Jubilej

28.септембар 2022. Marina Milivojević Mađarev

Najstarije u Evropi, a možda i u svetu

Sto godina, važan jubilej u istoriji svakog pozorišta a naročito akademskog, “Krsmanac” je obeležio predstavom Galeb s kojom je i počeo ovaj svoj prvi vek, ali i pitanjem kako je moguće da ovom društvu nije važno nešto što niko nema

Kultura sećanja

24.август 2022. Ivan Ivanji

Rom traži svoje mesto pod suncem

Jedna ulica u Beogradu nosi ime Slobodana Lale Berberskog. Kada se na Guglu ukuca njegovo ime, pojavljuju se brojni oglasi u vezi s kupoprodajom stanova u toj dugačkoj ulici koja se proteže paralelno sa auto-putem u pravcu juga, ali ni reči o tome ko je bio Lala i čime je zaslužio takvu čast

Kultura sećanja

19.јун 2022. Aleksandar Ćirić

Jugoslovenski interbrigadisti: Naši Španci

U ovo smutno vreme pobrkanih ideologija i ideja dajemo tekst Aleksandra Ćirića iz 2013. o ljudima koji su čvrsto verovali da se vredi boriti protiv nepravde u svetu i bili spremni da za to daju život. Oni su prvi otvorenih očiju pogledali u lice neprijatelja i nisu se plašili da mu se suprotstave

Ratna ekonomija: Kaznene mere protiv Rusije i njihove globalne posledice

08.јун 2022. Milan Milošević

Amok sankcija

Ekonomske, a pre svega energetske sankcije Rusiji, koje donose veće globalne šokove nego ikada ranije, poput lavine kidaju trgovačke veze i na tri polovine cepaju svetski poredak. Zavode ih jaki iako ih to mnogo košta, i nameću slabima. Njihovi krupni “partneri” trpe i zaobilaze ih, a slabi teško podnose i kada ih pod prinudom zbog discipline, solidarnosti ili po nagovoru primene, a i kad ih ne primene

Sedamdeset godina na prestolu: Britanska kraljica Elizabeta II

08.јун 2022. Dragan Bisenić

Spasla je pod krunom sve što se spasti dalo

Elizabeta II se tokom svoje vladavine srela sa 13 američkih predsednika i radila sa 14 britanskih premijera. Ona je učestvovala u očuvanju ideje monarhije u doba transformacije i nestajanja Britanske imperije, stvaranja britanskog Komonvelta, početka i kraja Hladnog rata, ulaska i izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, kao i unutrašnjih dinastičkih promena i izazova

Jubilej

18.мај 2022. arh. Bojan Kovačević

Arhitekta nad Beogradom

Izložba “Nikola Dobrović – Pod zastavama modernih pokreta”, jedan od glavnih programa ovogodišnje Beogradske internacionalne nedelje arhitekture (BINA), biće otvorena u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti 24. maja. Povod je 125 godina od rođenja ovog arhitekte, akademika, i profesora. Autori izložbe su Marta Vukotić Lazar i Bojan Kovačević

Kultura sećanja

20.април 2022. Zoran Panjković

Sličice koje život znače

Nekada se radilo od sedam do tri i, obično ponedeljkom, do pet. Porodice bi se okupljale već oko četiri. Nije bilo gužve u saobraćaju, tako da je keva sa posla mogla da dođe već negde između pola četiri i četiri. U njenoj magičnoj crnoj tašni uvek su se nalazile kesice sa sličicama aktuelnih albuma koje sam sakupljao

Novi Sad – EPK

20.април 2022. Sonja Ćirić

One su se suprotstavile

“Iz ženskog ugla”, izložba Jasne Jovanov o znamenitim ženama, u okviru programskog luka “Heroine” Evropske prestonice kulture, priča o trnovitom putu da se iskorači iz stereotipa

