Srpsko-evropska posla
Istočni blok na Zapadu
Mađarska, Slovačka i Češka imaju nešto zajedničko s nama: konstantne pokušaje vlasti da utiču na slobodu medija
Mađarska, Slovačka i Češka imaju nešto zajedničko s nama: konstantne pokušaje vlasti da utiču na slobodu medija
Izložba postavljena u sarajevskoj Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u dnevnopolitičkom smislu je neodvojiva od ovogodišnjih opštih izbora u BiH koji se održavaju u nedelju 3. oktobra
Drugi deo 44. BITEF-a je doneo i pobednika festivala. Gran pri "Mira Trailović" zasluženo je dobila predstava Ujka Vanja Dojčes teatra iz Berlina, najverovatnije jedina u ovogodišnjem Glavnom programu Beogradskog internacionalnog pozorišnog festivala koja nije izazvala kontroverzne reakcije kritičara i publike
Neke od anketa, rađenih, u suštini, u nevreme, daleko od bilo kakvih izbora osim u opozicionoj retorici, pokazuju da SNS ima prednost nad DS-om, ali je pravo pitanje što bi bilo ko glasao za stranku koja se gura u već zauzeti prostor a da je svima jasno da su se ti ljudi preko noći presvukli. Deluju kao da su došli na maskenbal
Evropska komesarka za pravdu Vivijen Reding je deportaciju Roma iz Francuske uporedila sa događajima iz Drugog svetskog rata, a ponašanje zvaničnog Pariza je opisala kao sramotno i šokantno. Francuska vlada reagovala je oštro na njene reči, predsednik Republike Nikola Sarkozi je Redingovoj poručio da Rome slobodno može da dovede u rodni Luksemburg. Romsko pitanje uzdrmalo je poslednjih meseci odnose unutar Evropske unije i rasplamsalo žučno raspravu o osnovnim ljudskim i evropskim vrednostima
Ono što bismo danas nazvali Muhamedovom "ideologijom" nije baš bilo po volji mekanskoj aristokratiji (što se lepo vidi iz Kurana) i tu dolazimo na jednu od odlika koje ga čine i našim savremenikom. Celo Muhamedovo učenje insistira na milosrđu (merhamet; zekat) i solidarnosti sa siromašnima. Ono je podsećanje na zaboravljene plemenske običaje, što bogataše kako tada tako i sada ume da zaboli
Ako trome i lenje institucije društva poveruju da će svaku brljotinu pokriti Boris Tadić, onda, otvoreno govoreći, nećemo daleko da stignemo. Još je gore ako u to – pokrivanje brljotina – poveruje Boris Tadić. Kriza u kojoj se nalazi srpsko društvo prevazilazi moći pojedinca
Gde se zatvorio 112 kilometara dug Veliki bački kanal, svojevremeno najveći graditeljski poduhvat u Evropi u kome je iskopano zemlje kao pri kopanju Sueckog kanala? Zašto se ta otrovna deonica pokazala kao prevelik zalogaj za sve naše vlasti? Da li se, posle višedecenijskih pokušaja da se vrati život ovom austrougarskom džinu, ovih dana sve jasnije nazire konačno rešenje za najzagađeniji vodotok u Evropi?
