Zapad i Rusija

24.август 2016. Andrej Ivanji

Kraj kraja Hladnog rata

Putin nije Hitler, ma koliko ga Zapad predstavljao kao cara nezasitog vlasti koji bi da širi životni prostor Rusa. Svet je naučen na globalnu konfrontaciju, veliki mir nakon raspada SSSR jedva da je potrajao malo duže od dve decenije

VREME BR.1139 | 1. NOVEMBAR 2012.

08.јул 2016. Dragan Todorović

„Vreme“ kod gospodina Palme – Dan otvorenih vrata u Jagodini

Palma opet viknu, Ajmo malo brže, čoveku kome su vidno drhtale ruke bi upisano 3000 dinara, žena koja dobi 2000 dinara mu zahvali rečima, Živio milion godina, pruži ruku da ga pozdravi, on samo odmahnu, uze objasni, da ne misli novinar da nešto potcenjiva, ne, to zbog virusi i bakterije, samo pazi na virusi i bakterije

Ukrajina – Dve godine kasnije

22.јун 2016. Dejan Anastasijević

Zamrznuti rat

Dve godine nakon Majdanske revolucije, otcepljenja Krima i oružanih sukoba na jugoistoku, Ukrajina se klacka između rata i mira, patriotizma i korupcije, daleko od očiju i interesovanja Brisela i Vašingtona

Intervju – Dušan Teodorović, akademik

13.април 2016. Ivana Milanović Hrašovec

Srbiju će upropastiti lažne diplome i doktorati

Ako neko traži diplomiranog ekonomistu, privatne kompanije vole da uzmu kandidata sa Ekonomskog fakulteta iz Beograda, a državna uprava, razna ministarstva, preko svojih partijsko-rođačkih i ostalih veza, zapošljavaju one sa diplomom privatnih fakulteta. Apsurdna situacija je u tome da se kadar privatnih fakulteta zapošljava u državnoj upravi, a pošto to nije nikakav kadar, onda će i državna uprava da bude takva kakva će da bude

Intervju – Vladimir Vučinić, bivši sudija

16.март 2016. Tatjana Tagirov

Miškovićev pasoš i drugi slučajevi

"Ja sam znao da donosim odluku koja mi nije u interesu u tom momentu, ali koja je u skladu sa svim načelima, principima, zakonom i potpuno, jako atipično u tom momentu, za mene normalna odluka. I sad, kad premotam film dve godine unazad, ne vidim da bih mogao da branim suprotno"

Promena na čelu Međunarodne fudbalske federacije

02.март 2016. Uroš Mitrović

Povratak fudbalu ili nastavak korupcije

Doskorašnji generalni sekretar UEFA, Đani Infantino, izabran je za novog predsednika Međunarodne fudbalske federacije (FIFA). Izazovi pred novim prvim čovekom "svetske kuće fudbala" nisu nimalo naivni

70 godina Ujedinjenih nacija

21.октобар 2015. Ivana Stupar

Porodica nastala iz ratnog pepela

Kada se pogleda slika današnjeg sveta, preovlađuje osećaj da se ideali o trajnom globalnom miru nisu obistinili. Ipak, dostignuća UN-a u planetarnom razvoju su neosporna. Neprocenjiv je doprinos u dekolonizaciji, iskorenjivanju smrtonosnih bolesti, odbrani ljudskih prava i vladavini zakona

SAD – Kina – Odnos od koga zavisi svet

30.септембар 2015. Uroš Mitrović

Partnerstvo strateških rivala

Odnos Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koji mnogi smatraju najznačajnijim bilateralnim odnosom međunarodne politike u ovom veku, dobio je novi impuls. Na poziv američkog predsednika Baraka Obame, u prvu zvaničnu posetu Americi stigao je kineski šef države Si Đinping

Polemika – Srđa, Vreme i drugi akteri

26.новембар 2014. Dragoljub Žarković

Kratak prilog demistifikaciji

Oni koji sad sladostrasno cokću zato što nas je Viktor Ivančić uhvatio u "oceubistvu" dobrim delom ne bi postojali da ih "Vreme" nije afirmisalo, otvorilo im prostor da se iskažu i steknu poziciju, a neki i ugled u javnosti

