Nuspojave
Zlokobno mrmljanje
To što utišava čoveka, najednom užasnutog od sopstvenih nebiranih svojstava, nije pristojnost nego strah
To što utišava čoveka, najednom užasnutog od sopstvenih nebiranih svojstava, nije pristojnost nego strah
Tačno pre 100 godina privremeno rešenje (okupacija) je preraslo u aneksiju (pripajanje), pa se zbog navedenih elemenata istorijske analogije, uz niz događaja iniciranih od strane današnje međunarodne zajednice i poruka koje ista u kontinuitetu upućuje zvaničnom Beogradu, srpska javnost s pravom pribojava protivpravnog gubitka dela državne teritorije
Predlog nacrta statuta Vojvodine pokrajini daje i previše i premalo nadležnosti – zavisno od ideološkog opredeljenja stranaka koje su o njemu dale sud
Ovdašnji sportski mediji su na početku Olimpijade dramatično naglašavali da Srbija posle 96 godina ponovo nastupa kao samostalna država
Okolnosti se ubrzano menjaju, a Beograd se teško budi iz letnjeg političkog košmara
Jovan Krkobabić, vicepremijer, lider PUPS-a ("Večernje novosti")
U Austriji je prevremene izbore izazvala debata koja za sada tinja unutar EU, ali bi lako mogla da se razbukta u sveopštu raspravu oko budućih osnova Unije
Primenjujući pravo (muzički) jačeg, Šaban Bajramović je iz ondašnje Jugoslavije i sa njenih rubova uzimao sve i samo ono što mu se sviđalo. Panonsku niziju ostavio je velikom županu Zvonku Bogdanu, Dalmacija je za Šabana bila isto što i Mletačka Republika koja ga se sa njenim mandolinama i Duždevom palatom nije doticala, kao gođ ni Crna Gora, pa čak ni žalna Makedonija. "Ašunen Romalen" izvirao je negde gde i Tamiš, tekao je kroz Dunav i kroz Drinu duboku u Bosnu
Trebalo je da zakoračimo u XXI vek pa da naša istoriografija ovaj događaj, posle izbijanja srpske revolucije 1804. godine, označi kao "najznačajniji u istoriji srpskog naroda XIX veka"
Dok budemo gledali najbolje evropske reprezentacije u Austriji i Švajcarskoj, sa nostalgijom ćemo se prisećati 1960, 1968. i 1976, pa čak i 1992, kada smo, kao Jugoslavija, imali i igrače i igru, i tim i selektora (Antrfile: Ekskluzivno - Sećanje Dragana Džajića)
U ovom trenutku mreža globalnih, multinacionalnih, nacionalnih, političkih i etničkih odnosa na području bivše Jugoslavije dovoljno je komplikovana da bi se – bez osvrta koji prevazilazi okvire istraživanja o novim armijama bivše Jugoslavije kojim smo se bavili proteklih godinu dana i prethodnih 14 nedelja feljtona – mogla svesti samo na "vojno pitanje"
U okviru projekta "Nove vojske bivše Jugoslavije", "Vreme" je 15. maja organizovalo okrugli sto koji je okupio petoricu uglednih vojnih analitičara iz nekadašnjih jugoslovenskih republika. U razgovoru o reformisanju armija, političkim okolnostima u kojima su obavljene i rezultatima učestvovali su Milan Gorjanc, pukovnik JNA i penzionisani načelnik Centra vojnih škola Slovenačke vojske, vojni analitičar u slovenačkoj nezavisnoj štampi, njegov kolega iz Bosne i Hercegovine Ostoja Barašin, kao i vojni analitičari Igor Tabak iz Hrvatske, Aleksandar Radić iz Srbije i dopisnik "Vremena" iz Crne Gore Nikola Dončić. Učesnici okruglog stola govorili su i o organizaciji oružanih snaga, koliko su one strukturisane u odnosu na NATO standarde, o učešću u mirovnim misijama, o sadašnjoj i pravcima buduće međusobne saradnje. U ovom i narednom broju "Vreme" će objaviti najzanimljivije delove razgovora
