


Srpska lista – Ko je Milan Radoičić
Prvi potpredsednik Srba sa Kosova
Postavljanje Milana Radoičića za jednog od potpredsednika Srpske liste sa Kosova izgleda kao legalizacija postojećeg stanja u relanosti: čovek koji je prepoznat kao najmoćniji u srpskoj zajednici ulazi na mala vrata u politički život Srbije i Kosova

Vlast i protesti vozača
Rezervoar pun gneva
Protesti zbog povećanja cene goriva isprva nisu dobili veliku pažnju prodržavnih medija. A onda se nadigla sva sila laži, pretnji i monstruoznih optužbi zbog kojih je razlog za bunt pomalo pao u zaborav

Intervju – Jelena Vasiljević, antropološkinja
Solidarnost kao politički projekat
"Pitanje koje mene najviše interesuje jeste da li su građani voljni, da li postoji potencijal za to da se solidarnost ugradi u neki politički projekat. A ne da uvek moraju iznova da se organizuju, prave akcije kako bi deo javnosti usmerili na neki problem. Zanima me i da li će politički akteri u Srbiji, trenutni ili koji su tek u nastajanju, imati želju da formulišu takvu politiku"
Nuspojave
Cenzura i osećaji
"Slučaj" Borisa Dežulovića i Oslobođenja jedan je od simptoma spajanja klasične i "postmoderne" varijante kastriranja medijskog govora

Sterijino pozorje 2018.
Kazalište – tri boda u gostima
Selektor Boško Milin je ponudio rizičan koncept "fokusa na mlade", a uspeh je bio polovičan: u zavisnosti od pokrića u dramskom i pozorišnom kvalitetu

Pet meseci od ubistva Olivera Ivanovića
Opasnost od zaborava
Sigurno je da Beograd i Prištinu ubistvo Olivera Ivanovića žulja kao kamen u cipeli i ne vole mnogo kad ih neko podseća na to. Za mesec dana navršiće se šest meseci od ubistva, mediji će još jednom postavljati neprijatna pitanja dokle se stiglo u istrazi, kosovske će se vlasti, verovatno, setiti da kažu da nema novih saznanja, srpske će, verovatno, reći kako Priština, Euleks i međunarodna zajednica opstruiraju istragu, a na Ivanovićevom grobu u Aleji zaslužnih građana okupiće se, verovatno, samo porodica i prijatelji

Kultura sećanja
Sa dželatovim unukom
Boravku Rajnera Hesa ukazana je pažnja kakvoj ne mogu da se nadaju ni značajni umetnici u poseti našoj zemlji. Po mom mišljenju, isuviše velika pažnja, iako je odlično što se govorilo ne o nama, unuku masovnog dželata i meni, slučajno preživeloj žrtvi, nego o onoj prošlosti koja je bila tako strašna da je logično što želimo da je zaboravimo

Intervju – Nenad Vuković, predsednik Društva lobista Srbije
Uticaj na one koji odlučuju
"Zakonito lobiranje podrazumeva javnost, a korupcija tajnost. Ljude buni pojam ‘uticaj na donosioce odluka’. A uticaja ima uvek, samo je pitanje da li je taj uticaj dopušten, da li je reč o dopuštenim sredstvima ili ne, i da li je sve regulisano"

Šta se desilo sa kritičkom javnošću – Srbija – zemlja ketmana
Gde ste, intelektualci, stigao Mefisto
Da li su intelektualci zaćutali zbog nekog ministarstva, članstva u UO, da bi zadržali katedru na fakultetu, ili mesto načelnika u bolnici, seli u upravničku fotelju nekog lokalnog pozorišta? Ili slobodnomislećih više nema? Šta se dogodilo sa onima koji nemaju strah da se suprotstave, kažu, istupe, budu protiv većinskih stavova, odluka i mišljenja? Gde su profesori, lekari, advokati, novinari, akademici
Nuspojave
Kulturo, eve me
Izgleda da je u toplo-hladnom karuselu konfuzne kulturne i medijske politike tzv. Vučićevog režima došlo vreme za novu turu

