
Studija
Rat različitih pogleda na svet
Stiven Protero, Zašto liberali pobeđuju (čak i kada gube izbore) Harper, Njujork, 2016.
Stiven Protero, Zašto liberali pobeđuju (čak i kada gube izbore) Harper, Njujork, 2016.
"Građani Srbije nisu izašli na ulice tražeći fer i poštene izborne uslove, poštovanje Ustava i zakona, slobodu medija i uvažavanje kritičkog mišljenja zbog izveštaja Fridom hausa, oni su na ulicama jer osećaju duboku nepravdu, osećaju da je partija na vlasti zarobila sve državne institucije, da kontroliše većinu medija i da im je uskraćeno pravo da dobiju pravovremenu i tačnu informaciju"
"Ja imam jako lep život. Od glume idem na skijanja, na letovanja, od glume sam kupio stan, kola, gliser. Ali, osamdeset posto mojih drugara nema da plati piće u kafani. I kako meni može da bude lepo? Pre neki dan, sedimo kod nas u Pokretu sa Lokalnim frontom, bistrimo politiku i jednom od njih stiže poruka... Sad mi se plače: ‘Ako imaš 200 dinara, treba da uzmem...’ ne znam, nešto. Alo, to su ponižavajuće stvari. To su strašne stvari, jer mi pričamo o ljudima koji kao imaju neki posao i negde čekaju neku platu, a ona nikako da legne. I drugo, kroz rad Fondacije ‘Podrži život’ imao sam priliku da jako dobro vidim kakav je ovaj sistem, šta radi ljudima i koliko ih nije briga za ljudske živote"
Samo jedan pogled na fotografiju na kojoj predsednik sedi za stolom i ruča sa radnicima razbija Vučićevu ružičastu stvarnost više nego tabaci teksta: Vučić jede pasulj i kupus salatu i ima jedno parče hleba. Radnici za stolom imaju i pasulj i kupus salatu, ali i gotovo celu veknu hleba, svaki od njih. Mogu biti samo dva zaključka: da radnici mnogo vole hleb ili da znaju da će to biti jedino što će pojesti tog dana
U skladu sa politikom "slobodno tržište – vazalne države", neokonzervativni kreatori politike SAD, uz konstataciju da je socijalizam u Venecueli bankrotirao, pokušavaju da izbrišu ružičasti talas latinoameričkog socijalizma i pružaju podršku naletu desničara u Paragvaju, Brazilu, Argentini i Čileu
Sistem vlasti Milorada Dodika i njegove partije dodatno crpe snagu iz disfunkcionalnih institucija Bosne i Hercegovine uspostavljenih Dejtonskim sporazumom, koje zasigurno ne mogu postaviti granice autoritarnoj vladavini, pogotovo što je etnonacionalistički diskurs sveprisutan na celoj političkoj sceni BiH
Opozicija i protesti svode zahteve na fer izbore i slobodu medija. Tu nastupa problem konkretizacije. Prvo, šta konkretno sprečava održavanje fer izbora i slobodu medija i odvlači Srbiju u diktaturu? Drugo, kako konkretno da se dođe do te neophodne promene
Gospodin Teča otvori veliki i karirani kišobran, i nadnese ga na dete od teča, gologlavi ministar horizontalnim mrdanjem glave odbi teča ponudu
U gradu koji je okovan strahom, gde vlada samo zakon jačeg, pobunilo se nekoliko desetina ljudi sa porukom da je ovo što se dešava prevršilo svaku meru
Zbog čega u Srbiji nema uslova za fer i poštene izbore? Može li ih Aleksandar Vučić ipak raspisati i šta sve može uticati na njegovu odluku? Zašto nije moguće zamisliti dijalog između vlasti i oponenata? Kakva je tu uloga "afere vešala"? Kako je bojkot postao ne samo realna nego i jedina opcija opozicije? Što, zaista, pokazuje naprednjački propagandni spot? Koliko su zaista validna hvalisanja predsednika Srbije da naprednjacima raste podrška, a opoziciji pada? I, konačno, dokle se stiglo na protestnim šetnjama
Podržavljenje najjačih medija u Srbiji i Crnoj Gori sprovedeno je do apsurda. Čak 40 TV stanica "bez politike"
Oblikovanje javnosti glavni je posao, a ako zbilja idu i izbori, biće i jedini posao Aleksandra Vučića i njegovih. Toliko su agresivni da mu verujem kako rejting opozicije pada
Bez obzira na poduži period ćutanja na univerzitetima u Srbiji, činjenica je da u dugoj i burnoj istoriji bunta u Srbiji (i SFRJ), podrška akademske zajednice uglavnom nije izostajala. Ipak, sada prvi put imamo slučaj da profesori podržavaju protest koji nije studentski
Tramp je, barem nezvanično, već u kampanji za reizbor i jasno je da u tu kampanju ne može zvanično zakoračiti bez pokazivanja makar mašina koje grade zid prema Meksiku. Pitanje je da li će ga u novom zakonu, do mere da može da proglasi pobedu, zadovoljiti novac za izgradnju zida-koji-zapravo-nije-zid-već-zaštitna-ograda, što bi mu demokrate u najboljem slučaju mogle ponuditi; ili će se, eventualno, upustiti u pravnu bitku oko opravdanosti uvođenja vanrednog stanja, računajući da će na kraju puta Vrhovni sud, kao kod nekih drugih kontroverznih odluka, i ovaj put stati na njegovu stranu
Put do konačnog izglasavanja Prespanskog sporazuma, koji su 12. juna 2018. potpisali Cipras i makedonski premijer Zoran Zaev, bio je dug i težak. Oba premijera morala su da se odupru unutrašnjim i spoljašnjim pritiscima, ali i da plate veliku političku cenu kako bi sa krhkom većinom u svojim skupštinama "provukli" ovaj sporazum
