Matematika i rat

16.jun 2004. Slobodan Bubnjević

Jednačina mirovnog sporazuma

Matematički pristup teoriji rata morao bi već na prvi pogled da ukaže na moguća unapređenja algoritama za obuzdavanje kriznih situacija i sprečavanje sukoba, ali i da ponudi mogućnost za dodatno razumevanje fenomena rata, utemeljivši ga na fundamentalnim principima prirodnih nauka. Međutim, rat je "najveći i najsloženiji društveni poremećaj" i nikada neće biti moguće objasniti ga samo jednim faktorom ili kroz jedinstven teorijski pristup, tako da nikakva čisto matematička analiza, ma kako komplikovana, ne može da obuhvati i potpuno opiše rat

Nuspojave

02.jun 2004. Teofil Pančić

Štafeta stradanja

Dok su klinci iz Kragujevca bezbrižno klopali ćevape s kiselim mlekom u Sarajevu, u Nišu se odvijala drama besmislenog nasilja, koja zauvek razara ustaljene predstave o "prijatelju" i "neprijatelju"

Slučaj Perišić

02.jun 2004. Vera Didanović

Generali, špijuni, sudije

Sve do promene sastava delegacije Srbije u Skupštini državne zajednice početkom godine, Perišić je bio zaštićen poslaničkim imunitetom. U međuvremenu istekao je rok predviđen Ustavnom poveljom za donošenje zakona kojim se nadležnosti vojnog pravosuđa prenose na organe državne zajednice

MK Komerc i "šećerna afera"

27.maj 2004. Redakcija Vremena

Ko pakuje prepakivanje

Iz raspoložive dokumentacije teško je utvrditi ko je prepakivao uvezeni šećer da bi ga izvozio. Iz javnih izjava, međutim, nije teško utvrditi ko kome pakuje političku, ali i krivičnu odgovornost. Zašto se u javnosti olako prelazi preko činjenice da je državna zajednica Srbija i Crna Gora ispunila sve institucionalne i organizacione zahteve kojima je svoj carinski sistem prilagodila standardima Evropske unije

Milorad Luković Legija

06.maj 2004. Filip Švarm

Jedna karijera

Oni koji su poznavali Legiju opisuju ga kao čovjeka nestabilnog ponašanja, surovog, sirovog, okrutnog, neosporno natprosječno inteligentnog i sposobnog, vještog lažova, ubjedljivog, karizmatičnog u njegovom svijetu. Sve je u njemu odavalo krajnost i neku vrstu patologije: šaren od tetovaža kao zmija, bio je sklon svim mogućim prerušavanjima

Vojnička groblja

21.april 2004. Bojana Pejić

Oltari sebičnih otadžbina

U Srbiji ne postoje uređena vojnička groblja nastala u devedesetim godinama XX veka, niti spomenici (ne)znanim vojnicima izginulim u ratovima u kojima "Srbija nije učestvovala". Onih iz prethodnih ratova ima evidentiranih više od šest hiljada. Žrtve čija su imena ispisana na ovim i drugim "oltarima otadžbine" nikoga nisu ispunile osećanjem stida, pisala je svojevremeno Isidora Sekulić

Suđenje za ubistvo Zorana Đinđića

21.april 2004. Filip Švarm

Srce tame

Postoji nešto što se može nazvati duh Jedinice za specijalne operacije i što svi njeni pripadnici dele. A to uverenje da je u zaštiti srpstva na način kako im ga je Miloševićev režim definisao dopušteno sve i da su u svojoj "misiji" nedodirljivi

Kulturna baština

24.mart 2004. Tamara Skrozza

Noć i plamen

U trenutku dok se hilandarski zidovi nisu pošteno ni ohladili, na Kosovu je izgorelo još bar 25 crkava i manastira. Posle toga, vatre su gorele u Nišu i Beogradu, Hari Holkeri je konstatovao da je izgorelo "par crkava", domaći zvaničnici bili su zgroženi, internacionalne organizacije za zaštitu kulturnih dobara neme. Čitava priča pokazala je da ovde, posle decenije ratova, ne vladaju ni Srbi, ni Albanci, ni međunarodni mirovnjaci, već ljudi s bakljama, bombama i puškama sposobni da unište ono što vekovima nikome nije smetalo

Dodatak - "Vreme izazova"

10.mart 2004. Redakcija Vremena

Medijska etika

Poslednjeg dana novosadskog Sajma medija, u petak 27. februara, održana je, kao završna manifestacija, tribina o etici u medijima. Tribinu su, u okviru ciklusa "Vreme izazova", organizovali Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme", ovog puta u saradnji s novosadskim Radiom 021 i Novosadskim sajmom. Ciklus tribina "Vreme izazova" ušao je u treću godinu postojanja i na dosadašnjih desetak tribina analizirane su i pred javnost iznošene neke od najrelevantnijih tema ovog društva. Organizatori su se ovog puta opredelili da na sajamskoj manifestaciji posvećenoj medijima u prisustvu poslenika javne, medijske reči progovore o etici u medijima. Učesnici tribine bili su Dubravka Valić, predsednica Upravnog odbora novosadske Novinarske škole, Velimir Ćurguz Kazimir, direktor medijske dokumentacije "Ebart", Slobodan Beljanski, advokat iz Novog Sada, Snježana Milivojević, profesorka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i Čedomir Jovanović, političar. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme".

