Dodela Oskara
Trijumf korektnosti
Teško da su ceremonija dodele Oskara, kvalitet nominovanih filmova i sve što okružuje ovu manifestaciju, ikada izgledali tužnije
Teško da su ceremonija dodele Oskara, kvalitet nominovanih filmova i sve što okružuje ovu manifestaciju, ikada izgledali tužnije
Dve nedavno objavljene knjige: Istorija čitanja Alberta Mangela (u izdanju "Svetova") i zbornik Kako čitati, koji je priredio Saša Ilić (izdavač je Narodna biblioteka Srbije), mogu biti povod za razmišljanje o značaju i mestu čitanja danas. Čitanje je kao i ljubav – rečima Ortege i Gaseta – fenomen pažnje, a pažnja je danas, čini se, na jako niskim granama. U vreme kad su SMS-ovi najpopularnija forma komunikacije, vredi se vratiti aristokratskoj lepoti čitanja
Postoje i mnoge druge, tokom četrdeset godina razdvojenosti, učvršćene razlike o kojima danas s najmanje opterećenja govore mladi
Po onome što su stranački prvaci izjavljivali pre izbora, nijedna od računski ostvarivih koalicija nije moguća, a nijedna od mogućih – računski ostvariva. Tako barem stvari izgledaju javno; iza kulisa u Berlinu akcija teče u dva pravca – u traženju programskih kompromisa koji bi različite kombinacije boja učinili politički mogućim i paralelno u kadrovskoj kombinatorici
Najpoznatiji Nabokovljev roman nije toliko priča o udesu Hamberta Hamberta, glavnog junaka i pripovedača, koliko tragedija naslovne junakinje Dolores Hejz Lolite. "Ona svake noći plače, a kritičari su gluvi za njene jecaje", zaključila je Vera Nabokov nekoliko meseci po izlasku romana, koji se pred čitaocima pojavio u avgustu 1955, pre tačno pedeset godina
Deset godina nakon velikog pokolja u Srebrenici, očigledno je da mnogima u Srbiji još nije jasno šta se tamo dogodilo
Prašina koja se podigla oko kratke vesti iz "Njusvika" otkrila je duboke traume i podele u američkom društvu koje se neprekidno šire od 11. septembra 2001. godine, a koje je rat u Iraku samo produbio. Za nevolju, u današnjem globalnom svetu još više važi drevna kineska poslovica da treptaj krila leptira na jednom kontinentu može izazvati uragan na drugom
U petak, u 18 časova, u galeriji Artget Beogradskog kulturnog centra biće otvorena izložba "Fotograf Zoran Đinđić" autorke Goranke Matić, urednice fotografije u nedeljniku "Vreme". Na izložbi će biti predstavljeno 14 fotografija nastalih u periodu od 1989. do 2002. koje je snimio ubijeni srpski premijer
"Opere ranog dvadesetog veka za mene su bile veoma dosadne, nikada za njih nisam bio posebno zainteresovan. Sve dok nisam video Ajnštajna na plaži Filipa Glasa i Roberta Vilsona 1976. godine. Ona mi je pokazala put"
Možda je zaista čitav Ćosićev život kosovizovan, kako se vajka ovaj pisac, ali Kosovo ništa manje nije ćosovizovano. Verovatno ovom piscu nije lako da korača pod teretom kosovskog pitanja, ali je još teže stanovnicima te teritorije da trpe posledice Ćosićeve brige
Buš je osigurao pobedu u Teksasu i dvadesetak manjih država, za Kerija sigurno glasaju Kalifornija, Oregon, Vašington, Ilinoj, Njujork, Mejn, Masačusets, Nju Džersi, Merilend, ...Presudiće birači u neopredeljenim državama Floridi, Pensilvaniji, Ohaju, Viskonsinu, Minesoti i Mičigenu
Dušan Mihajlović, bivši ministar policije, na novinarsko pianje da li je iskaz Milorada Ulemeka pred sudom istinit ("Blic")
Svi velikodržavni sanjari su duhovna braća, samo im se mape nikako ne podudaraju
Kula od karata koju je UNMIK gradio pet godina srušila se za samo dva dana
Ubedljivom većinom glasova Boris Tadić izabran je za trećeg predsednika DS-a, dok, uprkos ovacijama, Čedomir Jovanović nije prošao na izborima za potpredsednika – čime su ispunjeni uslovi za ulazak DS-a u rekonstruisanu, mada još neformiranu Koštuničinu vladu
"Da li je moguće da ima budala koje svoj broj telefona objavljuju na televiziji", čudi se jedan od ćaskatora. "Nikad više", stigao je malo kasnije odgovor i opis iskustva: "Samo jednom sam to uradila i ubiše me od cimanja. Morala sam zbog toga da promenim broj"
"Muka mi je više od ratnih i postratnih tema i tih lažno optimističnih tinejdžerskih filmova. Stalno sam sebi ponavljao da te dve stvari ne smeju da budu u Malom svetu. Naravno, i dalje će se proizvoditi filmovi čiji će stvaraoci misliti da će time što prikazuju egzotiku, tu morbidnu srpsku ezoteriju, osvojiti strana tržišta. Ja mislim da to više nikoga ne zanima, a s druge strane, više je nekulturno svoju zemlju predstavljati na taj način..."
U današnjoj Evropi nije baš običaj da se državljanstvo jedne zemlje dodeljuje đuturativno & čoporativno, pa još na osnovu etničke pripadnosti
U subotu 24. maja 2003. godine, na Fakultetu političkih nauka održana je tribina o dometima policijske akcije "Sablja", u organizaciji "Vremena", Fondacije "Fridrih Ebert" i Fakulteta. Na tribini su učestvovali Srbislav Ranđelović (načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije), Dragan Šutanovac (predsednik Odbora za bezbednost Skupštine Srbije), Dragan Maršićanin (potpredsednik Demokratske stranke Srbije i narodni poslanik) i advokat Slobodan Beljanski. U publici su bile supruga i ćerka bivšeg savetnika za bezbednost Vojislava Koštunice, Radeta Bulatovića, sa transparentima kojima traže njegovo oslobađanje iz pritvora, kao i njegov advokat Gradimir Nalić. Tribinu je vodio novinar "Vremena" Miloš Vasić
Jedini je Jarkevičev vidljivi naum samo pričanje Priče, haotično i tobože nasumično katalogizovanje vlastitih kultur-frustracija, smešteno u kontekst postkomunističke Rusije
Kad je bivši direktor i julovski poslanik kupio firmu, digle se partije i javnost jerbo je to najveći šamar demokratiji. Drug Savić koji je postao biznismen Savić sve to oturuje kao zavist i ljubomoru neuspešnih i kaže da država zna šta radi, takvi kao on dobijali bi firme džabe