Od svih vojski koje su nastale raspadom zajedničke države, jedna je ipak malo jednakija od drugih: današnja Vojska Srbije u znatno većoj meri polaže pravo na nasleđe Jugoslovenske narodne armije od svojih posestrima u drugim republikama bivše Jugoslavije. Iako je vojska, kao i sve ostale institucije u SFRJ, idealno trebalo da odražava multietnički i multicentrični karakter države, ona je u praksi ostala visoko centralizovana, a centar je, naravno, bio i ostao u Beogradu. Druge republike su dobile kasarne i skladišta, vazduhoplovne i mornaričke baze i znatan deo tehnike, ali Beogradu su ostali Generalštab, Ministarstvo odbrane, Akademija kopnene vojske, Vojnomedicinska akademija, ali i dobar deo kadrova koji ideološki i profesionalno nikako nisu mogli da se prilagode novim okolnostima. To nasleđe bivše JNA bilo je i ostalo težak teret pod čijom težinom Vojska Srbije i danas posrće
Vojska Srbije postoji manje od dve godine, otkako se Crna Gora izdvojila iz državne zajednice. Kao vojska Srbije poslednji put je učestvovala u Prvom svetskom ratu (1914–1918), potom samo u sastavu oružanih snaga Kraljevine i dve-tri potonje Jugoslavije. Jugoslovensku narodnu armiju su početkom devedesetih godina nazivali "srbo-komunističkom" i "srbo-četničkom", ravnopravno i istovremeno. Vojska Srbije sada pokušava da se prilagodi novom vremenu
"Sreli se Amerikanac, Rus i Srbin"; VREME 901
Kako Srbija i Crna Gora više nisu dva oka u glavi, jasno je da zvanična Podgorica jednostrano proglašenje kosovske nezavisnosti podređuje sopstvenim interesima
Vojska bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije postojala je 51 godinu, nešto duže od pomenute države. Njena prethodnica, vojska Kraljevine Jugoslavije, trajala je samo 23 a, opet, njena prethodnica, vojska Srbije – ako računamo od Prvog srpskog ustanka do kraja Prvog svetskog rata, 114 godina. Najveći deo XIX i početak XX veka stanovnici teritorije na kojoj će 1918. nastati Jugoslavija proveli su – uzajamno ratujući, kao podanici dve carevine, austrougarske i turske, i jedne kneževine/kraljevine (Srbije) koja se između njih udenula. Ta "tradicija" će se, krvavo i žestoko, obnoviti u raspadu Jugoslavije devedesetih godina prošlog veka
Kao neprikosnoveni autoritet i lider, Đukanović je morao "lične interese" podrediti "partijskim". Mada je distanca tanka jer se nakon dugog trajanja u vlasti ove dve tačke – dodiruju
"Najveći broj ljudi koji su dovedeni u Morinj bili su zatečeni na licu mesta, ili su kod njih prilikom pretresa ili legitimisanja nađeni članska iskaznica HDZ-a, predizborni plakat i sličan materijal, da ne kažem konzerva na kojoj je pisalo ‘čist hrvatski zrak’", kaže za "Vreme" Zlatko Tarle, glavni urednik izbegličkog časopisa "Pravi odgovor" i jedan od šestorice osumnjičenih pred sudom u Podgorici za ratni zločin iz 1991.
Naša evropska priča, duga 40 godina, sada ima komplikovan nastavak – parafirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nije potpisan, ali će možda njegove tri četvrtine biti sprovođene, ako se potpiše prelazni sporazum o sprovođenju Sporazuma
Nije važno da li je egzotično ili familijarno, ili je najjeftinije; da li će se uživati u kulturnim ili sportskim događajima godine... Za svačiji ukus, uveliko se objavljuju liste najboljih destinacija za putovanja
Od 5. oktobra 2000. nije bilo vlade koja nije razmatrala prodaju Telekoma Srbija. Ništa neobično, s obzirom na to da se procenjuje da ga je danas moguće prodati za četiri do pet milijardi evra, a cena mu svakim danom raste. Iz poslednjih događaja i najava – podela besplatnih akcija građanima i zaposlenima u javnim preduzećima, rasprave o najboljim oblicima privatizacije, uvođenju konkurencije u fiksnu telefoniju – možemo, bar donekle, dokučiti sudbinu našeg najprofitabilnijeg preduzeća
U Britaniji, koja važi za najskuplju evropsku zemlju, u prodavnici "iza ćoška" dugotrajno mleko košta 62 penija (68 dinara), u Hrvatskoj je šest kuna (66 dinara), u Bosni i Hercegovini 1,4 konvertibilne marke (56 dinara) i Sloveniji 80 evrocenti (64 dinara)...
Novi zakon o tajnim službama predstavlja pokušaj da se uvede kakav-takav red u zapušten i podivljali sistem bezbednosti u Srbiji, ali do cilja je još daleko