Iz dnevnika Vučićevih uvreda
Monopol na rad
Partokratska radna biografija predsednika Srbije nema nijednu dodirnu tačku sa biografijom "čoveka iz naroda", kako se on svakodnevno u javnosti predstavlja
Partokratska radna biografija predsednika Srbije nema nijednu dodirnu tačku sa biografijom "čoveka iz naroda", kako se on svakodnevno u javnosti predstavlja
Uprkos odluci Evropskog suda pravde kojom su odbačene žalbe Slovačke i Mađarske na obavezujuće kvote za prijem izbeglica, zemlje Višegradske grupe ne nameravaju da se povinuju ovoj presudi već nastavljaju po starom. Traže se alternativna rešenja, a zvaničnom Briselu teško da će poći za rukom da promeni stavove pobunjenih istočnoevropskih zemalja u doglednoj budućnosti
Pio je vino, voleo da jede dobro i mnogo, govorio je jednostavnim jezikom koji narod razume. Meni je privatno bio simpatičan, onako visok, debeo i neposredan, dok ga vlast nije promenila. Na kraju je bio upleten u finansijske afere, što ga je koštalo mesta počasnog predsednika CDU-a. Ubeđeni Evropejac, čovek koji je u četiri mandata obeležio najprosperitetniju fazu posleratne Nemačke, umro je usamljen u svojoj kući u Ludvigshafenu
Ruska pevačica Julija Samojlova neće učestvovati na Evroviziji u Kijevu zato što joj je zabranjen ulazak u Ukrajinu. Obrazloženje: kada je pre dve godine gostovala na Krimu, ušla je na ukrajinsku teritoriju preko nezvaničnog graničnog prelaza koji kontroliše Rusija
Kako to da je Evropskom parlamentu važno da rezolucijom o Srbiji (u kojoj se, između ostalog, od zvaničnog Beograda traži hitno rešavanje slučaja Savamala) ne naruši demokratski izborni proces, pa su odlučili da rezoluciju usvoje posle izbora u Srbiji, a visokoj predstavnici Federiki Mogerini se dogodi da osvane u predizbornoj areni srpskog parlamenta čiji je rad svojevoljno suspendovao premijer zloupotrebljavajući sve državne resurse u predsedničkoj kampanji
Poglavlje 31, koje se tiče zajedničke spoljne politike i bezbednosti, predstavlja jedan od najvećih izazova na evropskom putu Srbije
Posmatrano iz perspektive Evropske unije, postoji fenomen koji ponekad nazivamo balkanfatikom, to je fenomen određenog zamora od proširenja, od bavljenja Balkanom
Do kraja Godine preduzetništva, kako je Vlada Republike Srbije nazvala tekuću godinu, ostalo je nešto više od dva meseca. Biće apsurdno ako dotad poglavlje koje se tiče preduzetništva ne bude otvoreno
Zanimljivo je i da Vučić i Rama imaju koordinisan nastup prema EU, što nije ostalo neprimećeno. Za evropske lidere je važno da Vučić ostane na putu evropskih integracija i da se održi dijalog sa Prištinom, a ozbiljnu ulogu ima i izbeglička kriza, zbog geografskog položaja Srbije. Potrebna im je njegova saradnja. Trenutno imamo Bregzit, imamo Italiju koja je u vrlo teškoj situaciji, katastrofu u Grčkoj, bezbednosne pretnje... Sve to Vučiću daje prilično manevarskog prostora, jer bez obzira na njegove autokratske tendencije, Zapadu sada nikako ne odgovaraju nestabilnost i haos na Balkanu
Nastala kao zajednica za ugalj i čelik, kasnije kao ekonomska zajednica, Evropska unija je pre svega zasnovana na ekonomskim principima, a gotovo sva poglavlja tiču se ekonomije, direktno ili indirektno. Već iz naziva više od polovine pregovaračkih poglavlja to je i očigledno. Tri od tih 19 tiču se oporezivanja, ekonomske i monetarne politike i statistike. Obuhvaćeni su poglavljima 16, 17 i 18
Štrajkovi i blokada u Francuskoj zbog Zakona o radu, ili o (ne)moći sindikata koji se osipaju i levim vladama koje vode desnu politiku prema diktatu Međunarodnog monetarnog fonda
Izbeglički egzodus sve više izvlači na površinu zlu krv unutar Evropske zajednice. Besne svađe oko kvota izbeglica koje bi trebalo da prime članice Unije, pljušte optužbe ko izdaje evropske vrednosti a ko ruši Evropu ignorišući zakone. Taman što su političari na Balkanu počeli međusobne odnose da opisuju kao "nikad bolje", zbog izbeglica je opet skočila tenzija između Hrvatske i Srbije. Ako je za ikakvu utehu, to ovoga puta nisu izbeglice iz srpsko-hrvatskog rata
Po treći put u poslednjih sedam meseci građani Grčke su u nedelju, 20. septembra, izašli na birališta. I ovoga puta sve se vrtelo oko jednog pitanja: koja vlada i koji premijer su u stanju da izvuku zemlju iz dugogodišnje krize, a da pritom sprovedu u delo novi teški sporazum sklopljen s kreditorima, čije je potpisivanje bilo uslov da Grčka ostane u evrozoni. Pobedio je Aleksis Cipras