Trgovina falsifikovanim umetninama

19.februar 2004. Tanja Jovanović

Pošto slika, majstore

Slike Save Šumanovića, umetnika koji se ubraja u najznačajnije autore jugoslovenske likovne scene dvadesetog veka, na legalnom tržištu umetničkih dela dostižu šestocifrenu vrednost u evrima. Bogoljub Karić je za svog "Savu" platio 35.000 evra. Po svemu sudeći prevaren je, jer je navodni Šumanovićev pejzaž iz 1941. godine – falsifikat

Lični stav - Dr Dragan Stojanović – Novac, ljubav, smrt, sloboda...

11.februar 2004. Dr Dragan Stojanović

Evropsko i antievropsko u Evropi

Ljubav, kao najbolje od najboljeg što postoji, pripada privatnoj sudbini pojedinačnih građana, hoću reći: građanki i građana

Deset godina južnoslovenskog servisa Radio Slobodna Evropa

28.januar 2004. Latinka Perović

Mogućnost drugoj Srbiji

Mogu naravno i virtuelne revolucije da proizvode svoje prvoborce i danas ih ima koliko god hoćete na javnoj sceni, ali istorijska je istina da je u Srbiji arhitekta reformi Zoran Đinđić posle jednog strašnog razdoblja ipak spoznao gde je Srbija i da je upravo takav čovek ubijen

Atentat na Zorana Đinđića

21.januar 2004. Miloš Vasić

Suvišna mistifikacija

Izveštaj Kriminalističkog instituta nemačke Savezne kriminalističke policije otvara pitanja sasvim drugačija od onih koja su postavili neki listovi ovde. Na ta pitanja nema odgovora u optužnici, pa će morati da budu postavljena na sudu

Crkva i politika

17.decembar 2003. Tamara Skrozza

Predizborno hodočašće

Predizborni obilasci crkava i manastira ovaj put obavljeni su diskretnije i s više ukusa nego obično. I ovaj put, međutim, crkva je dozvolila da joj, zarad načela da je otvorena za svakoga, prag pređu i dostojni i nedostojni

Intervju Ljuba Popović, slikar i akademik

19.novembar 2003. Dragan Todorović

Akademija je mrtva

"Ja sam slikar i imam apsolutnu slobodu. Pripadam jednom anarhističkom svetu, nikada nisam bio član nijedne partije, naročito komunističke, niti bilo kakve organizacije. U životu nisam imao gazdu, nisam priznavao autoritete, ni političke ni druge, sad ni slikarske. Ovo je moja prva prava ispovest"

Deseti Festival autorskog filma

19.novembar 2003. Ivan Jević

Jubilarni pogled u svet

Od početka prihvaćen od publike, svestan svoje nesavršenosti i, za razliku od FEST-a, neopterećen sentimentalnim bagažom sopstvene mitske veličine, Festival autorskog filma je nastajući u okolnostima potpunog društvenog beznađa formirao i do danas očuvao jedan izrazito gerilski način delovanja

Intervju - Vule Žurić, pisac

12.novembar 2003. Nebojša Grujičić

Fudbalska igra ogledala

"Što se tiče groteskiranja i gađenja, laganja i paradigmisanja, svakako da u Rinfuzu i te kako ima mnogo naše stvarnosti, koju je samo trebalo napisati. U tom ‘samo’ je sva ljepota utočišta koje ti pruža umjetnost."

Bioskopski repertoar u Srbiji

06.novembar 2003. Ivan Jević

Diktat mačke u džaku

Sve češće se mogu čuti ocene da imamo veoma loš bioskopski repertoar u odnosu na ono što se u svetu snimi. Zašto neki filmovi dolaze u naše bioskope, a neki ne? Koji su kriterijumi za izbor filmova koji će ući u bioskopsku distribuciju, ako to nagrade na prestižnim svetskim festivalima očigledno nisu? Na ovakva pitanja pravih odgovora nema, ali ima melodrama gledanosti, trilera interesa, tranzicionih horora i privatizacionih komedija. Ni reči o kvalitetu filma

Naš gost - Gerhard Šreder

Dugoročniji efekti

U delu naše javnosti još se javljaju podozrenja i izvesne sumnje u tzv. prave namere Nemačke prema našoj zemlji. No, potrebno je okrenuti novu stranicu u odnosima jer se od prošlosti ionako ne može dalje u istom pravcu. U to spada i nemačka orijentacija prema Balkanu: razvoj svestrane saradnje, naročito ekonomsko-političke i tehnološke u čemu Nemačka ima velike potencijale

Intervju - Srđan Điđa Karanović, režiser

25.septembar 2003. Sonja Ćirić

Film o ljubavi i samoći

"Ako je vrsta moderne bajke o usamljenosti, potrebi za ljubavlju i nadom u život staromodna disciplina, onda ovaj film i jeste staromodan. Nadao sam se da bi svi voleli da vidimo bar jedan film koji nije baziran na nasilju, psovkama i zezanju"