Nuspojave

12.новембар 2014. Teofil Pančić

Povratak pobednika

Vi ste u četvrtku ili kasnije, pa znate kako je izgledao Šešeljev povratak; ja sam u utorku, pa mogu samo da zamišljam

Trilateralna komisija u Beogradu

05.новембар 2014. Milan Milošević, Andrej Ivanji

Korporativna demokratija

Političari u biznis klasi. O uticaju krupnog kapitala na globalizaciju, ili o ograničavanju učešća narodnih masa u političkim odlukama i prenošenju odlučivanja u ruke korporativnih elita, to jest o tome da vlade i ekonomije svih nacija moraju da zadovoljavaju potrebe multinacionalnih banaka i korporacija, zašto i postoje Trilateralna komisija, Bilderberg grupa, Brojgel grupa, Pineli grupa ili Savet za međunarodne odnose

Ebola

15.октобар 2014. Jasmina Lazić

Neman pred vratima

U Africi već mesecima divlja epidemija ebole, najsmrtonosnija do sada. U međuvremenu su evidentirane i prve žrtve van Crnog kontinenta. Na račun Svetske zdravstvene organizacije pale su optužbe da je odreagovala kasno. Da li bi stvari isto ovako izgledale da je epidemija buknula u nekoj od razvijenijih zemalja sveta

Internet – Borba za prevlast i špijunaža

01.октобар 2014. Dr Saša Marković

Rat u sajber prostoru

Mada se uveliko priča o sajber-ratovima Amerike i Kine, Irana i Izraela, Rusije protiv Estonije i Gruzije, nijedna dosadašnja aktivnost na mreži ne uklapa se u definiciju rata po Klauzevicu: ne postoji element sile, spremnost jedne strane da svoju volju silom nametne drugoj, niti su definisani jasni politički ciljevi. Uz to, nema dokaza da je na elektronskom bojnom polju izgubljen makar jedan ljudski život. Ipak, posledice bitaka u virtuelnom prostoru mogu biti i ovakve: "Svetla se gase, voda prestaje da teče, vozovi iskaču iz šina, banke ostaju bez podataka, avioni padaju sa neba, ulicom vlada rulja, ljudi ginu dok identitet napadača ostaje misterija"

Izložba

06.август 2014. Sonja Ćirić

Slikari u ratu

"Mi se našim umetnicima-herojima nismo odužili", kaže Ljubica Miljković, autorka izložbe Svetlost u mraku Prvog svetskog rata otvorene nedavno u Narodnom muzeju u Beogradu koja, osim našeg impresionizma, široj publici predstavlja i profesiju ratnog slikara. "Oni nisu voleli rat, nego svoju otadžbinu. Nisu verovali u oružje, nego u pravdu, zakone i umetnost. Zato njihove muze nisu ćutale ni dok su topovi grmeli. Umetnošću su se borili ne samo protiv kolonijalnih aspiracija nego i protiv propadanja i nestajanja"

Kultura pamćenja

16.јул 2014. Miloš Vasić

Sjedinjene Države u Velikom ratu

U rat treba ući u pravom trenutku; dotle se treba od njega obogatiti. To je pouka hiljadugodišnjeg iskustva trgovaca oružjem. Ne čekajući stogodišnjicu ulaska SAD u Veliki rat (to bilo 2017, a ko bi to čekao), pozabavićemo se onime što se zna, ali je zanemareno

Prvi svetski rat u stripu

04.јун 2014. Nikola Dragomirović

Rat u kaiševima

Prvi svetski rat u stripu predstavlja jedan poseban tematski volumen u istoriji "devete umetnosti", kako kod nas tako i u svetu. Evo pregleda dela i umetnika koji su se temom Velikog rata bavili u prethodnih sto godina

Knjige – Tušta i tma

28.мај 2014. Teofil Pančić

Kratka pisma za dugo čitanje

Glavnina stranica ove obimne prepiske Miljenka Jergovića i Svetislava Basare je za čitaoca podsticajna razmena dva ekstraordinarna duha

Društveno odgovorno poslovanje

02.април 2014.  

