Nuspojave

16.mart 2016. Teofil Pančić

Prokleta je ova nedelja

Inicijativu trgovačkih sindikalaca i muku koja ih k njoj tera nije nimalo teško razumeti, ali im je "terapija" duboko pogrešna

Povodom desetogodišnjice smrti Frana Cetinića (1947–2006)

09.mart 2016. Branko Kukić

Otmica Evrope

U ružmonovskom smislu, Frano Cetinić je bio čovek anganžmana: učestvovao je u Studentskom pokretu ‘68, bio je svedok događanja oko Korčulanske škole, osnovao je 1989. Jugoslovensko veće evropskog pokreta, štitio pravo anganžmana u svojoj novinarskoj profesiji na Francuskom radiju (RFI), a posebno kao prevodilac Ružmona, Suvarina, Bezansona, Vidal-Nakea, Kastorijadisa, Morisa Žolija..., i kao pisac važne knjige Pozovi NATO radi umorstva, knjige-dnevnika o bombardovanju Srbije povodom koje je trpeo neljudske, nemoralne, neprofesionalne napade, pre svega u Beogradu i Zagrebu, a i u ostalim ludim kućama onog i ovog vremena. Ali uprkos napadima i osporavanjima svim primitivnim i neargumentovanim metodama, on se dosledno držao onoga što je od gorepomenutih mislioca saznao: da se čovek uvek mora braniti osnovnim pravilom da je "istodobno slobodna i odgovorna osoba, ne samo kolektivizirani pojedinac"

Ko je Klemens Tenis

02.mart 2016. Nemanja Rujević

Kolenice za Putina, pihtije za Srbiju

O investiciji nemačkog proizvođača mesa "Tenis" javnost u Srbiji i dalje saznaje na kašičicu. Dok premijer Vučić obećava radna mesta i preporod srpskog svinjogojstva, stručnjaci i poljoprivrednici ukazuju na opasnosti od dolaska potencijalnog monopoliste na srpsko tržište. Ko je Klemens Tenis, kako posluju njegove firme, kakvi su uslovi rada u njima i šta sa svim ovim imaju Vladimir Putin i usoljene svinjske kolenice

Nuspojave

24.februar 2016. Teofil Pančić

Opelo jednom prenemaganju

Nije problem što Srbija sudeluje u evropskom projektu regulisanja ljudskog talasa; problem je u izlivima licemernog samoobožavanja koji su tome prethodili

Izbeglička kriza

24.februar 2016. Miloš Jovanović

Trijaža ljudi na Balkanskoj ruti

Otkad su promenjene procedure, "čudne" situacije se dešavaju na granicama. Po drugi put je kroz kamp u Preševu prošla jedna grupa izbeglica koja je iz Slovenije vraćena u Đevđeliju da uzme novi papir. Drugi su vraćani iz Hrvatske, neki iz Šida. Jedan Sirijac je vraćen čak iz Austrije. Dešava se i da se porodice razdvajaju ili da oni koji nemaju novca da plate neplanirani prevoz – idu peške ka Makedoniji

Zemlja ljudi – Tajland

03.februar 2016. Jelena Jorgačević

Osmesi, nasilje i kralj koji ne može da umre

David Albahari je negde napisao da su gradovi kao žene – neke ti se svide zbog onoga kako izgledaju, druge zbog onoga što nose u sebi, a ima i onih, bezbojnih, pored kojih si krajnje ravnodušan, kao što ima gradova u kojima ti je svejedno kada se u njima nađeš. Bangkok bi, ako posmatramo ovako, bio od onih žena koje se ne svide odmah, čak, deluju odviše nesređeno i haotično, ali se njihov šarm otkriva iz dana u dan, i na kraju ne možete da poverujete da vam se nisu dopale od samog početka

Filozofija i kuvanje

28.decembar 2015. Ivana Milanović Hrašovec

Hrana za trbuh i duh

"Ugodan život ne stvaraju ni pijanke ni neprestane bučne proslave, ni uživanja sa dečacima i ženama, niti ribe i sve ostalo što nam pruža raskošna trpeza, nego razboritost koja ispituje razloge zbog kojih treba nešto birati ili izbegavati", Epikur

Izbeglička kriza i strah od terorizma – Jačanje desnice u Evropi

Potpirivanje strahova

To je bilo potrebno ekstremnoj desnici: da zajaše na talasu straha od "hordi" islamskih izbeglica koje hrle ka Evropi da "otimaju radna mesta" i "nameću islam". Posle terorističkih napada u Parizu strah od "napada na blagostanje" pojačan je strahom od "prikrivenih islamističkih terorista" koji se "kriju" u nepreglednoj masi ljudi koja beži od rata i bede. Pobeda Nacionalnog fronta na regionalnim izborima u Francuskoj je poslednje upozorenje da bi točak istorije u Evropskoj uniji mogao da počne da se okreće unazad, u pravcu ksenofobije i nacionalnog egoizma. Dok Marin le Pen slavi, na istim onim pitanjima na kojima je ona napravila pravi darmar u Francuskoj pod pritiskom zdesna klima se vlada u Nemačkoj