Intervju

16.април 2022. Sonja Ćirić

Aleksandar Zograf: Crtam čoveka koji se suprotstavlja

„Rat devedesetih je nastao zato što se nije do kraja razumelo šta nam se događalo četrdesetih. Ideologija, i prećutkivanje istine zbog ideologije, čine da ljudi, čim im se ukaže prilika, počnu da se biju. Tako nastaju mržnja, podvojenost, i na kraju rat. Bez obzira da li u Jugoslaviji, Vijetnamu ili Ukrajini.“

Pozorište (2)

16.март 2022. Nataša Gvozdenović

Pozicija pobunjenog čoveka

Na rubu pameti, po delima Miroslava Krleže, Iva i Tene Štivičić; dramatizacija Vida Davidović; režija Marko Misirača; Knjaževsko-srpski teatar Kragujevac i Hrvatski kulturni centar Beograd

Dokazni materijal

09.март 2022. Sonja Ćirić

Čuvar priča o gradu i nama

Prva fotografija Aleksandra kao kralja, jedina Stjepana Radića posle atentata, jedna od poslednjih Nikole Pašića, ali i malih prodavaca semenki, ljubitelja knjiga, kamila u centru grada, Rada Drainca… i ostalih dokaza o Beogradu kojih ne bi bilo bez Ace Simića, našeg prvog foto-reportera. Kao što sada ne bismo znali mnogo toga o strahotama rata u Ukrajini da nema njegovih kolega

Rat u Ukrajini

09.март 2022. S.Ć.

Spomenici kulture: Na udaru ruskih raketa

Unesko je zabrinut za sedam spomenika kulture u Ukrajini koji su na listi svetske baštine. Rusi su najavili napad na sedište Službe bezbednosti Ukrajine koje se nalazi pored katedrale Svete Sofije. Muzejske kolekcije nisu na vreme evakuisane

Himna

02.март 2022. Ivan Ivanji

Kraljević Marko i vila Ravijojla zapevali „Bože pravde“

Pesma nastala u jednoj kafani postala je himna Srbije. Oskar Danon je izabrao Hej Sloveni zato što ju je znao iz Sokolskog društva. Na otvaranju Gete instituta u Beogradu nije se sviralo Nemačka, Nemačka iznad svega zbog poštovanja prema domaćinu. Nezvanična himna Sovjetskog Saveza bila je pesma iz filma Cirkus. I mađarska himna, i srpska, engleska, austrijska carska i ruska carska pozivaju se na boga

Zaboravljeni

23.фебруар 2022. Sonja Ćirić

Vile kao iz bajke

Arhitekta Grigorije Samojlov ostavio je Beogradu zgrade koje i danas važe za najlepše u gradu i porodične kuće kao sa filma. U aktuelnom jednoličju od stakla i metala, lako ih je uočiti

Tumačenje korone

09.фебруар 2022. Ivan Milenković

Šta smo, a šta nismo, naučili iz katastrofe

Ljudi su, glasi privremeni zaključak, zahvaljujući pandemiji izašli iz kolotečine, ispali su iz šina koje vode u jednom pravcu, a kada se nađete sami sa sobom, ili makar kada se obrete na nepoznatom tlu, prinuđeni ste da mislite. A to nije najgore što vam se može dogoditi. Naprotiv

Izložba: “Heroji nekad i sad”

02.фебруар 2022. Gordana Nonin

Nemerljiva vrednost slobode

“U svakom kriznom vremenu, a ovo naše u kojem živimo već dugo je takvo i nikako da se preobrati u nešto drugo, potrebno je pokazati neku posebnu snagu. Heroji su upravo oni koji uspevaju da pokažu tu snagu, oni koji mogu da prozru kroz maglu ove naše stvarnosti i da dođu do rešenja”, ističe za “Vreme” Aleksandar Zograf, jedan od devet umetnika koji učestvuju na izložbi “Heroji nekad i sad” otvorenoj u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu, koja se može pogledati do kraja februara

Intervju: Uliks Fehmiu, glumac

28.децембар 2021. Sonja Ćirić

Zlo jeste neuništivo, ali je dobro jače

“Mi se kao društvo nikada nismo potpuno odredili prema nacionalizmu koji je preplavio ove prostore devedesetih i doveo do rata. To nije uradila ni prethodna vlast, ni veliki deo onih koji danas čine opoziciju. Mržnje će uvek biti, ona je deo naše prirode. Ali da bismo kao društvo mogli da krenemo napred, mi moramo da prepoznamo sopstvene greške i zamolimo za oprost bez obzira da li je druga strana to uradila ili ne”

Vest

21.децембар 2021. S.Ć.