Tribina – »1918–2018. – Mir, demokratija i ljudska prava. Šta smo naučili?«
Odjeci Prvog svetskog rata
Rastuća nejednakost u svetu, slabljenje socijalne države, jačanje krajnje desnice i antisistemskih pokreta, separatistički pokreti, Bregzit, finansijska kriza, Donald Tramp, izlazak SAD iz Atomskog sporazuma sa Iranom, Severna Koreja, politička kriza u Italiji, rat u Siriji, zahuktavanje krize na Bliskom istoku – čini se da je svet na prekretnici, kao što je bio na prekretnici početkom 20. veka. Da li smo sto godina po završetku Prvog svetskog rata nešto naučili

Portret savremenika – Siniša Mali
Kandidat za svedoka-saradnika
U junu 2016. Aleksandar Vučić saopštava da "iza rušenja u Savamali stoje najviši organi gradske vlasti u Beogradu", a celokupno postupanje policije i tužilaštva u ovom izuzetno jednostavnom i lako rešivom slučaju daje odgovor na pitanje kako je moguće da je Siniša Mali iz svih afera (za sada) izašao netaknut: niko nije smeo ili hteo da postupa kako pravila službe nalažu
Lični stav
Neće me ućutkati
Nisam stekao imetak u sumnjivim privatizacijama u Srbiji. Nikada nisam bio u sukobu interesa, nikad mi nisu "ukrali" ličnu kartu ili "falsifikovali" potpis. Nikad svog kuma neću postavljati za direktora javnog preduzeća ili mu nameštati tendere

Intervju – Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija
Veliki korak unatrag
"Valja podsetiti, stara Strategija za borbu protiv korupcije doneta je 2013. godine i proklamovala je tzv. ‘nultu toleranciju’ u borbi protiv korupcije. Mnoge sugestije koje je davala Transparentnost tada su bile odbačene i nismo bili zadovoljni, ali, sada kad se gleda pet godina unazad, to je maltene naučna fantastika šta su sve tada ljudi iz vlasti bili spremni da prihvate, i šta sve nakon toga nije urađeno"
TV Manijak
Mi smo sa mladine strane
Do danas, kao psiholog nisam se susreo sa analizom ličnosti kao u komentaru TV Prva: "Megan i Kejt Midlton možemo da pratimo i poredimo kao ličnosti, a možemo i kao venčanice!"
Poezija
Razgovor sa bliskim i prisnim
Pesme u zbirci Vladislave Vojnović Ljubav hladnija od smrti pisane su kao scene nekog filma, a film može da gleda svako kome je do gledanja

Intervju – Sonja Vukićević, balerina i koreografkinja
Alisa u Kafkinom zamku
"Prvo što mora da se uradi to je da se vrate stari zakoni za balet, i za dramu takođe, jer ovi sada su poniženje za umetnike, i da se puste ljudi da budu slobodni, da slobodno stvaraju svoju umetnost"
Nuspojave
Borci protiv genitiva
Ne lože li se baš nacionalisti na fetiš države? Da, ali samo ako je ova etnocentrična i u tom smislu kastinska

Osiromašeni uranijum u Srbiji
Komisijom protiv NATO-a
Sa 156 glasova "za", nijednim protiv, nijednim uzdržanim, dok jedan prisutni poslanik nije glasao, Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 18. maja odluku o obrazovanju Komisije za istragu posledica NATO bombardovanja 1999. godine po zdravlje građana Srbije, kao i uticaju na životnu sredinu, sa posebnim osvrtom na posledice koje je ostavila upotreba projektila sa osiromašenim uranijumom. Celokupna inicijativa i prateća skupštinska rasprava najkraće se može ilustrovati modifikovanom krilaticom: "Il’ si Srbin, il’ si izdajnik"

