Bosna – Migrantska kriza
Čemer i jad zaboravljenih ljudi
Blizu pet hiljada migranata i dalje je blokirano u Bosni i Hercegovini i živi u nadi da će uspeti da pređe granicu sa Hrvatskom i nastaviti dalje, u Zapadnu Evropu
Blizu pet hiljada migranata i dalje je blokirano u Bosni i Hercegovini i živi u nadi da će uspeti da pređe granicu sa Hrvatskom i nastaviti dalje, u Zapadnu Evropu
Sistem vlasti Milorada Dodika i njegove partije dodatno crpe snagu iz disfunkcionalnih institucija Bosne i Hercegovine uspostavljenih Dejtonskim sporazumom, koje zasigurno ne mogu postaviti granice autoritarnoj vladavini, pogotovo što je etnonacionalistički diskurs sveprisutan na celoj političkoj sceni BiH
Ono što je napravljeno krajem dvadesetog veka bio je pakt za rušenje Jugoslavije, kao što je na njegovom početku postojao savez za njeno stvaranje. Proces se obrnuo. Ali ovde se ne sme u istorijskim ni u bilo kojim drugim analizama smetnuti sa uma jedan moment. A to je da je Jugoslavija srušena od njenog vladajućeg vrha. Narod se, zapravo, nikad o tome nije izjasnio
Ideja o multinacionalnoj i multikonfesionalnoj "Banatiji" od pre sto godina, propala je između ostalog i zbog toga što su svi multikulturni projekti propali u 20. i 21. veku gotovo u celoj centralnoj i istočnoj Evropi
Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) iznedrio je novi književni žanr, odnosno doveo do ekspanzije knjiga koje su u suprotnosti sa utvrđenim činjenicama, napisane o onima koji su osuđeni za ubistva ili pak od strane onih koji su za ubistva osuđeni
Višednevna poseta Metjua Palmera, činovnika američke vlade zaduženog za ovaj deo sveta, izaziva velike reakcije ali i očekivanja: kod protivnika vlasti da je došao da izvuče uši i disciplinuje vlast, kod vlasti da podrži ideju o "konačnom rešenju" za Kosovo. O tome šta su zapravo bile teme možda ćemo čitati u nekom budućem romanu ovog diplomate
Sve je bilo na strani Milorada Dodika i njegovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata – i Srbija i Aleksandar Vučić i Rusija i Putin. Sem toga, o korupciji i kriminalu se ne priča dok se brani Republika Srpska od brojnih spoljnih i unutrašnjih neprijatelja. Prijetnje o oduzimanju plata i penzija ukoliko ne glasaju za vladajuće očito da su ozbiljno shvaćene kao velika egzistencijalna prijetnja ionako ugroženom i siromašnom stanovništvu koje se grčevito drži i te crkavice. A izbori su dodatno potvrdili duboku podjelu ovog društva na Nas i Njih
Nekakvu odštetu od Nemačke su tek nekoliko decenija posle rata dobili logoraši koji su u koncentracionim logorima boravili duže od šest meseci. Dvadesetak miliona prinudnih radnika u nacističkoj Nemačkoj nije dobilo ništa
"Moja ključna poruka je da nas svojom politikom Dodik sve vuče u neizvjesnost. Niko od nas ne zna šta je njegov krajnji cilj. Mi sada imamo proizvođenje svakodnevnog rizika, zavađanje srpskog naroda i RS sa svima – sa Bošnjacima, sa Amerikom, Britanijom, Evropskom unijom. To je jedna politika koja proizvodi rizik, strah, sukobe, neizvjesnost. Pa, ne bih isključio, potencijalno, i moguće fizičke sukobe. Evo, rekao bih – rat. S druge strane, mi nudimo vrlo jasnu spremnost na kompromis, na saradnju, ali znamo i odbraniti Republiku Srpsku jer smo to pokazali poslednje četiri godine"
Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu ubuduće će se više angažovati na svim izbegličkim rutama, ne bi li izbeglice zadržala što dalje od spoljnih granica Evropske unije. To je još jedan u nizu poteza briselske administracije da se reši izbegličko pitanje, koje je duboko podelilo EU i na kojem su do opasnih razmera ojačale desničarske partije
Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven. Zbog toga je od "ponosa i dike" i "našeg prvaka" postao "ničiji" šampion, bio ponižavan i osramoćen, da bi ga tek posle smrti ponovo kovali u zvezde
Uvrede, ponižavanje, omalovažavanje i vređanje na svojoj koži osetili su mnogi novinari u Republici Srpskoj u poslednjih mesec dana. To sve uglavnom se smeštalo u okvir izbornih nadmetanja, ali čini se da je – što potvrđuju i najnoviji događaji – reč o političkom stavu i vrednosnoj orijentaciji. Javnost je odgojena tako da je svaki četvrti ispitanik javnog mnjenja u Republici Srpskoj poslednju deceniju mislio da novinare treba tući. Preostali su se držali one krilatice "dobro je dok ne tuku"