Knjige – Deca komunizma Milomira Marića

19.mart 2014. Muharem Bazdulj

Čudesne sudbine zemalja i ljudi

Marić je sudbinama svojih junaka iskreno fasciniran. Srž knjige, i tematski, i po intenzitetu fascinacije, pa i po količini teksta posvećenog jednoj osobi je u poglavlju Crna ruka crvene internacionale, poglavlju o Mustafi Golubiću. Na stotinu i šezdeset stranica koje bi mogle da funkcionišu i kao posebna knjiga Marić priča priču o Mustafi Golubiću, čoveku konspiracije

Intervju – Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka

29.januar 2014. Sonja Ćirić

Dajte Vučiću da čita Vilhelma Rajha

"Ovo naše vreme je vreme Gazda Riste i familije Živke ministarke. Ali: šta da se radi sa tim podatkom? Pa da se ide u pozorište dok ga još ima, dok ga ne zatvore, da se šire vidici i hrani duša delima naših umetnika, a ne, kako Vučić poručuje građanima, da promene svest tako što će naučiti da poštuju novac. Žao mi je što Vučiću neko od njegovih intelektualnih udvorica ne donese na čitanje Vilhelma Rajha ili Bukovskog, ili Tarika Alija, Markuzea – ko zna šta bi nam onda poručio u kom pravcu da se menjamo. Stvarno je horor kad političar narodu poruči da menja svest. Ako nam političari, njihovi mediji i psiho-gurui kroje predstavu o stvarnosti i čoveku u jednoj dimenziji, umetnost i pozorište su najdivniji način da sve to dovedemo u sumnju i shvatimo da čovek nije jednodimenzionalan, da nije samo politička životinja već nešto mnogo šire"

Prvi put sa sobom, kao piscem, na Sajmu knjiga

30.oktobar 2013. Dragan Todorović

Što kolijevka odnina…

Čavoški, Dodik Istina, Ćosić Kosovo, još jedan štand sa kandila, marmeladu i bundeve, pa "Ostani Srbin, piši ćirilicu", a iza ćoška "Nova poetika", promocija neke jebade "Sam ispod šljive"...

Holokaust u Beogradu – Staro sajmište

11.septembar 2013. Momir Turudić

Mesta potonula u zaborav

"Bilo je to sasvim izvan grada. Pošto smo prešli most na Savi, pošli smo duž dve staze sve do jednog komada zemlje okruženog šipražjem, gde se uzdizalo nekoliko oronulih paviljona", napisao je Nikola Buvije u knjizi Upotreba sveta. Šezdeset godina kasnije krajolik se nije promenio, samo što se grad spustio nadomak nekadašnjeg nacističkog logora, preteći da pregazi sve znakove smrti o kojima svedoči neprimetna mermerna ploča na kojoj piše da je ovde "uz pomoć domaćih izdajnika, svirepo mučeno i ubijeno preko 40.000 ljudi iz svih krajeva naše zemlje"

Tehnologija modernih intervencija

04.septembar 2013. Momir Turudić

Nosači mira na Bliskom istoku

Prvi zalivski rat, Avganistan, drugi zalivski rat, Libija. Danas mnogi kao obrazac za vojnu intervenciju u Siriji navode i način na koji je NATO bombardovao SRJ 1999. godine. Tehnologija medijske pripreme rata, prepucavanja velikih sila u Savetu bezbednosti UN ili praćenje rata kao video-igrice u ostatku sveta zaista jesu slični. Ali, kada se saberu žrtve, razaranja i posledice po državu izloženu napadu, u odnosu na ono što je zadesilo Irak, Avganistan, Libiju, a isto se sprema Siriji, rat u SRJ deluje kao pripremna vojna vežba za buduće ozbiljne sukobe

Medijska scena i Evropska unija

31.jul 2013. Tamara Skrozza

U raljama tabloida i države

Činjenica je da mediji danas u Srbiji predstavljaju najomiljenije oružje za sukob s političkim neprijateljima i najprofitabilniju PR službu; da novinari žive na rubu siromaštva, a vlasnici se bore za opstanak svojih kuća; da ne postoje adekvatna regulativa i transparentan način finansiranja prevelikog broja medija... Nije zato što se zaboravlja na posao zbog kojeg mediji i postoje – javni interes

