultura sećanja – Autobiografija dr Feodora Lukača (1892–1973)

Burni vek u dnevniku jednog lekara (2)

Hirurg, pionir sporta, zaljubljenik u gimnastiku, fudbaler i lakoatletičar-rekorder, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Prvom svetskom ratu, Feodor Lukač, otac znamenitog profesora žurnalizma Sergija Lukača, u svojoj kratkoj autobiografiji dramaturški sažima jednu epohu kroz ono što je proživeo u dva svetska rata, u Austrougarskoj i u dve Jugoslavije, u Sarajevu, Pešti, Beču, Bernu, Galiciji, Albaniji, Mostaru, Zrenjaninu, Novom Sadu

Vreme Beograda – Unapređena medicinska briga za sugrađane

05.decembar 2012. Đurđica Bogosavljević

Novi sistem za efikasno zbrinjavanje pacijenata

Predviđeno je da sve beogradske zdravstvene ustanove Gradskom centru za obaveštavanje dostavljaju podatke, odakle se prosleđuju Gradskom zavodu za hitna medicinska stanja. Tako bi ekipe Hitne medicinske pomoći na terenu u svakom trenutku imale informaciju gde su slobodni kapaciteti i gde mogu prevoziti pacijente

Kultura sećanja – Pedeset godina od Kubanske raketne krize

17.oktobar 2012. Milan Milošević

Trinaest dana koji su promenili svet

Svet u jesen 1962. godine nemoćno gleda hladnoratovsku nuklearnu partiju pokera u kojoj čip iznosi jedan megaton trinitrotoluola. Sovjetska vlada tajno gradi baze na Kubi i postavlja rakete s nuklearnim bojevim glavama u čijem bi dometu bili Vašington i polovina baza američkih strategijskih bombardera. Američki predsednik Džon F. Kenedi odbija pritisak vojske da odmah bombarduje Kubu i naređuje njenu pomorsku blokadu. Američki bombarderi su u vazduhu. Ruski brodovi se približavaju liniji blokade o kojoj ih nisu obavestili... Prošlo je tačno pola veka od trinaestodnevne Kubanske raketne krize oktobra 1962, kada je zamalo izbegnut atomski Armagedon, poslednja bitka pre kraja sveta

Hipertenzija

16.novembar 2011. Redakcija Vremena

Kad pritisak nije 120 sa 80

Koliko često merite krvni pritisak? Da li ste od onih koji to rade na svakih sat vremena, ili samo kad odete na sistematski pregled? Ukoliko ne osećate nikakve tegobe (i uspevate da živite zdravo), stalno merenje krvnog pritiska vam nije potrebno, međutim, ukoliko osećate mučninu, zujanje u ušima, imate glavobolju ili ostajete kratkog daha, trebalo bi da se zamislite