Istraživanje - denacionalizacija
Potraga za izgubljenom dedovinom
Od kada je obnovljeno višestranačje u Srbiji, problem oko vraćanja imovine koja je posle Drugog svetskog rata oduzimana po raznim osnovama: konfiskacijom, eksproprijacijom, nacionalizacijom i sekvestracijom, prebacivan je kao vruć krompir iz ruke u ruku. Ali, otkako se o tome javno govori, sem velikih reči o pravu, pravdi i obećanjima da je ispravljanje ove "istorijske nepravde" prioritet prioriteta, nije učinjeno gotovo ništa. U svom ekspozeu Skupštini, predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica izjavio je da će nova vlada, između ostalog, raditi na ispravljanju nepravde koja je učinjena velikom broju ljudi: da će biti vraćena nepravedno oduzeta imovina
Parlamentarni život
Ustavotvorna odluka
Može li Srbija uskoro postati država, to jest može li se u dogledno vreme doneti legitiman ustav i izabrati šef države
TV manijak
Slike sa televizije
Budžet, kako preživeti deficit
Čvrsta ruka i velika rupa
U pokušaju da državnim novcem finansira obećanja iz predizborne kampanje, ministar finansija suočio se s Međunarodnim monetarnim fondom i time znatno umanjio šanse za realizovanje ambicije da siromašnije slojeve stanovništva sačuva od plaćanja visoke cene tranzicije
Kulturna baština
Noć i plamen
U trenutku dok se hilandarski zidovi nisu pošteno ni ohladili, na Kosovu je izgorelo još bar 25 crkava i manastira. Posle toga, vatre su gorele u Nišu i Beogradu, Hari Holkeri je konstatovao da je izgorelo "par crkava", domaći zvaničnici bili su zgroženi, internacionalne organizacije za zaštitu kulturnih dobara neme. Čitava priča pokazala je da ovde, posle decenije ratova, ne vladaju ni Srbi, ni Albanci, ni međunarodni mirovnjaci, već ljudi s bakljama, bombama i puškama sposobni da unište ono što vekovima nikome nije smetalo
Korist od štete
Insistiranje na multietničnosti vodilo je pravo u monoetničnost i sada je jasno da bezbednost za manjinu na Kosovu može da obezbedi jedino segregacija, koliko god to užasno zvučalo
Tema broja
Kosovo, 17.mart
Kada su gorele mnoge kuće, crkve i manastiri (ponekad zajedno i sa onima koji su u njima živeli i nisu uspeli da pobegnu), kada je broj poginulih stigao do 28, a u bolnice osim 850 povređenih građana počeli da pristižu i povređeni vojnici KFOR-a, razni međunarodni zvaničnici, vojnici i diplomate počeli su polako da sriču sintagmu koju svih ovih godina nikako nisu uspevali da prevale preko usana – počeli su da pominju "etničko čišćenje" nealbanskog življa i da za to optužuju albanske političke vođe. Uz napomenu da je očigledno reč o dobro organizovanoj i orkestriranoj akciji
TV manijak
Martovske reminiscencije
Nuspojave
Mala glava, golemi udovi
U "patriotskoj inicijativi" grupe desnih stranaka se ne radi o tome da se pare daju Hilandaru, nego da se uzmu od VANU ili od Exita
Lični stav, Dušan Reljić – Srbija posle izbora
Podozrivi Zapad
"Povlačenje" Amerike i "povratak" Evrope na Balkan. Još nema odgovora
Politički život u Srbiji
Beskrajna predsednička priča
U Srbiji, zemlji u kojoj je nemoguće promeniti Ustav i izabrati predsednika, sleže se pena političkih ljutnji posle primene tzv. pravila korišćenja prilike, pravila koje kaže da će se pre obrazovati vladajuća koalicija nego što neće
Lisica i ždral
Nezaštićeni svedok
Ne bi mi bilo pravo da kao očevidac zločina godinu dana potom budem ubijen, a da Sud ne pošalje veštake koji bi me nedvosmisleno identifikovali
Žarko Korać
Smrt Reformatora
Dr Zoran Đinđić zatekao je policiju, vojsku i naročito njene službe bezbednosti, kao organizacije čiji je jedini zadatak bio eliminisanje svake mogućnosti za demokratski razvoj, kao istinska oruđa represije jednog režima
Zoran Živković
Đinđić nije poginuo uzalud
Kreatori javnog mjenja ponovo postaju oni kojima izlazi pena na usta kada pomisle na bilo šta što je u vezi sa Evropom, XXI vekom, reformama, modernizacijom, Đinđićem, demokratijom... Mnogi od njih i danas vode borbu sa pokojnim Zoranom, na stranicama svojih glasila, na tribinama pokreta i društava za vraćanje Srbije u srednji vek, čak i otimanjem za Predsednikov stari kabinet u zgradi Vlade!
Dvanaesti mart i druge strasti
Drugo ubijanje Zorana Đinđića
U sitnom politikantskom kolu koje se igra na Đinđićevom grobu nema baš mnogo nevinih s obe strane političke barijere; nema nevinih ni među onima koji ga posthumno napadaju, niti među onima koji su ga svojatali, ali dok ovi drugi ispadaju danas tek glupi u duštvu, ovi prvi postaju opasni promovišući govor mržnje kao legitimno sredstvo javne komunikacije
Navigator
Primopredaja ministarskih računara
TV manijak
Beovizijska vizija
Majkl Ferbanks, vodeći svetski stručnjak za tržišno takmičenje
Kako orati more?
"Srbija, nažalost, ima ogroman kapacitet da bude u krizi, a da se ne promeni. Ima strahovit potencijal da oseća bol, a da se ne menja. To je neverovatno"
Izborna skupština DS-a
Svi Tadićevi ljudi
Ubedljivom većinom glasova Boris Tadić izabran je za trećeg predsednika DS-a, dok, uprkos ovacijama, Čedomir Jovanović nije prošao na izborima za potpredsednika – čime su ispunjeni uslovi za ulazak DS-a u rekonstruisanu, mada još neformiranu Koštuničinu vladu
Nuspojave
O smrti zlopamćenja
Šta je to Vuku Draškoviću "oprošteno" i ko mu je to, nevoljniku, oprostio? I kako je to Zoran Đinđić pukom milošću Gospodara postao gradonačelnik Beograda