Siemens Green City – Štedljive zgrade
Kuće koje same sebe greju
Zgrade u Srbiji progutaju čak 48 odsto ukupne potrošnje energije. I dok prosečna godišnja potrošnja u evropskim gradovima iznosi 138 kWh po kvadratnom metru, u Srbiji se godišnje potroši čak 228 kWh/m2
Beograd–Brisel–Njujork
Srbija na dokovima Njujorka
Predsednik Srbije Boris Tadić i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton dogovorili su se u utorak uveče da Beograd i Brisel nastave dijalog o usaglašavanju stavova o Rezoluciji o Kosovu, saopšteno je Tanjugu iz Kabineta predsednika Srbije. Detalji razgovora koji je trajao dva sata iza zatvorenih vrata nisu saopšteni javnosti do zaključenja ovog broja "Vremena". To možda znači da će usaglašavanje biti nastavljeno i u toku rasprave u Generalnoj skupštini u Njujorku
Svakodnevica Pakistana
Poplave i bombe
Ima država koje se u udarnim vestima medija nađu samo lošim povodima, kao što su teroristički napadi, unutrašnja nestabilnost, prirodne katastrofe. Pakistan je poslednjih godina stigla zlosrećna sudbina da sa njegove teritorije sve nabrojane loše vesti stižu gotovo bez prekida
Srbija i NATO (5)
Cena pogrešnih procena i još gorih oduka
Kada je 11. juna potpisan Kumanovski sporazum i okončana NATO intervencija, na Dunavu je bio čitav samo jedan jedini most; u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Prištini, Prizrenu i drugim gradovima, tinjale su fabričke hale i kuće, a sa Kosova, zajedno sa povlačenjem vojske, u izbeglištvo je krenulo i srpsko stanovništvo
Srpska nuklearna posla
Crvenkapa u radioaktivnoj šumi
Kako "Vreme" saznaje, vlasnik većinskog paketa akcija kompanije koja gradi bugarsku nuklearku je naš stari poznanik – Gasprombanka. Ova firma, koja poseduje više od 62 odsto Gasproma i pripadajući mu deo srpske naftne industrije, od oktobra 2004. poseduje i 54 odsto vlasničkog udela u Atomstrojeksportu. To otvara pitanje ko je Bugarima preporučio da u jeku gasnih aranžmana velikodušno pozovu i Srbiju da se uključi u nuklearni biznis i da, čak, sa sobom slobodno dovede svog novog velikog druga sa Dalekog istoka?
Iz ličnog ugla >> Kosovski špil – Nema keca u rukavu
Teret na Tadićevim leđima
Najveći problem u maglovitoj strategiji oko rešavanja kosovskog pitanja je taj da se sva energija koncentriše na taktičke korake koji potom u srpskom javnom mnjenju postaju samodovoljni ciljevi dok prava debata o realnom cilju ne postoji
Energetika
Nuklearno Otkrovenje
Srbija na Ist Riveru
Slobodno pišite deklaracije, a za državu ćemo videti
Srbija se upušta i u bitku za interpretaciju savetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde o legalnosti kosovske deklaracije nezavisnosti
Srpsko-evropska posla
Revolucija u autobusu počinje
Ovako je u Berlinu: autobus na tu i tu stanicu stiže u 11.03, 11.07, 11.11 itd. Tako piše, a baš tako i biva, pa onda uđeš u klimatizovani dabldeker, penješ se na sprat, sedaš i razgledaš Berlin. Svaka sledeća stanica je ispisana na monitoru u prednjem delu vozila, a za svaki slučaj i preko zvučnika se na vreme najavljuje gde će autobus stati
Brisel
Budžet EU se i ne nazire
Budimpešta
Mađarska pokazuje mišiće
Srpsko-evropska posla
Kakav crni fiskalni račun