Intervju – Stiven Spilberg, reditelj

18.novembar 2015. M. F

Vreme špijuna

"U Mostu špijuna nema nekog glamuroznog špijuniranja, ali ima mnogo starovremenog detektivskog posla i mnogo razgovaranja. Kada u filmu na jednom mestu operativac CIA pruži Donovanu papirić sa telefonskim brojem da ga upamti i zatim spali, on mu uputi mu pogled koji kao da kaže: ‘E to je baš kao na filmu, ali ne na filmu u kome ja igram!’"

Kultura sećanja – Gun Bergman (1916–1971)

28.oktobar 2015. Muharem Bazdulj

Prizori iz ispunjenog života

Ovo je priča o ženi koju istorija pamti kao Gun Hagberg, Gun Grut i Gun Bergman. U brojnim knjigama i monografijama o Ingmaru Bergmanu, ona obično dobije tek tri ili četiri reference u indeksu. U opširnijim hronologijama života Ive Andrića takođe će da zavredi jednu do dve napomene. Reč je, međutim, o ženi koja je povezala dvojicu velikih umetničkih genija XX stoleća, ženi koja je proživela kratak, ali ostvaren život, ženi bez koje ni Ingmar Bergman ni Ivo Andrić u istoriji ne bi imali mesto kakvo imaju

Memoari Mirjane Marković

07.oktobar 2015. Jovana Gligorijević

Nije bilo tako

Cvetići, leptirići i ušećereni stil pisanja Mirjane Marković ne iznenađuju nikoga ko prati pisanje ove autorke još iz vremena kolumni u "Dugi" ili objavljivanja knjige "Dan i noć". Nikog ne čudi ni njena apsolutno iskrivljena slika realnosti i događaja koji su doveli do pada režima njenog muža Slobodana Miloševića. Ono što, međutim, beskonačno vređa, jeste to što Mirjana Marković, koja se od 2003. nalazi u bekstvu, nikako da "začepi" i ostavi na miru sve pobijene, osakaćene, prognane, opljačkane, osiromašene i sluđene od života pod režimom njenim i njenog muža

Prilog kulturi sećanja – Pukovnik Apis po treći put među Srbima

16.septembar 2015. Priredio Milan Milošević

Crna ruka i tapija na glavu

Ponovo je u žiži javnosti ime Dragutina Dimitrijevića Apisa koji se vezuje za Majski prevrat i ubistvo kralja Aleksandra Obrenovića i Drage Mašin 29. maja/11. juna 1903, a koji je četrnaest godina kasnije streljan na jednom zabačenom polju kod Soluna u zoru 13. jula 1917, nakon Solunskog procesa, u kome je na vojnom sudu osuđen zbog navodnog organizovanja atentata na Kralja Aleksandra Karađorđevića 11. septembra 1916. i formiranja i vođenja tajne organizacije "Ujedinjenje i smrt" za koje su svi znali, pa rehabilitovan 16. juna 1953. Povodom vesti da bi iz Soluna možda mogli da budu preneti u otadžbinu Apisovi posmrtni ostaci ponovo se rasplamsava polemika u generaciji nedostojnih naslednika koja je razrušila Jugoslaviju o manama i smrtnim greškama onih koji su je gradili u "vreme smrti". O tim događajima i ljudima je ipak dostojnije podsetiti na reči savremenika, što pokušavamo na narednim stranicama

Kultura sećanja – "Oluja" dvadeset godina posle

05.avgust 2015. Mirko Rudić

Priča moje majke

Vesna Milakara rođena je 1966. godine u Donjem Klasniću, u opštini Glina na Baniji. Sa osamnaest godina se udala za Peru Rudića, mog oca, i 1987. rodila mene, a Maju, moju sestru, sledeće godine. Živeli smo u Rudićima, u Gornjem Klasniću, sve do 4. avgusta 1995. godine. Ja sam Mirko Rudić, novinar "Vremena"

Afera »Loto«

05.avgust 2015. Dr Saša Marković

Elvis je juče uplatio tiket

Prevara! Tako bar narod misli. Nekom se smeši prugasto odelce. Ostavimo za trenutak poslovanje Lutrije po strani. Da li je izvlačenje loto brojeva u 59. kolu bilo namešteno? Nije

