Fond "Borislav Pekić"

12.август 2004. Ljubica Milić

Okean piščeve ostavštine

Za razliku od većine zadužbina sličnog tipa, zahvaljujući pre svega Ljiljani Pekić, ali i grupi prijatelja, poznavalaca i ljubitelja Pekićevog dela, tokom dvanaest godina koliko postoji, Fond "Borislav Pekić" postao je važan deo srpske kulture, a njemu zahvaljujući opus Borislava Pekića proširen je biserima iz piščeve ostavštine

44. Sabor trubača u Guči

12.август 2004. Dragan Todorović

Seosko, svetsko, seosko

Sabor je postao načisto državna stvar, i kao takav postavio nove rekorde. Međutim, na završnoj priredbi, iako je tu bio Predsednik, iako je tu bio Domaćin, sve teklo nekako kilavo, sve dok Sreten, koji tera kosu kontra Karić, nije đipio i postavio stvari na svoje mesto

Intervju - Pol Oster, pisac

04.август 2004. Majkl Vud

Pisac priča o ljudima samoće

Pol Bendžamin Oster spada u red najznačajnijih američkih pisaca današnjice. Rođen je u Njuarku 1947, u Nju Džersiju. Nakon studija na njujorškom Kolumbija univerzitetu, šest meseci provodi kao mornar na jednom tankeru u Meksičkom zalivu, zatim odlazi u Francusku gde živi sledeće četiri godine, prevodi i piše poeziju. Vraća se u Njujork 1974, objavljuje poeziju, prozu i eseje. Godine 1982. objavljuje svoj prvi prozni naslov, esejističko-memoarsku knjigu Otkrivanje samoće. Nakon toga sledi objavljivanje tri novele koje sačinjavaju Njujoršku trilogiju, zahvaljujući kojoj postaje slavan. Sledi još osam romana od kojih je poslednji Proročka noć objavljen početkom ove godine. Objavio je još pet knjiga memoara i eseja, dve zbirke poezije, i realizovao tri filma kao scenarista, koreditelj i reditelj (Dim, Modri u licu, Pandorina kutija). Živi u Bruklinu, Njujork. Oženjen je američkom spisateljicom norveškog porekla Sajri Hustved. Ovaj intervju, koji ekskluzivno objavljujemo, a koji je nedavno dao uglednoj američkoj reviji za književnost "Paris rivju", Pol Oster je ljubazno ustupio "Vremenu" i Ivani Đurić Paunović, svom prevodiocu na srpski.

Alterglobalizam

04.август 2004. Dejan Kožul, Slobodan Georgijev

Drugačiji svet u Srbiji

Protivnici neoliberalnog kapitalizma pokušali su da u Beogradu prezentuju ideje nove vrste otpora vladajućim društvenim trendovima. Na kraju se sve svelo na blagi kulturni događaj i sumnjičenja da su došli da potpiruju štrajkove u Srbiji. Protesti iz Sijetla, Đenove i Praga odjeknuli su u Beogradu snagom probušenog balona

Knjige – "Svetlost dana", Grejem Svift

29.јул 2004. Teofil Pančić

Kako biramo

Novi Sviftov roman je sve samo ne detektivska storija; to je priča o ljubavi u svim njenim najčudnijim inkarnacijama

Devedesetogodišnjica

29.јул 2004. Predrag J. Marković

28. jul 1914 – 28. jul 2004:Beogradsko leto 1914.

Granate koje su 28. jula 1914. uveče ispaljene sa monitora austrougarske rečne flote na Beograd, nisu samo označile prvo bombardovanje nekog evropskog grada u XX veku. One su započele rušenje sna o progresu bez granica, o ljudskoj istoriji kao svetloj stazi u budućnost, zasnovanoj na demokratiji, razumu i premoći institucija i kulture belog čoveka

Američki izbori 2004

21.јул 2004. Slobodanka Ast

Diskretni šarm milionera

Demokrate iduće nedelje održavaju konvenciju u Bostonu na kojoj će zvanično biti promovisan Džon Keri, njihov kandidat za predsednika SAD, ali i nova politička zvezda Džon Edvards, opozicioni kandidat za potpredsednika

Bijenale mladih u Vršcu - "Još uvek bez naziva", 05. VII – 05. VIII 2004

21.јул 2004. Branislav Dimitrijević

Opera u džungli

Ovogodišnje vršačko Bijenale spada među najambicioznije ovdašnje projekte savremene umetnosti, i to ne samo zbog ozbiljnosti pristupa samoj izložbi i njenog internacionalnog karaktera, nego i zbog čitavog mehanizma prezentacije i interpretacije predstavljenog u izuzetno vrednom katalogu koji znatno prevazilazi potrebe samog projekta i postaje jedinstven zbornik tekstova o kritičkim poimanjima umetnosti danas

Haški tribunal

21.јул 2004. Nenad Lj. Stefanović

Glumci i režiseri

Haški "paparaci" zabeležili su u minut kretanje Gorana Hadžića, napuštanje kuće u Novom Sadu sa putnom torbom, povratak automobila bez njega i torbe, i sve to u momentu kada je po sudskom nalogu policija trebalo uveliko da ga hapsi. O tome su svakako morali da brinu oni koji su mislili da nikada neće statirati u takvim filmovima, računajući samo na velike istorijske role