Intervju – Peđa Vranešević, muzičar, ex-Laboratorija zvuka

21.mart 2013. Saša Rakezić

Čemu umetnost

"Nakon izbijanja afere sa plakatom za turneju Laboratorije zvuka 1982. zbog koga sam bio osuđen na 40 dana zatvora, moj brat Bata je odlučio da Vilmoš Kauboj, u kome su neki prepoznali karikaturu Tita, ne nastupa više sa nama. Slučajno sam posle toga sreo Vilmoša u gradu i on me kroz plač pitao: ‘Zašto ja više ne mogu da nastupam sa vama?’ Rekao sam mu da je to jako komplikovano da mu objasnim, ali da je nama strašno žao i da nastupe s njim pamtimo kao izuzetan period i da ga i dalje volimo. Umro je 1992, u zimu. Svi su bili ‘zauzeti’ pa sam ja otišao na sahranu i održao mu posmrtni govor. Na sahrani smo bili Cigani i ja, što samo potvrđuje teoriju da je čovekov život po sebi tragedija – glavni junak uvek umire na kraju"

Rat u Maliju

23.januar 2013. Zoran Ćirjaković

Panika u Sahari

Posle vazdušnih napada francuskog ratnog vazduhoplovstva malijske i francuske trupe radikalne islamiste potiskuju ka severu zemlje. Velika Britanija i SAD najavljuju podršku francuskoj vojsci, a Evropska unija izdvojila je 20 miliona evra da bi se obezbedila hrana za oko 150.000 izbeglica u Maliju i 100.000 koje su od rata pobegle u susedne zemlje. Ishod ovog rata neće, međutim, uticati na ubitačnu bedu nekada uzorne afričke zemlje, u kojoj je vojna hunta ukinula demokratiju, u kojoj je jedan obrok dnevno luksuz, u kojoj umire skoro petina dece mlađe od pet godina, u kojoj stanovništvo spas traži u muzici

Ličnost godine – Episkop lipljanski Jovan (Ćulibrk)

09.januar 2013. Momir Turudić

Simboli venčanja Istoka i Zapada

"Čak i ta državnost, prvo, nije do kraja ostvarena, a drugo nije donijela nešto što bi čovjeku omogućilo ličnu sreću, tako da smo ovdje pred jednim duboko uzburkanim duhovnim stanjem na obe strane. Kao episkop, ovdje primam i Albance i Srbe i sa svima razgovaram, i kod svih osjećam žudnju za nečim stabilnim, što se ne mijenja, što čuva ljudske vrijednosti i vrline bez pogovora, da ne mogu da se mijenjaju s vremenom"

Strip – Munjoz i Sampajo na srpskom

24.oktobar 2012. Zoran Đukanović

Putovanje u najlepše krugove pakla

Objavljivanjem dva albuma Bar kod Džoa i Bili Holidej, jedan od najznačajnijih autorskih tandema u istoriji stripa, Munjoz i Sampajo, konačno su dobili i svoja izdanja na srpskom

Nesreće i posledice

03.oktobar 2012. Igor Salinger

Kobni lastin let

Nekoliko sati po tragediji, posle razgovora na VMA sa preživelim pilotom, potpukovnikom Bećagovićem, načelnik Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnik Ljubiša Diković izjavio je, veoma neuobičajeno za ovakve situacije, da su "najverovatnije otkazale komande"

Sajam šljiva u Osečini

05.septembar 2012. Dragan Todorović

Predsednik kod babe

Ko im’o sumnji i sumlji da predsednik Skupštine mlad, neiskusan, ‘vaki i naki, ništa od toga, samo u jednom danu, i o istom trošku, posetio babu, razgovar’o sa stranačke kolege, i otvorio Sajam šljiva. I to tim redom, i rek’o da puno srce i babi i njemu, i kaz’o da Osečinu treba postaviti na mapu Evrope

Još jedan festival – ‘Belgrade Calling’, Beograd, jun 2012.

04.jul 2012. Dragan Kremer

Alo, Požega! Ko zove?!

Mediji poslovno umreženi (ne samo) s ovim festivalom bulaznili su čak da je publika kriva zbog slabog odziva, kukali zašto Beograd nema svoj tradicionalni rokerski festival, i pitali se zašto takav događaj nikako ne pušta koren u prestonici Srbije. A zašto bi, sudeći po dosad propuštenim prilikama? Vreme je i priznati da smo drugorazredno tržište pa takve postavke i dobijamo

Bečki pozorišni festival

Trijumf poetskih prizora

Na međunarodnom Bečkom festivalu prikazan je niz predstava koje tematizuju savremeni politički trenutak. Najjači utisak ostavile su, međutim, dve predstave koje se odigravaju u prvoj polovini XX veka, a koje na vanvremenski način problematizuju odnos dobra i zla