Dok Srbija na zapadu i severu EU još uvek nije sasvim sa sebe otresla imidž agresora sa Balkana koji komšijama čini zlo, doček u Grčkoj je za Srbe poslovično prijateljski. Što će reći da nas Grci deru baš kao i sve druge, samo što nama kažu da nas vole
Intervju – Nenad Popović
Cena odbrane vlasti
Nisam video da je ova vlada od početka krize donela bilo kakav program koji bi pomogao srpskoj privredi i građanima
Obrazovanje (9)
Vesti
TV manijak
Živimo za fajt
Nemačka – Ostavka predsednika
Obezglavljena Nemačka
Politički grom iz vedra neba udario je u ponedeljak u Berlinu. Predsednik države je iznenada podneo ostavku, demonstrativno gotovo istog časa napustio svoju rezidenciju, dvorac Belvi, i odvezao se u nepoznatom pravcu
Zemlja i ljudi – Luksemburg
Vojvodstvo iz druge dimenzije
Luksemburg je najbogatija evropska država. "Ferari", "aston martin" i najnoviji modeli "mercedesa" viđaju se češće nego što se u Beogradu vidi bicikl; starije kuće su besprekorno održavane, a nove besprekorno projektovane; ulice su popločane, uređene, bez trunke smeća; putevi ravni kao staklo. Ipak, na ulicama nema ljudi
Kosovo
»Zašto kažeš pregovori, a misliš na podelu…«
Dok kosovske vlasti preuzimaju ovlašćenja i pokazuju zube, povećavaju se diplomatski pritisci na Beograd zbog Kosova, na koje se u prošlom periodu vratilo pola procenta od 205.835 proteranih kosovskih Srba, koliko ih je registrovao UNHCR
Grčka kriza i Evropska unija
Odbrana evra i poslednji dani
Masivnim paketom od 750 milijardi evra politički fragmentirana EU brani zajedničku valutu i pokazuje da je sposobna da efikasno reaguje u krizi. Ipak, problem slabih ekonomija i prezaduženih država nije rešen, već samo odložen
TV manijak
Ko je Saša?
Bosna i Hercegovina
Hronologija p(r)opisnih komplikacija
U periodu kraćem od godinu dana, od završetka Berlinskog kongresa do 3. juna 1879. godine, austrougarska vlast je uspela da popiše stanovništvo u BiH. Ovaj posao od Dejtonskog sporazuma do danas nije sprovela niti jedna vlast u BiH, pa se mnogi elementi iz socioekonomske sfere još uvek baziraju na popisu iz 1991. godine. Imajući u vidu da se i domaći stručnjaci i političari i strani faktori u Bosni i Hercegovini slažu da je popis stanovništva neophodan, postavlja se logično pitanje – šta je zapravo sporno
Putevi i stranputice srpske poljoprivrede
Velika depresija
Tri su načina da se izgubi novac: najbrži je u kazinu, najslađi u kupleraju, a najsigurniji u agraru
Atina
Paket za otpisane
Rat i mir
Dan pobede, po moskovskom vremenu
Ako su se Francuzi i Nemci pomirili na uglju i čeliku, što se ne bi pomirili Rusi i Nemci na gasu
Trideset godina od smrti Josipa Broza Tita
Fragmenti bolje prošlosti
Prilikom osnivanja KEBS-a u Helsinkiju 1975. kompleks "Finlandija" bio je tesan za 30 šefova država i vlada i njihove svite. I nehotice bi ti se lakat našao u bradi tadašnjeg predsednika Kipra, vladike Makariosa, ili na ramenu malenog predsednika Rumunije Čaušeskua. Kad bi se kroz tu gomilu kretali Brežnjev ili Ford, tadašnje vođe SAD i SSSR, njihovi telohranitelji bi nemilosrdno gurali u stranu čak i druge šefove država. Ali kada bi se Tito kretao kroz gužvu, ostali političari su se pred njim spontano sklanjali u stranu, kao što se Crveno more otvaralo pred Mojsijem. Preterujem? Bilo je tako, a nije se radilo o učenicima škola ili radnicima, koje su kod nas na silu izvodili da bi ga pozdravljali