Jevreji i mi: 500 godina u Beogradu

Jevreji su zajedno sa Srbima jedni od prvih stanovnika Beograda. Ipak, malo ko zna da su se ovde nastanili pre 500 godina. A rad na Memorijalnom centru „Staro sajmište“, logoru iz koga su Jevreji masovno terani u smrt, počeće, možda, tek iduće godine

Kultura sećanja

24.новембар 2021. Milica Čubrilo

Još jednom o Vukovaru

U borbama je poginulo više od 1600, a povređeno 3000 stanovnika Vukovara. A najgore se dogodilo kada je grad pao. Skoro 5000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiju, a 20.000 Hrvata i drugih nesrba je proterano iz grada. Preko hiljadu ranjenih civila i vojnika koji su se nalazili u improvizovanoj bolnici u podrumima Borovo komerca, srpske snage su nagurale u autobuse i odvele. Posmrtni ostaci njih 264 pronađeni su na Ovčari, farmi na periferiji grada, gde su ubijeni i sahranjeni u masovnim grobnicama. Više od 300 ljudi se i dalje vodi kao nestalo

Izložbe

18.август 2021. S.Ć.

Šta sve umetnost jeste

Jozef Bojs i Dimitrije Bašičević Mangelos, njihovi radovi i ideje, gostovaće u tri beogradske galerije zahvaljujući "Gete institutu"

Tokio – Zatvaranje Olimpijskih igara

11.август 2021. Uroš Mitrović

Položen ispit

Nakon šesnaest dana takmičenja olimpijski plamen je ugašen. Japan je uprkos vanrednim okolnostima položio ispit, a Igre u Tokiju biće upamćene po novim tehnologijama, ali i odsustvu vidljive politizacije takmičenja

Iz istorije

04.август 2021. Sonja Ćirić

Priča za pred renoviranje

Kako je Branislav Nušić, kao načelnik Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete, našao načina da za umetnike i sve ostale podigne Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"

Intervju – Duško Radosavljević, predsednik Saveza antifašista Vojvodine

30.јун 2021. Nedim Sejdinović

Titova Srbija je bila najveća Srbija u istoriji

"Pobeda u Drugom svetskom ratu donela je Jugoslaviji planetarni ugled i značaj, neviđen pre toga u istoriji, koji nikada više neće biti dostignut na ovima prostorima. Na bazi te pobede građena je posleratna zemlja sa ravnopravnošću naroda i narodnosti, građanki i građana, samoupravljanjem, nesvrstanom politikom, uspesima u obrazovanju, kulturi, zdravstvu i društvenim delatnostima. Sve ono što je i odlika razvoja evropskih društava, koja su pobedu nad fašizmom iskoristila da počnu ostvarivati najveći mirovni projekat u istoriji čovečanstva, danas poznat kao Evropska unija"

Intervju – Jovan Bajford, socijalni psiholog i izučavalac holokausta i antisemitizma

19.мај 2021. Nedim Sejdinović

Srbija je sledbenik Franje Tuđmana

"Što se tiče Nedića, Ljotića i donekle četnika, njihova rehabilitacija je posledica reorijentacije fokusa kolektivnog sećanja – koja je započela još osamdesetih godina – sa heroizma partizana na stradanje srpskih civila. Tada su partizani predstavljeni kao nekakvi fanatici koji nisu marili za civilne žrtve nemačkih represalija i čija je borba samo pospešivala zločine nacista. Kada se jedanput tako postave stvari, onda kolaboracionizam postaje akt patriotizma, a antifašizam čin nacionalne izdaje. Tako Nedić i Ljotić i Draža postaju pozitivni likovi, a pravi antifašisti – partizani – postaju zločinci"