Politička naučna fantastika
Šta čeka Srbiju posle Vučića
Vučića sa državom izjednačuju i njegovi glasači i partijska vojska, ali i svi oni koji ga doživljavaju vinovnikom svega lošeg u ovom društvu – od korupcije, razorenih institucija, zarobljenih medija, do siromaštva, partijskog zapošljavanja, odlaska ljudi iz zemlje. Ali, nije on stvorio sistem, nego je sistem proizveo njega. Zato utisak da bi se odlaskom Aleksandra Vučića sa vlasti sve promenilo nije toliko snažan, kao što je bio u slučaju Slobodana Miloševića. A da promeni sistem, ovo društvo izgleda još nema dovoljno snage. Trebalo bi da se vrati u 1990. A to nije nimalo prijatno. Tu je Vučićeva najveća moć

Pravosuđe u Srbiji
Tri grane vlasti: crno
"Znate li šta je najhitnije i najvažnije da se promeni kad Slobodan Milošević ode sa vlasti?", upitao je profesor Ljubiša Rajić u proleće 2000. ustreptale polaznike Beogradske otvorene škole toliko željne promena. "Policija i pravosuđe. To su dve ključne stvari za razvoj demokratije", rekao je profesor Rajić. Nekoliko godina ranije čuveni i nagrađivani poljski reditelj Kšištof Kišlovski završio je svoju kapitalnu filmsku trilogiju "Tri boje: plavo, belo, crveno" inspirisanu fundamentalnim nasleđem Francuske revolucije – bratstvo, jednakost, sloboda, postulatima koji će postati osnova svake moderne demokratije. Srećom po njih, a na žalost mnogih građana Srbije, Kišlovski i Rajić nisu dočekali da vide kako Aleksandar Vučić i njegovi prijatelji sistematski razgrađuju dvovekovnu evropsku tradiciju zavijajući pravosuđe u nešto što ni fizika ni likovna umetnost ne priznaju za boju – crno

Poruka
Zato što – da herojima!
I zato što su mladim ljudima potrebne vera u bolje sutra, inspiracija i nada, zato što onaj ko zna da razume prošlost, razume i sadašnjost, zato i predstava Smrt fašizmu: O Ribarima i Slobodi

Portret savremenika – Ana Brnabić, premijerka
Kako joj on kaže
Ista netrpeljivost prema kritičkom stavu, prema drugom i drugačijem, koja je kod Vučića više nego očigledna, kod Brnabić se sve teže skriva i sve češće izbija na površinu. Na isti se način njih dvoje izjašnjavaju o radnicima u štrajku, o medijima, o opoziciji, o penzijama, o siromaštvu, o svakoj po njih negativnoj konstataciji, samo što se premijerka koliko-toliko kontroliše

Smena premijera u Jermeniji
Jermensko proleće 2.0
Deset godina posle nasilno ugušenih protesta zbog sumnje da su izbori bili pokradeni, na kojima je mesto predsednika osvojio Serž Sargsjan, Jermeniju su tokom proteklog meseca ponovo potresli nemiri. Masovni protest povodom proglašenja Sargsjana za premijera okončan je mirnom predajom vlasti u ruke opozicije. Samo nedelju dana nakon što je u parlamentu izglasan za predsednika vlade, Sargsjan je podneo ostavku, a za novog premijera izabran je Nikol Pašinjan, lider opozicije

Na licu mesta – Banja Luka
Slučaj koji je sve razgolitio
"Pravda za Davida" potpuno je novo i drugačije kolektivno ponašanje i teško je predvideti kako će se stvari dalje odvijati. Na velikom protestu, koji je održan 21. aprila ove godine, bilo je prisutno više građana nego zajedno na mitingu i kontramitingu, koji su pre dvije godine upriličili vlast i opozicija u Banjaluci. Tu su građani iz cele BiH zatražili da se sem pravde za Davida, razreše i sva do sada nerazjašnjena ubistva. Na okupljanjima na banjalučkom trgu izbrisane su sve etničke i verske podele među ljudima, što vladajućim etnonacionalistima predstavlja ozbiljan kamen u cipeli koji ih žulja
