Pet ličnosti iz sveta koje su obeležile godinu
Putinovanje 2007.
Ličnosti koje su po izboru "Vremena" obeležile godinu: Vladimir Putin, Nikola Sarkozi, Hu Đintao, Ugo Čavez
Izjave nedelje za godinu 2007.
Ove godine šampionsko postolje pripalo je akademiku i piscu Dobrici Ćosiću, sa tri izjave. Prošle godine prvo mesto ravnopravno je podelilo čak sedmoro aktera sa najviše izjava nedelje. Drugo mesto podelila su petorica kandidata: Aleksandar Tijanić, Dragan Jočić, Ivica Dačić, mitropolit Amfilohije Radović i Tomislav Nikolić. I ove godine, kao i prošle niko nije osvojio treće mesto
Izjava nedelje
»Mislim da biračima neću biti neobičan. Imam dva oka, nos, dve ruke, dve noge, govorim jezik koji birači razumeju.«
Ištvan Pastor, potencijalni zajednički predsednički kandidat vojvođanskih Mađara ("Pravda")
Intervju – Aleksandra Smiljanić, Ministarka za telekomunikacije i informatičko društvo
Liberalizacija pa privatizacija pa obrnuto
"Po predloženoj raspodeli akcija građani neće dobiti velike pojedinačne sume novca, a rizik po razvoj telekomunikacija je veliki."
Izjava nedelje
»I šta fali 12. decembru? Nije bilo čak ni crveno slovo u kalendaru!«
Nebojša Krstić, savetnik predsednika Republike, poručuje onima koji su nezadovoljni danom za kada su raspisani izbori ("Politika")
Budućnost Telekoma Srbija
Državna ruka u narodnom džepu
Od 5. oktobra 2000. nije bilo vlade koja nije razmatrala prodaju Telekoma Srbija. Ništa neobično, s obzirom na to da se procenjuje da ga je danas moguće prodati za četiri do pet milijardi evra, a cena mu svakim danom raste. Iz poslednjih događaja i najava – podela besplatnih akcija građanima i zaposlenima u javnim preduzećima, rasprave o najboljim oblicima privatizacije, uvođenju konkurencije u fiksnu telefoniju – možemo, bar donekle, dokučiti sudbinu našeg najprofitabilnijeg preduzeća
Readmisija
Karta za samo jedan smer
Ocena ogromne većine etničkih udruženja i nevladinih organizacija je da je readmisija "rasistička", te da se ne sme zaboraviti da je "ljudska dimenzija" ovog problema primarna
Zločin u Lovasu
Uloga JNA u minskom polju
Zašto nikoga od nadležnih – ma ko bili – iz redovnih struktura bivše vojske, iz Prve gardijske brigade, nema među optuženima? Ko je bio nadležni organ bezbednosti te brigade
Iz ličnog ugla - Evropa, veliki i mali
Lisabonski ugovor i Srbija
Srećom, nisu dodati novi uslovi za pristupanje Uniji, ali su postojeći uneti u Ugovor, čime nam EU kaže da nam neće gledati kroz prste. Neće, dakle, biti lako, pogotovo ako odnosi Beograda i Prištine ostanu godinama nerešeni i loši
Topola, posle svega
To je predsednik
Predsednik Topole, po struci mašinac, pročit’o osam knjiga "Peščanika", i to od A do Š, koji pred akciju u Aranđelovcu delio tu literaturu, kaže samo hteo da se čuje njihov glas. Još kaže da bi sad o svemu dobro razmislio, te da je lično mnogo ugrožen, toliko da mu je predsednik Tadić jedina nada
Predizborna kampanja
Marš od slave do slave
Neki predsednički kandidati insistiraju na životu, neki na obnovi, neki na svom domaćinskom imidžu, dok neki čekaju da izađu iz pritvora. Očekivane histerije još nema, baš kao ni onih bizarnih detalja koji svake ovdašnje izbore učine nezaboravnim doživljajem. Imajući u vidu okolnosti u kojima se izbori organizuju, to je donekle i očekivano
