Penušac iz Slovenije

27.oktobar 2005. Slobodan Bubnjević

Mehurići u porodičnom podrumu

Srbija počinje pregovore sa EU i mi mislimo da će se ovaj prostor internacionalizirati. To znači da će se navike menjati, a kultura ispijanja penušavih vina će se povećati

Intervju - Vesna Goldsvorti, književnica

27.oktobar 2005. Jelena Grujić

Geografija imaginacije

"Mi živimo u vremenu kada su mesijanski narativi, velike ideološke matrice, masovni pokreti potrošeni, umorni, čak dosadni. Nisam sigurna šta znači približiti se istini, ali mi se čini da sam u zbunjenosti nekako najviše svoja. Možda ne umem dobro da odgovorim, ali svakako znam da postavim odlično pitanje"

Portret savremenika - Vukašin Maraš

Čovek iz senke

Jedan od glavnih oslonaca režima Mila Đukanovića nije postao ministar odbrane državne zajednice, što je prema Ustavnoj povelji trebalo da se desi još u martu, ali bi, prema nekim mišljenjima, možda mogao da računa na funkciju ministra vojnog sa sedištem u – Podgorici

Lekarske komore

12.oktobar 2005. Branka Kaljević

Lečenje zdravstva

"Kad doktor bude znao da će izgubiti dozvolu za samostalan rad, mislim da će se zamisliti da li će i dalje nastaviti po starom. Sad je imao mogućnost da prevari pacijenta i ode na sud, plati eventualno novčanu kaznu, ili da odleži u zatvoru i da se vrati na posao", kaže za "Vreme" pomoćnik ministra zdravlja dr Vasilije Antić

Vrhovno sudovanje

05.oktobar 2005. Tatjana Tagirov

Sud ne trpi šefa

U zemljama bivše Jugoslavije, nakon devedesetih godina sad već prošlog veka, uvedena su posebna tela za izbor sudija i tužilaca. Prema rečima predsednika Društva sudija Srbije Omera Hadžiomerovića, dosad se najboljim pokazao slovenački model: Pravosudni savet ima 11 članova, od kojih Narodna skupština bira pet članova na predlog predsednika Republike, među profesorima pravnog fakulteta, advokatima i drugim pravnicima, dok se ostali članovi biraju među sudijama sudova različitih stupnjeva, po sistemu opštih izbora i izbornih lista, a dvojicu sudija biraju sve sudije

Tribina - Vreme izazova

05.oktobar 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Portret savremenika - Svetozar Marović

Ni tamo, ni ovamo

"Možda je moja politička karakteristika trpljenje, to što sam uvek negde između, što verujem u neku meru", opisao je svoju "političku posebnost" predsednik SCG, koji, nakon optužbi za potpisivanje štetnog ugovora o nabavci vojne opreme, kaže da se ipak neće povući sa funkcije koju obavlja "u interesu evropskih ciljeva SCG"

Intervju - Dr Bodin Drešević, direktor Razvoja, Majkrosoft

29.septembar 2005. Slobodan Bubnjević

Ostrvo izuzetnosti

U beogradskom centru razvijaće se podrška za prepoznavanje rukopisa za veliki broj evropskih jezika uključujući i srpsku ćirilicu i latinicu. Povratak stručnjaka koji je izuzetno visoko pozicioniran u hijerarhiji direktora kompanije uneo je izvesno uzbuđenje u beogradsku kancelariju, ali i u domaću javnost

Izložba - Tipografska pisma Olivere Stojadinović

29.septembar 2005. Sonja Ćirić

Estetika slova

U Muzeju primenjene umetnosti upravo je završena (8–29. septembar) izložba tipografskih pisama Olivere Stojadinović, "Reči i slova". Prikazano je šest tipografskih pisama nastalih poslednjih pet godina

Intervju - Saša Ilić, književnik

21.septembar 2005. Slobodan Georgijev

Stvari se kreću, ali unazad

"Sve ovo ovde kod nas liči na jednu malu porodičnu manufakturu, koja će uskoro, baš kao ona iz špice za Mikijevu radionicu, odleteti u vazduh. Jer ranije ili kasnije, neko će morati da se zapita pred tim rashodovanim strojem: ‘Čemu ovo služi?’ Tek kada se bude stvorila kritična masa onih koje zanima odgovor na ovo pitanje, možda će se krenuti dalje"

Portret savremenika - Milan Beko

21.septembar 2005. Vera Didanović

Čovek iz senke

Nakon više od tri godine potpunog odsustva iz javnog života Srbije, nekadašnji Miloševićev ministar za privatizaciju i ključni čovek u prodaji Telekoma, kum Zorana Đinđića, šef, a potom i poslovni partner Vladimira Popovića Bebe, prijatelj Jovice Stanišića, Milorada Vučelića, Danka Đunića, Slobodana Radulovića i drugih, ponovo se "ukazao" – kao učesnik u privatizaciji nekoliko firmi

Svađa Mirinih frizera

15.septembar 2005. Tamara Skrozza

Nacionalna papazjanija

Najnoviji sukob na liniji Željko Mitrović–Aleksandar Tijanić otpočeo je zbog "Nacionalnog dnevnika", ali se vrlo brzo ispostavilo da za taj dnevnik niko previše ne mari i da je glavni problem čije se srce nalazilo na levoj strani

Kina 2005

07.septembar 2005. Slobodanka Ast

Poslednji kineski carevi

Deca su za mnoge Kineze najbolja i najizvesnija investicija. Među mladima vlada uverenje da žive na istorijskoj prekretnici, koja se javlja jednom u nekoliko vekova: kada dinastije padaju, kada pojedinci mogu da zgrnu bogatstvo ili propuste tu šansu