U poslednjem nastavku feljtona Srbija i NATO "Vreme", pored autorskih tekstova profesora Predraga Simića i Zorana Dragišića, donosi i izvode iz opsežnih intervjua sa profesorima Vojinom Dimitrijevićem i Draganom Simićem te istoričarem Bojanom Dimitrijevićem o razvoju aktuelnih odnosa između Srbije i NATO-a
I bez novijih povoda – izgradnje vrtića i izbora veroučitelja – muftija Zukorlić već duže vreme uspeva da pronalazi razloge za držanje tenzije i lansiranje optužbi na račun "beogradskog režima" za "nasilje, torturu, licemerstvo i tiraniju nad Bošnjacima"
Posle povlačenja američkih trupa Irak se jedva može nazvati državom. To je podeljena i ruinirana zemlja, sa uništenom infrastrukturom, mnoštvom izbeglica, slabom vojskom i policijom, užasnom korupcijom, u kojoj posle sedam godina okupacione vlasti nisu uspele da obezbede ni stalno snabdevanje strujom i vodom u svim delovima zemlje. No to nije ono najgore
U glavnom gradu Austrije živi 1,7 miliona ljudi. Oko 170.000 rođeno je u Srbiji, ili njihovi roditelji ili babe i dede potiču odatle. Oni tako nisu samo kulturološki ili socijalni već i politički faktor: po nekim procenama između 80.000 i 100.000 Austrijanaca sa srpskim korenima ima pravo glasa u Beču
Procenila sam da bi ova situacija, ovako kako se odvija, mogla da traje i sledeće dve godine, kao što traje u nekim drugim ustanovama. To nije dobro za Zavod, pošto mandat nije istekao samo meni već i svim direktorima filijala, a neizvesnost utiče na to da se sada svi više bave ličnim statusom, nego poslom
Ministarki preko gajbe sa šljivu dodadoše malo dete, ona upita, Ima li para, odgovori, Biće para, posavetova roditelje, Samo da dete jede pekmez, i sve će biti u redu
Traže se pregovori Tadića i Tačija, pominju se podela, razmena teritorija, široka autonomija za sever Kosova, mere za uspostavljanje poverenja, neutralna rezolucija u Generalnoj skupštini UN, privremeni sporazum, zamena rezolucije SB 1244...
Otkako je abdicirao od premijerske funkcije, Ivu Sanadera je svašta snašlo: jedna "Feralova" analiza ga tereti toliko da bi to bilo i previše za bilo koji ljudski život – od uništavanja malih ljudi zarad lične koristi, do silnih novaca koje je sebi kao premijer mogao da priušti; od afera za domaću upotrebu, od svojih bliskih ljudi kojima je država dala pozajmice i kredite mimo svih pravila, do ovog skandala s Hypo Alpe Adria Bankom, koja je najviše koristila hrvatske lopove, ali je tu bilo i bosansko-hercegovačkih i srbijanskih lopova, a nije nedostajalo i Slovenaca kao takvih
Napisan najvećim delom u dinamičnoj dijaloškoj formi, ovaj se roman čita lako i vrlo brzo, i sasvim je zgodna letnja lektira
Uzrok bombardovanja je iritacija samog vrha NATO-a. Pazite šta je sve njima Milošević pokvario, pokvario im je pedesetogodišnjicu. NATO je jedna ogromna, moćna organizacija stvorena za važan zadatak u hladnom ratu: da odbije moćni Sovjetski Savez i na kraju je on počeo da gubi osnovnu funkciju. I onda je ispalo da najveća operacija NATO-a bude protiv jedne grupe ludaka na Balkanu što je i za njih bilo poniženje
Jani Virk: Poslednje Sergijevo iskušenje
prevela Ana Ristović
Arhipelag, Beograd 2010.
Andrej E. Skubic: Popkorn
preveo Vojin Ančić
Vega media, Novi Sad 2010.
Da Mišković ima milionske fondove za medije, znaju i mala deca. Kako inače prodati juneći but, bez kosti, na akciji, s deset odsto popusta. Uostalom, to najbolje zna gospođa Forcan, u više anketa proglašavana za medijski najuticajniju ličnost u Srbiji
Ja tada nisam slutio da će iz Konferencije za evropsku bezbednost i saradnju održane leta 1975. godine u Helsinkiju nastati OEBS, organizacija tako važna i u današnje vreme. Mislim da ni oni na vrhu – Brežnjev, Ford, sa našeg stanovišta Tito – nisu znali da je to možda bio početak kraja istočnog bloka i sovjetske dominacije nad velikim delom sveta
Naizgled, nije se dogodilo ništa spektakularno i prevratno. Pa ipak, već i sama činjenica da se ovde u protekla četiri meseca više pisalo o starom guverneru upućuje na zaključak da se promenilo nešto bitno, kako u privrednoj situaciji u Srbiji tako i u odnosu snaga u "zoni moći" koja određuje našu privrednu politiku