Izložbe – Vizuelne uspomene Goranke Matić
Hroničarka beogradske „movide“
Trideset godina pank i nju vejv scene obeleženo je (i) izložbom fotografija pronicljivog tumača i registratora vibracija novotalasnog Beograda
Prva dama Srbije
Neizvesna budućnost
Po novousvojenom zakonu supruga predsednika Republike će, ukoliko to bude htela, primati 20 odsto njegove plate, njen radni odnos će moći da miruje, a vreme koje njen muž provede kao šef države uračunaće joj se u radni staž
Liban
Obezglavljena zemlja
Nemogućnost suprotstavljenih frakcija da se dogovore o kandidatu za predsednički položaj rađa nove tenzije u ionako podeljenoj zemlji
Rusija – jedna biografija
I posle Putina – Gasprom
Predsednik Vladimir Putin imenovao je svog "naslednika" – prvog potpredsednika vlade i predsednika saveta direktora Gasproma Dimitrija Medvedeva, za koga se procenjuje da će, iako dolazi iz firme pred kojom "drhti" cela Evropa, ipak sprovoditi "liberalni" kurs politike Ruske Federacije
Izjava nedelje
»Ne postoji ništa i niko koga se plašim, jer svašta sam u životu prošao. Jedino od čega strahujem jeste da pre nego što odem sa ovog sveta neću stići da kažem svima šta mislim o njima.«
Ivica Dačić, lider socijalista, hvali se svojom otpornošću na strahove ("Glas javnosti")
Iz ličnog ugla - Popušena dugovečnost
Pare ili zdravlje
Zabluda, koja se često plasira u javnosti, jeste da srpsko zdravstvo troši mnogo i neefikasno, da građani samo ovde moraju da izdvajaju dodatna sredstva iz džepa, a da su čekanje na zdravstvene usluge ili druga ograničenja samo naša stvarnost
Tajne službe
Špijuni i kontrolori
Novi zakon o tajnim službama predstavlja pokušaj da se uvede kakav-takav red u zapušten i podivljali sistem bezbednosti u Srbiji, ali do cilja je još daleko
Kosovska kriza
Beskonačni niz konačnih rešenja
Brisel, Njujork, Beograd, Priština – 10. decembar, 14. decembar, 19. decembar, pregovori posle pregovora, izbori i rizici od kosovskog cunamija
Intervju – profesor dr Đorđe Radak, vaskularni hirurg
Ateroskleroza – srpski rulet
"Specifičnost Srbije je izloženost stanovništva produženom stresu kao faktoru rizika za vaskularne bolesti pa smo verovatno zbog toga stalno na nekom drugom ili trećem mestu rang-liste zemalja sa najvećim brojem obolelih", kaže dr Radak
Lisica i ždral
Treće koleno
Na svakom pogrebu neko se istakne, ispadne utučeniji od ostalih; to bude mahom neko iz šire familije: ovi najbliži drže da sam kovčeg i mrtvac neverovatni govore dovoljno
Vreme uspeha
Biznis
Doznake iz inostranstva upućene u Srbiju 2006. vredele su tri milijarde dolara, što predstavlja 8,1 odsto bruto domaćeg proizvoda
Portret savremenika – Karla del Ponte
Put bez sledećeg koraka
U široj javnosti, glavna tužiteljka Haškog tribunala obično izaziva negativne reakcije. S jedne strane, gonila je bar jednog nacionalnog heroja iz svake od zaraćenih zemalja bivše Jugoslavije, pa je, gde god da krene, percipiraju kao "nečistu silu". S druge strane, tu je činjenica da je Karla del Ponte na neki način otelotvorenje onoga čega se balkanski patrijarhat najviše pribojava: veoma moćna, izuzetno uticajna i sposobna, oštrog jezika, a ipak – žena