Nemačka u srpskim medijima

Slika zasnovana na stereotipima

U organizaciji nedeljnika "Vreme" i Fondacije "Fridrih Ebert" u sredu 17. juna održan je okrugli sto pod nazivom „Srpsko-nemački odnosi iz ugla medija". Bilo je reči o istorijskim predrasudama, pozitivnim i negativnim stereotipima koji olakšavaju snalaženje u haotičnoj stvarnosti, o medijima koji kreiraju stvarnost, manjku dopisnika, ljubavi među narodima i iskrenosti, Kosovu, o tome ko je u srpskoj politici najbolji nemački đak i da odnosi između dve zemlje i dva naroda ne mogu da se poboljšaju samo na osnovu ekonomskih odnosa i novca koji Nemačka daje ili nemačke firme ulažu u Srbiju

Reprint – Istorija i tumačenja, povodom obeležavanja 60-godišnjice pobede nad fašizmom

06.maj 2015. Frano Cetinić

Spasavanje redova Putina

Sedamdeseta godišnjica pobede nad fašizmom biće obeležena 9. maja velikom vojnom paradom u Moskvi. Polemike koje prate ovogodišnju moskovsku proslavu Dana pobede nastavak su polemike vođene i pre deset godina povodom obeležavanja šezdesete godišnjice pobede nad fašizmom, s tim da su stavovi u međuvremenu samo radikalizovani. O tome svedoči i danas aktuelan tekst Frana Cetinića (1947–2006) objavljen u "Vremenu" broj 749, 12. maja 2005. godine, koji ponovo objavljujemo ukazujući na postojanost istorijskog revizionizma, na tadašnje političke prilike na liniji Zapad–Rusija u ogledalu današnjih, ali i na ličnost Frana Cetinića, prijatelja "Vremena", dugogodišnjeg urednika Radio France Internationalea i vrsnog evropskog intelektualca

Politička klima

01.april 2015. Slobodan Bubnjević

Šta je voda donela

Nakon što su ostavile štetu od 3,5 milijarde evra, ali i druge ekonomske, ljudske i političke posledice, poplave iz maja 2014. godine donele su i pitanja kako se adaptirati na klimatske promene

Grčka – Svi premijerovi ljudi

Ministri bez kravate

Zvezda vlade premijera Aleksisa Ciprasa je ministar finansija Janis Varufakis. Ovaj matematičar i profesor ekonomije poznat je po svom temperamentu, nediplomatskom jeziku i kao protivnik neoliberalizma. Na posao dolazi u kožnoj jakni, na motoru i bez telohranitelja. Ni ostali članovi vlade ne nose kravate. To, međutim, najmanje smeta Evropskoj komisiji i njihovim konzervativnim evropskim kolegama

Nemačka – Protesti protiv muslimana

07.januar 2015. Nemanja Rujević

Evropske patriote protiv islamizacije zapada

Svakog ponedeljka hiljade ljudi u Drezdenu pod okriljem pokreta PEGIDA protestuje protiv "islamizacije Zapada". Dok bi jedni uporne, ali malobrojne demonstrante jednostavno da otpišu kao naciste, drugi u "evropskim patriotama" prepoznaju fenomen koji bi mogao da ugrozi načela na kojima se današnja Evropa zasniva

Kosmos u 2014. godini

24.decembar 2014. Dr Saša Marković

Od trijumfalnih podviga do tragičnih neuspeha

Kada je "Rozeta" prišla na tridesetak kilometara od komete Čerjumov-Gerasimenko i lansirala "Filija" (velikog kao mašina za veš), a "Fili" uspeo da sleti na kometu, odgonetavanje porekla naše planete i Sunčevog sistema, kao i predviđanje njihove budućnosti, postali su bliži nego ikad. To što je "Orion" ("Apolo" na steroidima) dostigao impozantnih 6000 kilometara visine, obleteo dve kruga oko planete i bezbedno se vratio, što je počelo do sada najpreciznije trodimenzionalno "mapiranje" Mlečnog puta, a sonde "Maven" i "Mangalyaan" (američka i indijska) stigle do Marsa, dodatno je dalo krila nadi da čovečanstvo velikim koracima stupa u kosmos. Međutim, katastrofe letelice SpaceSheepTwo i rakete "Antares" pokazale su da je put u svemir još uvek težak i neizvestan

Knjige i hrana

03.decembar 2014. Miloš Vasić

Podsećanje na životne radosti

Mika Dajmak, poznat po kulinarskim TV emisijama i nebrojenim člancima o hrani i vinu, dovoljno je mator da sada sintetizuje sva svoja iskustva i saznanja u glatko napisanoj i povremeno potresno romantičnoj knjizi Viljuškom po ex-YU