Intervju – Dejan Jović, profesor i bivši glavni analitičar predsednika Ive Josipovića
Pitanje treće opcije
Hrvatsko društvo je duboko podeljeno. Umesto da nauče da upravljaju razlikama, obe strana stalno pokušavaju da eliminišu jedna drugu
Hrvatsko društvo je duboko podeljeno. Umesto da nauče da upravljaju razlikama, obe strana stalno pokušavaju da eliminišu jedna drugu
Kad Ivančić kaže „Tko god je imalo pratio javno djelovanje Srđe Popovića zna da je presudni test za njega bio odnos prema zločinima iz devedesetih, i da samo na osnovu toga on ama baš nikada – ni mrtav! – ne bi mogao poduprijeti Aleksandra Vučića", onda on zapravo potcjenjuje Popovićevu inteligenciju. Spekulisati da Srđa Popović nije bio svjestan koga će na vlast dovesti poraz Demokratske stranke, znači poricati mu osnovnu političku pismenost. Ja ne znam šta bi radio Popović da je živ, otkud to Ivančić zna? A što se njegove argumentacije tiče, eno mu Petra Lukovića pa neka mu on objasni vezu odnosa prema zločinima iz devedesetih i podrške režimu Aleksandra Vučića
Aleksandar Tijanić i Srđa Popović umrli su pre tačno godinu dana, u rasponu od jedva dvadeset četiri časa. Ova dva čoveka obeležila su, na različite načine, noviju istoriju Jugoslavije i Srbije, a njihov je odlazak u savremenoj srpskoj javnosti stvorio neuporedivu prazninu. Najbolja ilustracija te praznine jest nivo izgubljenosti i dezorijentisanosti na opozicionoj i aktivističkoj drugosrbijanskoj sceni, odnosno u medijskoj sferi
"Nikad nismo imali primitivniju vlast. Mislilo se da se sa prethodnom iscrpla sva glupost i šarlatanstvo, ali ovo kad je došlo, ja sam se šokirao, ovo je još gore. Umesto da se penjemo, mi se stalno spuštamo. Oni zaboravljaju da su Srbi dostojanstven narod, da imaju ponos, te kajmakčalane, vojvode, ta čuda... Velika šteta, ali, ne znam šta tu pojedinac može da uradi, to sam video i u razgovoru sa Tasovcem, nema šanse... Ovo bre nije bilo otkad je veka i sveta, još od Srba-ameba...", priča Ljuba Popović
Posle tri stotine godina u sastavu Velike Britanije Škoti su dobili priliku da na referendumu odgovore na pitanje "Da li Škotska treba da bude nezavisna država?". Za pristalice nezavisnosti Škoti će zauvek ostati Škoti, a Englezi Saksonci, zajednička istorija govori u prilog razdvajanju. Za druge pak Velika Britanija je "porodica nacija", u kojoj "ponosni Škoti" mogu istovremeno da budu "ponosni Britanci", u čijem okrilju je svima bolje, kako je Škotima molećivo poručio britanski premijer Dejvid Kameron
"Književnost je unapred izgubljena borba protiv opštih mesta; ne samo protiv uvreženih i nepreciznih idioma nego i protiv tipskih, jednostranih predstava o određenim temama, raznih mentalnih šortkatova. Svaka uspešna knjiga samo odlaže poraz"
U kojoj pesmi je Brus Springstin opevao Dorćol, kako je Pink Flojd pravio muziku za nesnimljeni partizanski film Puriše Đorđevića o oslobađanju Beograda, kada je Džo Stramer bio na Kadinjači, šta je jedna Ciganka rekla Džimu Morisonu na beogradskoj železničkoj stanici i ko je sve trebalo da svira na "Titovoj rokenrol reviji", ako i nisu pitanja na koja se može pouzdano odgovoriti, ona, što bi rekao Tomas Braun, ipak nisu izvan svake mogućnosti odgonetanja
"Kažu, vreme socijalizma bilo je ‘Periklovo doba’. Pa, bilo je, znate... Eto, doživeo sam i to da se s nostalgijom sećam takozvane Titove epohe. Zašto? Možda zato što trideset godina ovde nije sagrađeno gotovo ništa! Vozimo putevima napravljenim u periodu ‘titoizma’; sa tih česmi pijemo vodu; beogradska rasveta postavljena je u vreme Branka Pešića, Živorada Kovačevića, Bogdana Bogdanovića... Šta su napravili oni koji su došli nakon njih?! Najzad, oprostite, u tom ‘Periklovom dobu’ kultura je bila programski određena kao stavka važna taman koliko i teška industrija"
Šta je izbeglička kultura, kako se formiraju i čuvaju kulturni identiteti u izbegličkoj populaciji i kuda nas vode stereotipi stvoreni u popularnoj kulturi
Nije knjiga Feliksa Pašića tek "zbirka starih intervjua", nego sjajno i upečatljivo svedočanstvo epohe
Prostor Muzeja istorije Jugoslavije na beogradskom Dedinju ovih dana je pun. U toku je izložba "Jugoslovenska umetnost od 1900. do 1945." u okviru koje je izloženo sto najreprezentativnijih umetničkih dela iz zbirki Muzeja savremene umetnosti, koji je već sedam godina zatvoren
Među pretendentima za poslanike ima povratnika i prebega, zagovornika belih listića i aktivista, optuženika i zatvorenika, tajkuna i penzionera...