Izbor "Vremena"

Deset događaja 2005.

Po dobrom običaju, čitaoca podsećamo na deset događaja po kojima će možda u Srbiji ostati upamćena 2005. godina. Takvi izbori obično se prave uz sažimajuće ocene, objave i inauguracije, a mi se opredeljujemo za nizanje najnužnijih činjenica o važnim događajima, od kojih su se neki odvijali mesecima. To činimo zato što se uzdamo u visoku sposobnost naših čitalaca da samostalno zaključuju, zato što se ovde činjenice lako previđaju ili brzo zaboravljaju, a i zato što smo svesni da se ovde inače koristi više prideva nego glagola

Institut Torlak

21.децембар 2005. Branka Kaljević

Borba za za opstanak

Torlak danas plaća cenu višegodišnje izolacije Srbije, besramno rabljenje Instituta u miloševićevsko-julovsko vreme, od zloupotrebe njegovog imena, proizvodnje, do novca koji se iz Torlaka i zdravstvene kase Srbije odlivao u privatne džepove ili partijske kase tadašnjeg režima

Organizovani kriminal na Balkanu - Ilegalna trgovina oružjem (14/3)

21.децембар 2005. Miloš Vasić i istraživači

Rat, najbolji posao

Već je primećeno da je Slovenija od 1990. do 1995. više nego udvostručila svoje devizne rezerve. Janez Janša pokušao je to da objasni "otkupom stanova u društvenom vlasništvu", mada je dobro znao pravi odgovor, kao čovek koji je vodio sve operacije ilegalne trgovine oružjem, a tih je operacija bilo mnogo za vreme ratova na Balkanu

Istraživanje - Bolesti i predrasude

Skriveni ljudi

U svetu se smatra da u svakoj populaciji živi oko deset procenata hendikepiranih, ali se zbog proteklih ratova računa da ih je u Srbiji čak 12 odsto. To znači da skoro milion ljudi pripada grupi osoba sa invaliditetom koje svakodnevno nailaze na predrasude i neki oblik diskriminacije, zbog čega ih često zovu i – skriveni ljudi

Umetnički projekat - Imagine art after

21.децембар 2005. Slobodan Kostić

Dijalog kao umetnost

Cilj projekta "Imagine art after", koji je pokrenula Breda Beban pod pokroviteljstvom uglednog londonskog "Gardijana", jeste da se uspostavi dijalog između stvaralaca iz istih zemalja koji su trenutno geografski razdvojeni. Jedan član tog para morao je da bude nastanjen u Londonu, dok je drugi umetnik izabran iz neke od zemalja odakle dolazi najveći broj zahteva za azil u Velikoj Britaniji, poput Avganistana, Iraka i Nigerije, ili zemlje koja je prošla kroz neku vrstu krize, poput Albanije, Etiopije, Irana i Srbije i Crne Gore

NS rokopedija - istorija jedne scene

21.децембар 2005. Teofil Pančić

Dim nad Dunavskom vodom

Ova je knjiga zanimljiva i za one koji nisu ni novosadske lokalpatriote ni muzički zaluđenici: kao i svako dobro štivo s "leksikografskim" pretenzijama, ona je između ostalog i svojevrsna nenametljiva društveno-kulturološka hronika

Kragujevac

21.децембар 2005. Jovana Gligorijević

Da malo prošetamo

Radnici Zastave najavljuju proteste zbog Vladine Uredbe o uvozu motornih vozila, iako ne očekuju da će im Vlada izaći u susret

Lisica i ždral

21.децембар 2005. Ljubomir Živkov

Protiv umetnosti

Ko o čemu, umetnici jednako kalimerišu – je li moguće da ćemo mi, koji smo dika i kruna evolucije, biti prepušteni nemilosrdnom prostaštvu tržišta

Nuspojave

21.децембар 2005. Teofil Pančić

Čudna šuma

I Boris Tadić, kao i gotovo svi drugi iz multistrančanog Establišmenta, drži da smo svi mi rođeni juče, i to slepi, kao mačići

Amerika i smrtna kazna

14.децембар 2005. Duška Anastasijević

Neumoljivi Terminator

Slučaj Stenli Vilijamsa Tukija potresao je javnost u Americi i pokrenuo niz teških pitanja vezanih za institut smrtne kazne, koju je američki Vrhovni sud ponovo uveo 1976. godine. Tuki je u zatvoru stekao mnoge poštovaoce i zbog svojih stavova o rasnoj nepravdi u Americi, čime je zasenjena njegova "slava" opasnog gangstera. Vilijams je uz pomoć advokata i vatrenih pristalica lako nalazio put do medija, a imao je i zvaničnu internet stranicu

Koncert

14.децембар 2005. Dragan Kremer

Na velika zvona

Vlada Divljan & Nevladina organizacija, Neno Belan & Fiumens,
10. 12. 2005, Pozorište „Toša Jovanović", Zrenjanin

Feljton - Kriminal - Ilegalna trgovina oružjem (2)

14.децембар 2005. Miloš Vasić

Evropsko bure baruta

"U poređenju sa vladama, privatni biznis sa oružjem je sitnež", govorio je Sem Kamings, najčuveniji privatni trgovac oružjem šezdesetih i sedamdesetih godina. "Oduvek sam govorio: kada bi vlade poštovale svoje vlastite zakone i propise o prometu oružja, svetski mir bio bi na dohvat ruke. Ali, vlade to ne čine i nikada neće to učiniti"

Intervju - Katrin Bomberger, šefica misije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP)

14.децембар 2005. Jelena Grujić

Pravo na istinu

"Naš prioritet je da nastavimo pružati pomoć u procesu identifikacije što većeg broja nestalih kako bi njihovi posmrtni ostaci bili vraćeni porodicama i kako bismo osigurali istinu i neki oblik pravde za društvo u celini"

In memoriam - Milo Dor (1923–2005)

08.децембар 2005. Andrej Ivanji

Pisac nade

U ponedeljak je u Beču u 82. godini umro pisac Milo Dor

Nuspojave

08.децембар 2005. Teofil Pančić

Otiš’o si, windows dao nisi

Treba biti rasni primerak čoveka iz srpske "političke klase" pa moći olako slagati i potom ležerno zaboraviti desetine pari velikih, svega željnih dečjih očiju

Intervju - Profesor dr Tomica Milosavljević, ministar zdravlja u Vladi Srbije

08.децембар 2005. Branka Kaljević

Kad se zna cena, nema mita i korupcije

"Sigurno ćemo se lečiti bolje jer, u odnosu na ono što smo preživeli, gore ne može da bude. Naravno, zakoni sami po sebi ne donose promene ako se ne primenjuju. Biće potrebno dosta vremena, navikavanja i strpljenja"

Nešto kao jubilej

01.децембар 2005. Aleksandar ĆirićAntrfile: F. Š

Džeri Li Ubica

Ako je još živ – a živ je, ali s osobom o kojoj se radi "ako" nikad nije suvišno – tamo negde u Bunvilu, Misisipi, Džeri Li Luis je ovih dana pregurao sedam banki. A da nije, bio bi u paklu, kako su mu hrišćanska sabraća garantovala još pre oko pola veka, i tamo razvaljivao klavir. Kao što je, istim tim povodom, obećao

Džordž Best (1946–2005)

01.децембар 2005. Vladimir Stanković

Odlazak „fudbalskog Bitlsa“

I da nije bio genijalan fudbaler, a bio je, ostavio bi trag jer je stilom i načinom života, doduše ne baš uvek i u svemu za primer, obeležio jednu epohu išavši, zapravo, ispred svog vremena