Nuspojave

11.januar 2002. Teofil Pančić

Revolucija „Hladnih Trajni“

Kako je propast Četiri Crne Rupe otkrila nataloženu prljavštinu podsvesti "građanina pokornog", iliti: ispovest broja 40811-620-6-16-304-51-5291288

Raketni štit nepopularan (i) među saveznicima

06.jun 2001. Duška Anastasijević

Strategija na tri ćoška

Casus belli za novi hladni rat nije više Rusija, već upravo nuklearna tehnologija zemalja poput Severne Koreje, Iraka, Irana, Pakistana, sa kojima se, po mišljenju američke administracije, nikad ne zna

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

31.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Duh vremena: Od buntovnika bez razloga do kulturne stagnacije

15.maj 2024. Milan Milošević

Mnogo strasti, a malo ljubavi u životu Marlona Branda, glumačke legende XX veka (2)

Pošto se 3. aprila navršilo 100 godina od rođenja Marlona Branda, prethodnik buntovnika bez razloga i simbol “brutalnosti ili bešćutnosti mladosti”, koji je promenio stil glume u američkom i ne samo američkom filmu, ovog proleća širom sveta, uključujući našu Kinoteku, ponovo se prikazuju njegovi filmovi Divljak, Tramvaj nazvan želja, Na dokovima Njujorka, Viva Zapata, Sajonara, Julije Cezar, Pobuna na brodu Baunti, Jednooki Džek, Kum, Poslednji tango u Parizu, Apokalipsa danas... To možda i nije izuzetak u vreme kulturne stagnacije, u kome kao da svi sada žive u nekoj verziji estetske 1993, ili 1983, ili 1973, ili 1963.

Međunarodni odnosi

11.maj 2024. Redakcija Vremena

Posle posete Sija Evropi: Ista meta, isto odstojanje

Srdačan doček za kineskog predsednika u Beogradu i Budimpešti ne može da zataška duboke razlike između Kine i skoro svih članica EU. Radi se o automobilima budućnosti, velikim tržištima i pretnji carinskim ratom

Francuska

03.april 2024. Ivan Šepić

Državna politika reaktora i centrala

Još od fundamentalnih naučnih istraživanja s početka 20. veka, preko De Golovih posleratnih strateških vizija 50-ih, te prilagođavanja novim energetskim okolnostima s početka 70-ih, Francuska je s vremenom, uz neminovne uspone i padove, postala svetski lider u smislu učešća nuklearne energije u energetskom miksu i među prvima u svetu u domenu najsavremenijih tehnologija u nuklearnoj industriji

Odbrana

25.februar 2024. N.R. (Špigel)

Amerikanci neće večno biti tu: Da li Evropi treba atomska bomba?

Donald Tramp bi mogao da se vrati u Belu kuću, a on barem nije krio da ne želi da vojno štiti Evropu. Nemački nedeljnik Špigel piše da se ne može večno računati na Amerikance i pita se da li EU mora ima svoju vojsku – i svoju atomsku bombu

Bezbednost i politika

13.februar 2024. Saša Janković

Srbija u kandžama Službe

Kadrovi koji ne bi smeli da priđu Službi ni u danu otvorenih vrata, danas njome vedre i oblače. Ono što je nekad bio sadržaj njihovih vlažnih snova, danas je osnovno pravilo o radu. Dalje, Služba radi glatko jer je spoljašnjim kontrolnim mehanizmima, koji treba da prate, reaguju i sprečavaju razne vrste zloupotreba koje se u svakoj tajnoj službi u svetu lako začnu, temeljno promenjena krv i svi unutrašnji organi, i oni samo imaju spoljnu formu parlamentarne kontrole, Zaštitnika građana, suda i drugih nadzornih organa. Termin “oteta država” nije prazna fraza, on ima stvarno značenje i ne dešava se uvek tamo nekom drugom

Na današnji dan

22.decembar 2023. Ivan Ivanji

Od Marije Kiri do Openhajmera: Put do atomske bombe

U decembru pre 125 godina Marija Kiri je otkrila radijum,  a u decembru pre 85 godina Oto Han je dokazao cepanje atomskog jezgra. Njihovi radovi utemeljili su put ka najsmrtonosnijem pronalasku čovečanstva – atomskoj bombi. Razgovarao sam sa jednim od učesnika trke na razvijanju atomskog oružja

Rat špijuna

29.novembar 2023. Slobodan Georgijev

Uhvati me ako možeš, pred izbore

Srpska vlast je procenila da svaka mobilizacija godi, posebno ako je zasnovana na strahu od spoljašnjeg neprijatelja, a još više ako je taj neprijatelj Hrvat, i gurnula je priču u medije. Tako se produbio jaz između Zagreba i Beograda, sada uvećan i tom aferom koja je na videlo iznela staru priču o borbi dve službe za primat u ovom delu Evrope