Tribina - Vreme izazova

05.oktobar 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Peti peti oktobar

05.oktobar 2005. Dragoljub Žarković

Bauk umora širi se Srbijom

Građani će se opirati onoj Evropi za koju se zalaže elita koja nas svakodnevno ne razuverava da će se onom ko ima dati još, da su sva savezništva dozvoljena, da se društvene institucije podvrgavaju političkom voluntarizmu, da se kola lome na najslabijoj karici u lancu, da je parlament pazarište i da zločinstvo ima državnu potporu

Evropa i Turska

29.septembar 2005. Duška Anastasijević

Korak ka Bosforu

Baš kao što je za tango potrebno dvoje, i ceo ples Brisela sa Ankarom otvorio je niz gorućih pitanja o identitetu, misiji i viziji čitavog evropskog projekta. Kao što je Brisel primorao Tursku da se duboko zagleda u sebe, tako je Turska primorala EU na sličan proces introspekcije. Gde su joj granice, kuda je pošla, kakvu ulogu želi da igra u svetu? Ceremonija 3. oktobra zapravo je zgodan povod da se krene u potragu za odgovorima

Intervju - Piter Akerman, predsednik Fridom hausa

29.septembar 2005. Dejan Anastasijević

Tanana umetnost provokacije

"Što se tiče Medlin Olbrajt ili Veslija Klarka, mogu da kažem samo sledeće: nikada nisam čuo za bombe koje daju efekte četrnaest meseci pošto ih bacite. I na kraju, ako pitate čak i Klintona, on će vam priznati da su i on i Olbrajtova bili iznenađeni kad je Milošević pao: nisu verovali da će "balkanski mesar" otići bez ispaljenog metka"

Muke po tranziciji - Slovenija

15.septembar 2005. Svetlana Vasović-Mekina

Globalno na lokalno

Veliko smanjenje zaposlenih u prerađivačkoj industriji u Sloveniji otvorilo je polemiku između onih koji za takav trend okrivljuju Evropsku uniju i onih koji za sve optužuju – globalizaciju

Intervju - Rambo Amadeus

15.septembar 2005. Slobodan Georgijev

Demokratija je turbo-folk

"Lojalan sam samo sebi i logici. Uopšte, činjenicu da suštinu demokratije krasi fenomen da se glas pametnog i glas budale jednako računaju demokratiju čini turbo-folkom. Malo komplikovaniji glasački listić bi mnogo ublažio taj problem"

Šta spaja, razdvaja i sukobljava građane i vlast u Srbiji pre i posle 2000. godine

07.septembar 2005. Nebojša Popov

Karika koja nedostaje

Novi ustav je proteklih godina mogao biti ona karika koja povezuje građane i političare u zajedničkom poduhvatu korenitih promena, ali je ona nestala pre nego što je nastala. Može li danas biti drukčije?

Nešto sasvim novo

31.avgust 2005. Tamara Skrozza

Virus pred sudom

O prvoj domaćoj tužbi za namerno širenje HIV virusa još se premalo zna, ali je i to malo sasvim dovoljno za razmišljanje o tome kako ubuduće procesuirati i kažnjavati počinioce tog krivičnog dela. Evropska iskustva su raznolika, dok se u SAD periodično obnavljaju žučne rasprave na zadatu temu

Intervju - Nebojša Starčević, vršilac dužnosti generalnog direktora JAT ervejza

31.avgust 2005. Miša Brkić

Slatka, mala kompanija nije za prodaju

Ne smemo da dozvolimo da ostanemo bez nacionalnog avio-prevoznika. Na prste se mogu izbrojati ozbiljne države koje nemaju nacionalnu avio-kompaniju. Ali, najvažnije je da JAT može da posluje pozitivno i zašto ga onda unaped osuđivati na smrt. Istina, JAT je kompanija koja malo brka vreme, mesto i sve ostalo, ona se još nalazi u 1991. godini. Sada moramo da se svedemo na nivo male kompanije

Sabor frulaša plus kilometar asvalta

24.avgust 2005. Dragan Todorović

Daće bog da rodi zob…

Iako je bio Sabor frulaša, glavni bio ministar Velja, koji je poverio "Vremenu" da za incident na Kopaoniku ima pisma podrške, i koji je za svoj doprinos svemu dobio jednu veliku, reprezentativnu plaketu, gramatu, odlikovanje, kao i portret, koji je lično potpis'o, od umetnice koja voli Srbiju

Intervju - Uroš Đurić, slikar

20.jul 2005. Sonja Ćirić

Skup neuklopljenih

"Ne možemo da govorimo o tržištu bilo čega, pa ni ideja, u zemlji koja nema svest o sopstvenom položaju, niti ga je ikada razvila u svojoj istoriji. Goran Bregović je nedavno izjavio da mu je uvek bila neobična sledeća situacija: Gete i Vuk Karadžić, prijatelji, sede negde i večeraju. A onda se oproste, Gete ode da piše Fausta, a Vuk da piše prvi Pravopis. To dovoljno govori o tržištu ideja"

Dva različita londonska dana

13.jul 2005. Tamara Skrozza

Napad, trauma i posledice

Pet dana posle terorističkog napada u Londonu poznato je da se bar 4000 ljudi vode kao nestali, a potvrđeno je da ima 52 poginula i 700 ranjenih. Istraga i identifikacija žrtava još traju, baš kao i spekulacije o uzrocima, posledicama i detaljima ove tragedije