Ne postoji čarobni štapić kojim možemo da rešimo probleme koji su vekovima rasli. Dakle, ja bih želeo da Srbija uđe u EU, ali znam i da ne možemo mi da rešimo Kosovo. Pet evropskih država ne priznaje Kosovo. Engleska ima Gibraltar, Španija ima eksklave u Africi, što znači da postavljamo standarde kojih se sami ne držimo
Nešto što je krenulo kao pokušaj da se skrene pažnja na napad na Borka Stefanovića preti da preraste u najveći politički događaj u Srbiji poslednjih godina. Subotnje protestne šetnje iz Beograda šire se Srbijom i otvaraju mnoga pitanja pred sve učesnike u političkom procesu
"SFRJ je napravila najveću grešku kada je 1989. godine zaustavila sve državne procese vezane za korišćenje nuklearne energije i razvoj nuklearnih tehnologija. Naši najbolji nuklearni stručnjaci tada su napustili Srbiju. Otišli su na Zapad, da rade kod onih koji su naš narod ubeđivali kako je nuklearna energija opasna, dok su istovremeno u svojim zemljama gradili nuklearne elektrane. Ugasile su se katedre na fakultetima, prekinula istraživanja, zapustili naši istraživački reaktori u Vinči. Ostali smo bez naučnoistraživačke baze koja je bila jedna od najboljih u Evropi"
"Reč je o slobodi da se izborimo za slobodu svakog pojedinca koja je uslov da se formira jedno demokratsko društvo. Bez javne rasprave o svim problemima koji se pojavljuju u društvu i traže rešenja ne može se govoriti o napretku. Kada se pojavi neki problem, ne može jedan čovek da presuđuje, osuđuje, ocenjuje da li je neko kriv ili nije, ne može sebi uopšte da dozvoli takvo pravo. Ja se pitam zašto taj sveznajući čovek nema hrabrosti da uđe u dijalog sa kritičkom javnošću Srbije. Zašto? U čemu je problem? On se pravi jako hrabar, ali hajde, izađite da razgovaramo kao ljudi, ne samo da izdajete naredbe i presude"
Privrženost dijalogu svakako je dobra stvar, samo što se postavlja pitanje da li je to posledica iskrenog opredeljenja ili nekog Vučićevog obećanja
Narod, kao format političkog udruživanja, nema ni teoretski izgleda da se organizuje na način da bude iole efikasan, jer je naprosto preglomazan. Kao takav, on je na najdužem štapu da postane pretnja establišmentu. Celom političkom establišmentu upravo odgovara da ostanemo na nivou nekakvih neformalnih narodnih pokreta, inicijativa i udruženja, usitnjeni i zavađeni oko uzavrelih političkih tema jer tako nikada niko neće prerasti u pretnju političkom establišmentu koji će se unedogled vrteti ukrug na javnim funkcijama
"Smatram da je u pitanju građanski bunt uperen pre svega protiv opšte fašizacije društva, kao i želja ljudi da se smanji uticaj bilo koje stranke-sekte ili teškog bolesnika na naše živote. Narodu je prekipelo od toga da pojedinac mora da se učlani u neku stranku da bi dobio bilo koji državni posao. Ljudi više ne žele da gledaju Predsednika koji ih svakodnevno laže da žive u ‘zlatnom dobu’. Ovo je prvi put, posle mnogo godina, da se broj učesnika u protestima uvećava iz dana u dan. Tu karakteristiku sam želeo da predstavim na svojim fotografijama i zato sam počeo da se pentram po raznim krovovima kako bih mogao to da snimim"
"Jedan od razloga što smo na fakultetu pružili podršku je da ukažemo da protest može da se širi i na institucije ili makar delove tih institucija. Naša je ideja da pokušamo da proširimo podršku na ceo Beogradski univerzitet ili čak na sve univerzitete u Srbiji i ako se to desi to je jedan od načina da izvršite neku vrstu kontrapritiska kako bi se našlo rešenje i otvorio prostor u medijima i sve malo olabavilo"
Protest ulazi u treći mesec i vreme je za analizu stvari koje se čine ključnim: šta su zahtevi protesta i da li je uopšte važno da budu jasno formulisani; kuda dalje i da li se već sada može reći da su protesti uspeli
"Ja sam dobro čula upravo ponudu Baneta Trifunovića da opozicija izađe sa konkretnim predlozima i da se u zajedničkom saglasju – do koga će, duboko sam uverena, moći da se dođe – dogovore dalji zajednički aktivizam, ciljevi, rokovi, nosioci politike i oni koji će biti odgovorni: ne samo za to kako će do nje da se dođe, nego i šta ako se ukazano poverenje ne opravda. Političari moraju da budu deo toga, zato što je politička partija ili političko udruženje stub parlamentarnog delovanja. Mi možemo da se bunimo zajedno jako dugo, nije problem, ali neko sutra to mora da iznese"
Novi Jergovićev "nefikcionalni" roman je od onih knjiga međaša, čudnovatih kljunaša, apartnih knjiga kakve se dogode samo onima prokletima osobenom vrstom dara koji će im doneti više neprilika nego lovorika
Iako je na mamutskoj sednici Glavnog odbora izdao instrukcije šta svako od hiljada prisutnih treba da uradi da bi se na "Putindan" u Beogradu okupilo više ljudi nego na opozicionim protestima po snegu i ledu svake subote, Aleksandar Vučić nije smeo da javno kaže da on i njegova stranka stoje iza tog "mitinga". Zato se sakrio iza nečega što se zove Centar za razvoj Beograda, fantomske NVO sa ljudima iz uprave JP Transnafta u pozadini koji su, opet, pod "uticajem" Andreja Vučića