Formula 1

10.mart 2010. Dušan Radulović

Supersezona

Sama činjenica da u poslednjoj deceniji nije bilo ovoliko favorita ili "favorita", kako vam drago, obećava više nego zanimljivo trkanje

Država i poljoprivreda

10.mart 2010. Zoran Majdin

Vinograd, subvencija i politika

Kad bivši premijer koji dobije više od pola miliona evra iz državne kase i za te pare napravi vinograd po proceni "znalaca" vredan milion i po, sve to na državnom zemljištu zakupljenom "po višestruko nižoj ceni od tržišne", više je nego dovoljan povod da novinari počešu prste, da počnu spekulacije – kako je subvenciju dobio, kako je zemljište tako jeftino zakupio, odakle mu resto para... Naslovi tipa "Država da istraži: Kako je Živković postao milioner?!", "Skandalozno! Živković: Država mi poklonila milione!", "Afera ‘Vinograd’: Živković uhvaćen u laži" logičan su rezultat

Tema broja – Politički lideri i Srbija (I)

10.mart 2010. Tamara Skrozza

Zoran Đinđić – Nasleđe i naslednici

Mnogi trendovi koje je Zoran Đinđić lansirao i dalje traju. Problem je samo u tome što današnji lideri previše slobodno tumače ono što su naučili, kao i u tome što se oni, za razliku od Đinđića, obraćaju ljudima umornim od borbe i skeptičnim prema obećanjima koja dobro zvuče

Pravda odozgo

24.februar 2010. Dejan Anastasijević

Zašto Haški tribunal nije doveo do pomirenja

Ovaj članak govori o razlozima zbog kojih je Tribunal podbacio na planu pomirenja. U prilog tome možda najbolje govore rezultati poslednjeg Galupovog istraživanju iz 2009: Srbe svojim neprijateljima i dalje smatra 83 odsto kosovskih Albanaca, 51 odsto Hrvata, skoro svaki drugi bosanski Musliman, a ovakva osećanja su u Srbiji uzvraćena. Uz to, u regionu veliki broj ljudi živi u uverenju da će doživeti još jedan rat. Tribunal svakako nije zaslužan za ovako sumorno raspoloženje, ali kada je već među svoje ciljeve zacrtao i pomirenje, ideja zaslužuje da se nađe na proveri

Iran – Zveckanje oružjem

24.februar 2010. Momir Turudić

Između čekića i nakovnja

U najgorem položaju su oni koji se u Iranu bune protiv režima. Sa jedne strane za vratom im je vlast, spremna da se po svaku cenu bori da bi sačuvala svoje pozicije i privilegije. S druge strane su spoljašnji protivnici te vlasti, koji obećavaju da će im pomoći, "bombardovanjem režima" ili sankcijama koje će "pogoditi samo vlast, a ne i narod". Kao da je to moguće

Svetska ekonomska kriza i kapitalizam

20.januar 2010. Božidar Đelić

Kako upravljati novim svetom

"Zapad još nije našao drugi način osim zaduživanja kako bi održao životni standard građana. Generacije privilegovanih bejbi-bumera koje se spremaju za penziju ne pristaju na bilo kakvo smanjenje sopstvenog standarda zarad budućnosti svoje dece i unuka"

Književnost – Kazuo Išiguro, Ne daj mi nikada da odem

20.januar 2010. Zoran Paunović

Pejzaži u magli

Ljudski život za Išigura je pre svega sećanje; vrlo često, reč je o sećanju na ono što želimo da zaboravimo, ili na ono što se nikada nije dogodilo. Otuda u njegovim romanima, na prvi pogled, i nema pravog zapleta: život je, u trenutku kada se o njemu pripoveda, već ostao negde u prošlosti, pa se sudbonosni događaji kojima je obeležen u priči pojavljuju ne kao uzbudljivi prizori i dramatične scene, već kao odrazi i odjeci, kao likovi, prizori i predeli čije se konture tek naziru u gustoj magli vremena

Pozorište

13.januar 2010. Katarina Rohringer Vešović

Novi Burgteatar

Desetak najznačajnijih pozorišta na nemačkom govornom području, od Beča, preko Berlina do Hamburga, otpočela su ovu sezonu s novim direktorima. O trci za prestiž svedoče nesvakidašnje ambiciozni programi, takođe u bečkom Burgteatru

Knjige – Dejvid Džejms Smit, One Morning in Sarajevo

28.decembar 2009. Muharem Bazdulj

Sanjari izgubljenog sna

Vinston Čerčil je nekoć sarajevsko slavljenje Principa proglasio sramotnim dodavši da su sramotni i Principov akt i narod koji ga slavi te je Sarajevo, u tom smislu, sprovelo samokritiku. Ipak, sam Smit kao da se do kraja ne slaže s Čerčilom, možda upravo zbog promene konteksta, jer mu se, izgleda, čini da su dečaci koji su se borili za slobodu i za Jugoslaviju umrli uzalud. Na jednom mestu u knjizi, on doslovce kaže: U jednom istorijski kratkom periodu, od pedesetih godina dvadesetog veka do Titove smrti i osamdesetih, Jugoslavija je, kao ujedinjena federacija socijalističkih republika, bila trijumf naroda i ostvarenje snova sarajevskih zaverenika. Gavro bi, mislim, bio ponosan na tu zemlju, kao što je i Jugoslavija, u to vreme, bila ponosna na Gavru

Srbija i Evropa

28.decembar 2009. Dr Predrag J. Marković

Dugo putovanje ka kući

Poslednjih godina stanovnici Srbije i okolnih zemalja sanjaju o tome da postanu deo ujedinjene Evrope. Kakav je kroz istoriju bio politički i kulturni odnos Srbije i Evrope