Zamaskirana tužibaba
"Bez utehe"; "Vreme" br. 826
"Bez utehe"; "Vreme" br. 826
Za jedan deo javnosti, verski mediji su sredstva kojima vernici ostvaruju svoje elementarno pravo na informisanje. Za drugi deo, oni su sredstva za širenje verske ili nacionalne netrpeljivosti. I jedni i drugi imaju dovoljno materijala za dokazivanje svojih teza. Problem je, međutim, što država ćuti i pokušava da "namiri" i jednu i drugu stranu...
Posle serije ekoloških incidenata tokom novembra 2006. godine u Pančevu, ostalo je mnogo otvorenih pitanja o zaštiti životne sredine i održivom razvoju ovog grada. Gde se problem u Pančevu nalazi, zašto se neprestano dešavaju ekološki incidenti, šta treba da se učini da bi se ti problemi rešili i koliko će pomoći novi akcioni plan? Kako bi se odgovorilo na ova pitanja, nedeljnik "Vreme" je organizovao okrugli sto na kom su se prvi put javno i na jednom mestu okupili predstavnici nadležnih republičkih organa, lokalne samouprave i Južne industrijske zone, pokušavajući da pred brojnim novinarima odgovore na ključna pitanja u vezi sa ovim problemom. Okrugli sto je održan 6. novembra u Medija centru, a u njemu su učestvovali Srđan Miković, predsednik Opštine Pančevo, Ljiljana Stanojević iz Uprave za zaštitu životne sredine Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine, Željko Martinović iz Ministarstva rudarstva i energetike, Goran Vujuć sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, Đorđe Mihajlović, direktor funkcije razvoja NIS-a, Dragan Vučur, pomoćnik direktora NIS Petrola za razvoj i investicije, Nikola Garić, direktor NIS Petrol Rafinerija i Šandor Ambruš, zamenik generalnog direktora HIP Petrohemije. Voditelj okruglog stola bio je Slobodan Bubnjević, novinar "Vremena"
Raša te večeri beše doneo novu jamahu da je isproba uživo: motrio je gde bi ju mogao odložiti ako pre prvog akorda udari Srbin na Srbina
"Kod nas je socijalni položaj vojske u društvu potpuno pomeren. Recimo, ove godine se na konkurs za Vojnu akademiju prijavilo samo dvadeset osam ljudi, samo su dvadesettrojica došla na testiranje, a samo četvorica zadovoljila kriterijume. Kad sam se ja upisivao u vojnu školu, konkurisalo nas je osam na jedno mesto. To je dovoljan razlog da se zapitamo ima li danas vojska takav položaj u društvu koji mnogi misle da ima"
Političke partije su se setile određenih marginalnih grupa, neke su podsećale na svoje lidere čija su prava uskraćena, a neke su se setile i životinja
Majstori na kući, čije je ključeve u kutijici uručio ministar Ilić, stigli sat pre ministra, i ostali i kad oni i njegovi da žvaknu šerpu sa pečenjem
"Svest da zatvorenost u sopstvene male i ružne nacionalizme dovodi do provincijalnog mišljenja, koje je u svim državama nastalim iz pepela bivše Jugoslavije veće nego što je bilo u zajedničkoj državi, može nas sačuvati od ponavljanja istih istorijskih grešaka"
Na moskovskim ulicama sve je više suvenira sa oznakom SSSR, odlično se prodaju i majice sa oznakom KGB, ne prolaze loše ni skulpture Marksa, Lenjina i Staljina dok se u Ugliču, postojbini votke, priprema spomenik ovom znamenitom ruskom proizvodu
Zajednička akcija prolupalih činovnika, opasno "utripovanih" kulturbirokrata i uplašenih festivaldžija pretvorila se u najveći skandal postoktobarske Srbije
Slobodan Antonić, politički analitičar, na skupu koji je organizovao Helsinški komitet za ljudska prava, kao dijalog neistomišljenika, na temu "Šta blokira proces suočavanja sa prošlošću u Srbiji"
"Pančevo, otrovni novembar"; "Vreme" br. 829
Romima bi sigurno puno značilo da ako i izgube kuće i isele se iz Slovenije uđu u Mensu gde bi zauzeli četvrto mesto, odmah posle Srba
Dve putopisne knjige po "ovim krajevima", kojima je to valjda i jedino zajedničko svojstvo; i vrhunski kvalitet, dabome
Kako nam jedan otužan malovaroški slučaj nabeđenog "propagiranja sekti" govori skrivenu istinu o atavističkoj naravi jednog društva
Dok u EU-u vlada prilična saglasnost da socijalna pravda deluje podsticajno za ekonomski razvoj, u zemljama u tranziciji, u koje spada i naša, ona se češće vezuje za troškove i rashode. Čak i stranke sa vidljivom socijaldemokratskom orijentacijom u svojim programima ne pokazuju jasno svojim delovanjem kom modelu teže, i na koji način misle da uključe građane u dijalog. I dok je "evropski socijalni model" nužno predmet društvenih sukoba i političkih konflikata u zemljama EU-a, u Srbiji prava debata zapravo još nije ni počela. Namera četvrte tribine koju je ove godine nedeljnik "Vreme" organizovao u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert" – u višegodišnjoj seriji debata pod nazivom "Vreme izazova" – bila je da preispita kvalitet dijaloga političkih aktera i javnosti o socijalnim temama i društvenim prioritetima u Srbiji, i da otkrije gde su se u Srbiji danas izgubile socijaldemokratske vrednosti. Na tribini koja je održana 22. novembra u Centru za kulturnu dekontaminaciju učestvovali su Zoran Lutovac iz Fondacije "Fridrih Ebert", Božidar Đelić, bivši ministar finansija, Gordana Matković, bivša ministarka za rad i socijalnu politiku, Dragoljub Mićunović, predsednik Političkog saveta Demokratske stranke, i Vladimir Todorić iz Pravnog foruma, urednik "Srpske pravne revije". Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka "Vremena".
Šta je to vučja glad kapitalizma? Da li je globalizacija posledica korišćenja novca? Zašto je obrazovanje u Srbiji sorosizovano i građanizovano? Ako je suditi po stavovima odavno penzionisanih profesora i nosilaca raznih drugih akademskih titula, srpskoj prosveti preti potpuna propast ukoliko ne odgovori na ta bitna pitanja...
Suđenja, svedočenja i Šešeljev slučaj kao radikalski povod za ofanzivu protiv "dosmanlija", zatvorski "test moći", "slatka jeza" i traženje socijalnih partnera
Posle trijumfa Segolen Roajal na izborima za kandidata socijalista na predsedničkim izborima 2007, najnovije istraživanje javnog mnjenja govori da njena popularnost raste i da bi, da se sada održavaju izbori za predsednika Francuske, pobedila Nikolu Sarkozija
Srbija je za devet meseci 2006. uvezla robe za 9,27 milijardi dolara, a izvezla za 4,52 milijarde i napravila deficit od 4,75 milijardi dolara
"Možemo da zahvalimo situaciji iz devedesetih, jer smo stvarali firmu na najtežem segmentu tržišta, prodavali smo opremu komad po komad građanima koji su kupovali od nas zato što su cena i nivo usluge adekvatni. To je slučaj kad čovek kupuje nešto sebi, ne možeš da ga podmitiš i ne treba da budeš član partije da bi mu nešto prodao"