Reportaža – Vikend u najzapadnijem gradu koji smo oslobodili

21.jun 2012. Muharem Bazdulj

Svako nosi svoj Trst

Šetnja prema luci. Susret s bronzanim Umbertom Sabom. Tu blizu, neki njegov prezimenjak, dottore, drži studio dentistico. Lepe su tršćanske ulice u sumraku, dok se poslednje zrake sunce odbijaju o bele drvene kapke na prozorima. Na parkiralištima više vespi nego auta

Intervju – Vlastimir Đuza Stojiljković, glumac

04.april 2012. Sonja Ćirić

Predstava neponovljiva i drugačija, kao život

"Ja sam sa glumom zaista imao sreće. Bez sreće se ništa ne može. Ja to kažem i mlađima: imaš i smisao i talenat i znanje, ali nećeš uspeti ako nemaš sreće. Šta je sreća: s kim igraš, ko režira i u kom trenutku u tvom životu. Kad se sve te sitnice sklope, ti imaš sreće. Eto, to je to"

Film noir organizovanog kriminala

13.februar 2012. Filip Švarm

Poljubac smrti

Ko je Luka Bojović, kako je pokušao i zbog čega nije uspeo da zavlada srpskim podzemljem, šta ga je u tome pokretalo, čime se sve bavio i kako je na kraju pao u Španiji

Studije – Postjugoslovenski film

08.februar 2012. Teofil Pančić

Život posle života

Studija Jurice Pavičića se iscrpno i pregledno bavi razvojem i(li) dekadencijom ovdašnjih kinematografija nakon raspada zajedničkog državnog konteksta

3D reciklaža – Štrumpfovi u bioskopu

17.avgust 2011. Biljana Vasić

Koliko još ima, Veliki Štrumpfe

Mala plava mitska bića iz začarane belgijske šume "štrumpfno" su pobegla od zlog Gargamela u Njujork?! I šta uopšte imaju belgijski Štrumpfovi sa dolarskom apoteozom uspeha i sreće

Ogled iz anatomije – O knjizi Dnevnik samoće Vidosava Stevanovića

15.jun 2011. Božo Koprivica

Otrov iz fusnote

Vidosav Stevanović u Dnevniku samoće najgnusnije, najpodlije piše o Danilu Kišu. Stara je to mržnja "na" Kiša još od ranih sedamdesetih. A da je reč o mržnji ćepenačkog tipa vidi se iz intonacije kojom započinje to olajavanje Kiša. To je intonacija klepetala – kaže meni moja žena Mara

Veoma organizovani kriminal

06.april 2011. Miloš Vasić

Poreklo bogatstva Željka Ražnatovića Arkana

Podizanje optužnice protiv estradne radnice i Arkanove udovice Svetlane Cece Ražnatović izazvalo je novo zanimanje za poreklo novca tog famoznog bračnog para. Fenomen bračnog para Ražnatović najbolji je pokazatelj bezdržavlja, nemorala i bestidnosti Miloševićeve novokomponovane Srbije

Dnevnici Ratka Mladica (5) – pretplatnici

17.novembar 2010. Priredio: Dejan Anastasijević

Sumrak i slom

Beleške Ratka Mladića imaju neprocenjiv značaj, ne samo za istoričare i pravnike nego i za one koji će iz raznih drugih uglova pokušavati da tumače tok jugoslovenskih ratova. Jedan od tih aspekata je psihološki: iz dnevnika se vidi kako se jedan tipični profesionalni oficir JNA postepeno lomi, prvo moralno, a potom i mentalno, u uslovima haosa koji je započeo neko drugi

Šopenhauer, 150 godina od smrti

22.septembar 2010. Aleksandar Ćirić

Isto kao pre rođenja

Što se enciklopedija tiče, Artur Šopenhauer je nemački filozof poznat po svom pesimizmu i filozofskoj jasnoći. O njegovom delu Irvin Jalom je rekao: "Ljudski usud je predstavljen u svojim najsumornijim aspektima: smrti, izolaciji, besmislu života i patnji inherentnoj egzistenciji… U Šopenhauerovom delu ima više dobrih ideja nego kod bilo kog drugog filozofa, izuzimajući jedino Platona"

Stoleće od rođenja Skendera Kulenovića

01.septembar 2010. Muharem Bazdulj

Darežljiva ljubav

Skender Kulenović rodio se 2. septembra 1910. godine, pre tačno stotinu godina, u Bosanskom Petrovcu. Gimnaziju je završio u Travniku, rodnom gradu svoje majke, gde je doselio kao desetogodišnjak. Još kao gimnazijalac objavio je ciklus soneta Ocvale primule. Forma u kojoj se okušao kao gimnazijalac ostaće mu celog života opsesija i biće forma u kojoj će dosegnuti vlastite umetničke vrhunce