Premijer Aleksis Cipras pozvao je Grke da se 5. jula na referendumu izjasne protiv "pogubnog" novog paketa štednje, povećanja poreza i smanjivanja plata i penzija koji Evropska komisija, MMF i Evropska centralna banka smatraju neophodnim. Dok "evropski partneri" škrguću zubima i prete Atini izbacivanjem iz evrozone, banke u Grčkoj su zatvorene, pred pumpama i prodavnicama su redovi, narod je podeljen, a Cipras poručuje: No pasaran
Opšta ocena je četvorka, poštujući pritom potencijal koji se vrlo lako može izgubiti, pogotovo ukoliko se neke od najava ne ostvare u toku 2015. godine
Po čemu je neko veliki državnik? Ma koliko bilo čudno, filozofi, istoričari, a još manje političari, na to pitanje nemaju odgovora. I tu se obično priziva poređenje sa velikim umjetnicima: imaju nekog demona u sebi, tj. nešto što ni oni ne znaju šta je. Podjednako su rijetki, jedni i drugi. Poznavaoci skoro jednoglasno smatraju Bizmarka najvećim državnikom modernog vremena. Uglavnom se slažu i da je De Gol najveći državnik dvadesetog vijeka. Već po ovome što je do sada uradio (i kako je uradio) izvjesno je da je Putin dominantna politička figura dvadeset prvog vijeka
Koliko strane banke znače zemljama Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope. Koliko ove zemlje znače bankama-maticama. Šta će doneti Bazel III, a šta zaokret u američkoj monetarnoj politici
Ima nešto zajedničko kod svih koji su zauvek izgubili zemlju ili mesto u kome su rođeni. Nije to samo žal za detinjstvom i zlatnom mladošću, kada je svakome trava bila zelenija i sve nevinije i lepše. Više je neka obogaljenost duše, osećanje da njen nedostajući komad boli kao da još postoji, mada se zna da ga više nema ili da se nepovratno promenio
"Imamo neobičnu situaciju da Vlada Srbije stalno galami protiv tajkuna, a ovde kod mleka kao da su povezani s velikim kompanijama i njihovim vlasnicima. Zašto bi Vlada brinula da li će Imlek ove godine izgubiti svoje profite u Srbiji kad je na drugoj strani zdravlje građana Srbije"
Parlamentarni izbori održani u nedelju neće ništa promeniti: sukob između predsednika države Trajana Baseskua i dosadašnjeg premijera Viktora Ponte i dalje će da paralizuje zemlju koja grca u socijalnoj bedi i korupciji
Ono što su Srbi među narodima, to je Evropa među kontinentima – kopno najstarije!
Napredak Srbije na putu u Evropsku uniju uslovljen je "verodostojnom" normalizacijom odnosa sa Kosovom. Od Srbije EU traži da prizna "teritorijalni integritet" svoje južne pokrajine, pominje se ukidanje dela "paralelnih institucija" na severu Kosova, realizacija već dogovorenog integrisanog nadgledanja prelaza na administrativnoj liniji, ili pak granici sa Kosovom, u zavisnosti iz čije perspektive se gleda. Od Tomislava Nikolića i Ivice Dačića EU i SAD traže da dokažu svoju privrženost srpskim evropskim integracijama gorkim ustupcima na Kosovu i Metohiji. Šefice diplomatije EU i SAD, Ketrin Ešton i Hilari Klinton, došle su u Beograd da "ohrabre" Vladu Srbije da istraje na svom evropskom putu, ali i da demonstriraju jedinstvo što se regionalne politike u celini tiče. Poruka u Sarajevu, Beogradu, Prištini i Zagrebu glasi: ako budete dobri, lepo se slažete i ne pravite nam probleme, kad-tad bićete nagrađeni
Da li je Brisel samo hteo da srpskog premijera Ivicu Dačića šok-terapijom "istera na čistinu" kako bi se priča o podeli Kosova jednom za svagda odložila ad acta? Ujedno, moguće je i da je Brisel tako došao u priliku da odmeri koliko će se moći održati srpska vlada? Naime, na letošnje formiranje vlade "s bagažom crveno-crne koalicije devedesetih", Brisel i Vašington su gledali samo u kontekstu rešavanja kosovskog pitanja
Zeleni neće sa Zelenima, socijalisti hoće sa kapitalistima, a Bošnjaci se udružuju sa bivšim radikalima. Svako ima svoje Vlahe, poljoprivrednike, sindikate
Posle Irske, Grčke i Portugala i Španija se obratila za pomoć Evropskoj uniji. Za sanaciju ugroženih španskih banaka EU je odobrila 100 milijardi evra. Sličan scenario preti Kipru, a Italija ne uspeva da se izbori sa ogromnim dugovima i nalazi se u recesiji. Stroge mere štednje pokazale su se kao nedovoljne za suzbijanje krize, a dok se države evrozone dogovaraju šta im je činiti, kriza se i proširuje i produbljuje