Važno je biti dobar korporativni građanin

Medicina, sport, ekologija, organizovanje dobrotvornih izložbi i saradnja sa brojnim humanitarnim udruženjima čine okosnicu društveno odgovornog poslovanja šoping-mola Delta City

Intervju – Borka Pavićević

18.децембар 2013. Tamara Nikčević

Kratka istorija kulturnog trovanja

"Mi te ljude poznajemo, pamtimo ih. I samo mi nemojte govoriti kako su se promenili; nisu! Isti su! Zašto su isti? Zato što, za razliku od levice koja obrazuje i razmišlja, desnica uvek samo regrutuje, reprodukuje. Isti jezik, ista mimika; ista lica koja su maja 1991. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu prekinula premijeru predstave Siniše Kovačevića Sveti Sava, u režiji Vladimira Milčina. Upravo onako kako su se te noći ponašali oni koji su prekinuli predstavu, tako su se ponašali i devedesetih; tako se ponašaju i danas"

Pozorište na tlu Vojvodine

04.децембар 2013. Aleksandar Milosavljević

Kratak izlet kroz istoriju

Vojvođanska istorijska vetrometina na kojoj su političke interese imali Mađari, Nemci, Rusi, Francuzi, a na kojoj su se našli Srbi, Hrvati, Slovaci, Rumuni, Bunjevci, Rusini i drugi, tokom vekova je postala svojevrstan alhemičarski kazan u kojem je nastajala teatarska legura dovoljno moćna da iznedri stožernu pozorišnu instituciju srpskog teatarskog života, ali i da van Vojvodine širi kreativne uticaje

Američko-nemački konflikt – Geopolitika prisluškivanja

06.новембар 2013. Milan Milošević

Veliki Brat na Brandenburškoj kapiji

Da li se nešto ipak pomera nabolje u nemačko-američkim odnosima, uprkos tome što je Angela Merkel uvređena zbog toga što su je prijatelji prisluškivali

Atletika i posledice

21.август 2013. Slobodan Georgijev

Tartan za demokratiju

Dve medalje iz Moskve pokazuju da srpska atletika počinje da daje rezultate koje je malo ko predviđao. To što ih niko nije očekivao, osim sportista koji se takmiče, govori o tome na koji se način doživljava u Srbiji ovaj elitni sport

Umetnost na banknotama

14.август 2013. Sonja Ćirić

Kratka likovna istorija dinara

Prva srpska novčanica je puštena u promet 2. jula 1884. godine. Bila je to novčanica od 100 dinara u zlatu. Napravljena je po klišeu rezervne novčanice od 100 franaka, koji je Narodna banka Belgije ustupila našoj Privilegovanoj narodnoj banci Kraljevine Srbije. Kliše je bio belgijski zato što je odbor Pariske monetarne konvencije predložio našoj vladi "da se pozove jedan stručan stranac, koji bi organizovao Narodnu banku i neko vreme rukovodio njene radove i operacije, pošto u našoj zemlji nema ljudi koji bi pritežavali u punoj meri sva znanja i iskustva, koja su nužna za jedan tako važan zavod, kao što je Narodna banka"

Kultura sećanja – TANJUG

14.август 2013. Dušan Radulović

Kratka istorija slave i propasti

Konačan raspad sistema dogodio se, a kad bi nego početkom rata u Sloveniji 1991. Počeo je obračun sa neistomišljenicima, a atmosfera netolerancije, mržnje i paranoje brižljivo je negovana. Nepodobni su marginalizovani i praktično naterani da odu. Ljubljansko "Delo" je 1988. objavilo tekst pod naslovom "Kuća koja se ruši", u kome je u prvoj rečenici data precizna dijagnoza onoga u šta se Tanjug pretvarao: "Svakako je pomalo čudno da državna agencija emituje sve manje vesti, a sve više svojih komentara. Upravo to radi naš Tanjug..."

Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva (1)

07.август 2013. Dr Saša Marković

Aeroput, svetski a naš

Na svom vrhuncu Aeroput leti na sve četiri strane sveta: na sever do Budimpešte, Brna i Praga, na zapad do Venecije i Milana, na jug do Tirane, na istok do Bukurešta i Sofije. Sa Beogradom su povezani skoro svi veći jugoslovenski gradovi (Zagreb, Podgorica, Dubrovnik, Sarajevo, Ljubljana, Sušak–Rijeka, Split i Skoplje) pa i neki manji (Bitolj, Borovo). Pred drugi svetski rat Aeroput ima modernu flotu od 14 aviona (sa sedam Lokida kao okosnicom) koju je opsluživalo desetak pilota i pet radio-telegrafista